Spomenar 3. – 9. siječnja

Domovinski rat

priredio: Luka Gavranović

         3. siječnja

         1992.
          - Srpski neprijatelj žestoko tuče hrvatske gradove, usprkos potpisanom primirju u Sarajevu.
          - General zbora Antun Tus, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, naredio bezuvjetni prekid vatre, koji stupa na snagu danas u 18 sati.
          - Dosad je u ratnim sukobima poginulo 2.907 osoba na hrvatskoj strani, podaci su Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske za razdoblje 17. kolovoza 1990. do 3. siječnja 1992.
          - Najveći problem u razmjeni zarobljenika su "divlji logori" koje drže pod kontrolom četnici u "krajini", rekao Ivica Kostović, član komisije RH za zamjenu zarobljenika.
          - Kod četničkog uporišta Šodolovci u Slavoniji otvorena mitraljeska vatra na europske promatrače.
          - U Beogradu potpisana tzv. konvencija o novoj Jugoslaviji. Radovan Karadžić govorio o njezinom "demokratskom duhu", jer je otvorena za sve one koji žele ostati u Jugoslaviji. Srpski parlamentarac Milan Paroški izjavio da nema ništa protiv nove Jugoslavije, ako je ona "država srpskog naroda u kojoj žive druge narodnosti i nacionalne manjine."

         1993.
         - Hrvatska i srpska strana zadovoljne predloženom kartom podjele BiH na deset kantona u Ženevi, dok muslimanska delegacija sve otvorenije iskazuje nezadovoljstvo.
         - Sveta stolica nije oklijevala imenovati Srbe agresorom, odgovornim za organizirane zločine protiv čovječanstva, a Papini suradnici u mnogo su navrata upozoravali na postojanje konclogora u BiH, javlja dopisnik AFP iz Vatikana.
         - Rusija daje prednost političkom rješenju, ali se više neće protiviti zapadnoj vojnoj intervenciji u bivšoj Jugoslaviji, izjavio ruski ministar inozemnih poslova Andrej Kozirev.

         1994.
          - Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu grupu hrvatskih intelektualaca Muslimana, koji su mu uručili pismo u kojem izražavaju uznemirenost daljom eskalacijom sukoba u Lašvanjskoj dolini, zalažući se za obustavu sukoba i obnovu hrvatsko-muslimanskog povjerenja.
          - Kako je, prema Izetbegoviću, Armija BiH jedina legalna vojna sila u BiH, i kako je legalno sve što ona učini, nije teško dokučiti otvorenu prijetnju Hrvatskoj da ne šalje pomoć Hrvatima u BiH, koje ta "legalna" Armija ima pravo porobiti, prognati ili pobiti, piše "Večernjem list".

         1995.
          - Prije potpisivanja sporazuma o prekidu vatre u BiH, HVO je u silovitom kontranapadu zauzeo Crni Lug i tako ovladao možda najjačim srpskim uporištem na livanjskoj bojišnici.
          - Hrvatska svoj zaposjednuti teritorij može vratiti vrlo brzo, a jedina prepreka je pitanje Baranje, jer bi oslobađanje Baranje značilo izravni rat sa Srbijom. Međutim, Baranju ćemo morati osloboditi na bilo koji način. Ili će Srbija pristati na mirno, europsko rješenje, ili ćemo ratovati, izjavio general Janko Bobetko.

         4. siječnja

         1990.
          - U Saveznoj konferenciji socijalističkog saveza u raspravi o političkom pluralizmu naglašeno da bi ustavnim amandmanima trebalo dopustiti rad svim političkom organizacijama koje ne pozivaju na nasilno rušenje Ustavom uređenog poretka zemlje ili na raspirivanje nacionalne, rasne i druge mržnje.
          - Ivo Družijanić u beogradskim “Večernjim novostima” piše da je 27. prosinca prošle godine u prostorijama Sabora SR Hrvatske napadnuta jugoslavenska revolucija od predstavnika opozicijskih stranaka, a predsjednik Sabora nije reagirao.

