Česta pitanja o gotovini
Hoće li gotovina uskoro izaći iz uporabe?
Neće. Gotovina će i u doglednoj budućnosti biti osnovno sredstvo plaćanja. Ima vrijednost, njezina se autentičnost može pouzdano provjeriti i za namiru plaćanja nije potrebna treća strana. Nijedan drugi platni instrument ne ujedinjuje ta tri elementa tako učinkovito kao gotovina.
Hoće li sve češća elektronička plaćanja istisnuti gotovinu iz uporabe?
Neće. Gotovina imajedinstvena obilježja zbog kojih će i u budućnosti biti važno sredstvo plaćanja. Digitalna sredstva plaćanja praktična su za mnoge, ali ne za sve ljude. Elektronička plaćanja neće zamijeniti gotovinu kao platni instrument, već će se rabiti usporedno s njom.
Smiju li trgovci na malo odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja?
U ožujku 2010. Europska komisija izdala jePreporuku 2010/191/EU na temeljuizvješća Stručne skupine za euro kao zakonsko sredstvo plaćanja, u kojoj je o obvezi prihvaćanja gotovine utvrdila sljedeće:
- Trgovci na malo ne smiju odbiti gotovinska plaćanja osim ako su se obje strane dogovorile o uporabi drugog sredstva plaćanja.
- Nije dovoljno da trgovac na malo izloži obavijest ili plakate o neprihvaćanju gotovinskih plaćanja ili plaćanja određenim apoenima novčanica. On mora imati opravdan razlog za odbijanje gotovine, kao što su poteškoće u održavanju dostatnih gotovinskih pričuva za vraćanje sitnog novca ili konkretni rizici za fizičku sigurnost zbog velike količine gotovine.
- Osobe javnog prava koje građanima pružaju ključne usluge ne smiju uvoditi ograničenja ili odbijati sva gotovinska plaćanja bez opravdanih razloga. Time bi narušile status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja koji je zaštićen pravom Europske unije.
Jesu li novčanice i kovanice u nadležnosti nacionalnih središnjih banaka?
Jesu. Zaeuronovčanice nadležni su ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava. Izdavanjeeurokovanica, međutim, u nadležnosti je pojedinačnih država članica a ESB odobrava količinu kovanica koje država članica smije izdati. Sve nacionalne središnje banke sudjeluju u logistici opskrbe kovanicama i u skladištenju pričuva.
Jesu li poslovne banke nadležne za utvrđivanje autentičnosti novčanica?
Nisu. Posumnja li poslovna banka uautentičnost euronovčanice, ona je predaje nacionalnoj središnjoj banci ili nadležnom nacionalnom centru za analizu, koji donose konačnu odluku o autentičnosti novčanice.
Postoji li više serija euronovčanica?
Postoji.Prva serija euronovčanica, s apoenima od 5 € do 500 €, puštena je u optjecaj 2002. godine te je i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. U razdoblju između 2013. i 2019. ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava uvele su drugu seriju euronovčanica,seriju Europa, s apoenima od 5 € do 200 € (novčanica od 500 € više se ne izdaje). Serija Europa ima osvježen dizajn i poboljšana zaštitna obilježja.
Moraju li svi trgovci na malo ponuditi mogućnost podizanja gotovine na prodajnom mjestu? Je li ta usluga dostupna u svim državama?
Mogućnost podizanja gotovine na prodajnom mjestu, pri kupnji (engl.cashback) ili bez kupnje (engl.cash-in-shop), jedna je od mogućnosti podizanja gotovine, uz mogućnost podizanja gotovine na bankomatima ili u podružnicama banaka. Trgovci na malo sami odlučuju hoće li je ponuditi kupcima. Iz rezultataankete koju smo proveli u 2021. proizlazi da 11 % trgovaca u europodručju nudi uslugu podizanja gotovine pri kupnji a 6 % uslugu podizanja gotovine bez kupnje. Međutim, ima država europodručja u kojima te usluge još nisu dostupne.
Prenosi li se koronavirus novčanicama?
Količina virusa koja se može prenijeti novčanicama toliko je mala da je rizik zaraze zanemariv u usporedbi s drugim površinama koje svakodnevno dodirujemo. ESB blisko surađuje s europskim laboratorijima u istraživanju ponašanja koronavirusa na različitim površinama kako bi rukovanje gotovinom ostalo što sigurnije. Više informacija o tome možete pronaći na našemblogu.