         1992.
          - Ratnu luka Lora, kod Splita, najveći simbol moći bivše jugomornarice, napustila okupatorska vojska.
          - Predsjednik tzv. srpske republike krajine Milan Martić protivi se dolasku "plavih kaciga" na "njegov teritorij".
          - Hrvatska vojska srušila do kraja prosinca kod Siska 35 srbijanskih zrakoplova.

         1993.
          - Alija Izetbegović ne prihvaća konfederativno načelo uređenja BiH, a Radovan Karadžić širi svoje teritorijalne zahtjeve, javljaju izvjestitelji s mirovnih pregovora u Ženevi.

         1994.
          - Izaslanci predsjednika Tuđmana i Izetbegovića, Granić i Silajdžić, sastali se u bečkom Hofburgu, međutim, prema općim ocjenama svjetskih medija, nama izgleda za pomirenje.
          - U Mostaru objavljeni detaljni dokumenti o muslimanskim zločinima nad Hrvatima u posljednje vrijeme.

         1995.
          - Od otvaranja 21. prosinca, auto-cestom kroz zapadno UNPA područje u oba smjera prošlo više od 17.000 vozila.
          - U bazi UNPROFOR-a u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso sastali su se voditelj hrvatskog državnog izaslanstava za pregovore s lokalnim Srbima inž. Hrvoje Šarinić i predstavnik Srba Borislav Mikelić, uz nazočnost supredsjedatelja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Davida Owena i Thorwalda Stoltenberga. Razgovaralo se o opskrbi strujom i vodom te o otvaranju naftovoda i cesta.

         1996.
          - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman stigao u službeni posjet Bosni i Hercegovini. U Sarajevu svečano ga dočekao predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
          - U Sarajevu održana prva sjednica Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije BiH. Zaključeno da treba hitno učvrstiti Federaciju BiH.

         5. siječanj

         1990.
          - Nakon 18 godina, u Zagrebu pokrenuta inicijativa za obnovu Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.

         1992.
          - Od petka u 18 sati, kada je nastupilo primirje, mir je prekršen 84 puta, rekao na pregovorima u Zagrebu s JNA hrvatski predstavnik general Imra Agotić.

         1993.
          - Ako pregovori u Ženevi ne uspiju, morat će se pojačati pritisak na Srbiju, no nikakva vojna akcija se ne planira, izjavio britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd.
          - Ako u Ženevi dođe do teritorijalnog suglasja Muslimana, Srba i Hrvata, što bi bilo pravo čudo, Milošević će u tom slučaju još mnogo agresivnije krenuti na Kosovo i Makedoniju, ne obazirući se, kao ni dosad, na prijetnje Zapada, piše pariški "Figaro".

         1994.
          - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH, dr. Mate Granić i dr. Haris Silajdžić potvrdili u Beču da je bitna uspostava prekida vatre u BiH i obustava neprijateljstava Hrvata i Muslimana, te utanačili da se predsjednici Tuđman i Izetbegović sastanu u Bonu 8. siječnja.
          - Najdelikatniji je problem u muslimansko-hrvatskim odnosima muslimanski zahtjev za izlazak na more. O eventualnom sporazumu o tome ovisi i muslimansko-hrvatsko primirje u srednjoj Bosni, a time i sudbina oko 100.000 tamošnjih Hrvata, javljaju svjetske agencije o bečkim pregovorima.

         1995.
          - Za sada se još ne stvara zajednička federalna vojska, nego se usklađuju planovi dijelova vojske HVO-a i Armije BiH protiv zajedničkog neprijatelja... Sada je valjda svakome jasno da je rat proveden radi stvaranja velike Srbije na račun hrvatskih zemalja, izjavio u intervjuu “Večernjem listu” mr. Vladimir Šoljić, dopredsjednik vlade i ministar obrane HR Herceg Bosne.
          - Hrvatsko-američka udruga objavila u Washingtonu, uoči početka zasjedanja Kongresa SAD, svoj program “Sporazum za Hrvatsku”, u kojem će se zauzimati za ukidanju embarga na oružje za Hrvatsku i BiH, reintegraciju hrvatskih područja pod srpskom okupacijom, jačanje američko-hrvatskih odnosa, potporu obnovi Hrvatske i zadržavanje ekonomskih sankcija protiv Srbije.

         1996.
          - Gornji dom ruskog parlamenta odobrio odlazak ruskog mirovnog kontingenta u BiH, koji će brojati 1.600 vojnika i 400 časnika.

         6. siječnja

         1991.
          - Iz spomen-doma 6. ličke divizije na Plitvicama naoružana grupa pripadnika Srpske demokratske stranke otela trofejno oružje iz 2. svjetskog rata i kamionom ga otpremila u Titovu Korenicu.

         1992.
          - Prosvjed 1.000 rezervista u Požarevcu protiv ponovnog odlaska na ratište u Hrvatsku.
          - Boutros Ghali smatra da još nije dosegnuto potrebno mirotvorno okružje za "plave kacige". Ghali ipak tvrdi da će odmah poslati 50 vojnih promatrača.

         1993.
          - Pregovori u Ženevi zaustavili su sve inicijative u Vijeću sigurnosti o korištenju sile u zaštiti zračnog prostora BiH, javljaju sredstva priopćavanja iz New Yorka.

         1994.
          - "Ova je masovna grobnica simbol nehumanosti koja se dogodila, i vrlo je važno da se ta grobnica istraži", izjavila u Zagrebu nakon povratka iz Vukovara Madeleine Albright, američka poslanica pri UN, koja je posjetila mjesto na kojem je zakopano 200 ubijenih Hrvata, odvedenih iz gradske bolnice poslije srpskog osvajanja Vukovara.

         1995.
          - Prvi radni sastanak zajedničkog povjerenstva za provedbu gospodarskog sporazuma između predstavnika hrvatske državne vlasti i lokalnih Srba koji se trebao održati u Divuljama nije održan u drugom pokušaju, zbog nedolaska srpskog predstavnika Milana Babića.
          - Hrvatsko žrtvoslovno društvo pokrenulo Actio popularis - narodnu tužbu - protiv B.B. Ghalija, glavnog tajnika OUN-a, zbog zločina propusta u njegovoj dužnosti očuvanja mira, a u ime milijuna žrtava agresivnog rata Srbije protiv Hrvatske i BiH.

         1996.
          - U Mostaru, koji je zamišljen kao pokusni primjer u uspostavi Federacije, učestali incidenti. Na crti razgraničenja na Bulevaru danas ranjen hrvatski policajac.

         7. siječnja

         1991.
          - Srbija ponovno nasrnula na monetarni sustav Jugoslavije: donošenjem Zakona o zaduženju Srbije kod Narodne banke Srbije za više od 18,2 milijarde dinara, privreda Srbije dovedena u povlašteni položaj, a račun povlastica plaća cijela Jugoslavija većom inflacijom.

         1992.
          - "Migovi" JA srušili helikopter EZ-a. Tom prilikom ubijeno pet europskih promatrača, četiri Talijana i jedan Francuz.
          - Jugoslavenska armija priznala rušenje helikoptera EZ i naredila istragu.
          - Četnici u Češkom Selu kod Petrinje zarobili 12 časnika Europske promatračke misije.
          - Sela na okupiranom području karlovačke općine, prema iskazima vojnih prebjega, pljačkaju crnogorski rezervisti pristigli iz Nikšića.
          - Sinjani uputili zahtjev 9. korpusa Jugoslavenske armije u Kninu da dozvoli pregled ispravnosti brane na Peruči.

         1993.
          - Naša je poruka Muslimanima Sandžaka, Kosova i Makedonije da ništa ne očekuju od UN-a i međunarodne zajednice, nego da se sami pripreme za obranu svojih života, vjere i časti, izjavio imam zagrebačke džamije Mustafa Cerić.
          - Žepa je u četničkom okruženju od veljače 1992. U gradu se uz 5.000 stanovnika nalazi i 30.000 izbjeglica, koji su svakodnevno izloženi uništenju, a u zadnja dva dana od gladi je umrlo 40 osoba, stoji u očajničkom pozivu za pomoć radioamatera iz ovog bosanskog gradića.
          - Ako propadne diplomatska akcija i ne dođe do ograničene vojne intervencije, krizno žarište na Balkanu može eksplodirati snagom koja će destabilizirati cijelu srednju i istočnu Europu, upozorava "Washington Post".
          - Nizozemska TV emitirala potresno svjedočenje njemačkog poslanika Stefana Schwarza o "pokusima" srpskih liječnika na Muslimankama u bosanskim logorima.
          - Istaknuti američki kolumnisti "New York Timesa" i "Christian Science Monitora" sve se jače zauzimaju za vojnu intervenciju u BiH.
          - State Department iznio američke procjene da se u srpskim logorima u BiH i u samoj Srbiji nalazi još 60.000 zatočenika.

         1994.
          - Vlada SAD neće podržati ukidanje sankcija Srbiji budu li Srbi ometali rad suda za ratne zločine, izjavila na konferenciji za novinare američka veleposlanica Madeleine Albright uoči odlaska iz Zagreba.
          - Vlasti u Kninu najprije su odobrile otkopavanje masovne grobnice kraj Ovčare, a poslije nisu održale obećanje, rekao američki veleposlanik u Hrvatskoj P. W. Galbraith u razgovoru s novinarima u Zagrebu.
          - Zapovjednik britanskog bataljuna u Vitezu pukovnik Peter Williams izjavio da su pripadnici bataljuna iskopali tijela 27 Hrvata u masovnoj grobnici pokraj Križančeva nedaleko Viteza.
          - Crkveni dostojanstvenici Hrvatske i BiH, okupljeni u povodu ustoličenja pomoćnog biskupa vrhbosanskog u Sarajevu dr. Pere Sudara, objavili apel za mir, u kojemu stoji da "je rat u Bosni ofenziva na modernu civilizaciju, koja ne pronalazi načina da je zaustavi i osigura pravedan mir".
          - Warren Zimmerman, profesionalni diplomat i posljednji ambasador SAD-a u bivšoj Jugoslaviji najavio da napušta diplomatsku službu zbog neslaganja u američkom politikom prema BiH, javlja dopisnik "Večernjeg lista" iz Washingtona.

         1996.
          - Mostar ponovno podijeljen grad nakon incidenata koji su se dogodili u posljednje vrijeme. Bulevarom - nekadašnjom prvom crtom sukoba Hrvata i Bošnjaka - patroliraju vozila IFOR-a.

         8. siječnja

         1991.
          - Srbija je najvjerojatnije već iskoristila 10 milijardi dinara i time srušila jedinstveni financijski sustav zemlje, rečeno na konferenciji za novinare u Narodnoj banci Jugoslavije.

         1992.
          - Predsjednik Tuđman otputovao u Bruxelles na mirovnu konferenciju o Jugoslaviji.
          - Veljko Kadijević, jugoslavenski sekretar za narodnu obranu, podnio ostavku. Do izbora novog sekretara, tu dužnost obavljat će general-pukovnik Blagoje Adžić.

         1993.
          - Svake noći snage UN-a vrate nekoliko stotina građana koji preko aerodromske piste pokušavaju pobjeći natrag u okruženo Sarajevo, u kome 200.000 ljudi živi na rubu egzistencije.
          - Prema predloženoj podjeli Bosne i Hercegovine na provincije, Srbima bi pripalo 41,4; Muslimanima (sa Sarajevom) 31,5; a Hrvati 27,1 posto teritorija.
          - Vojnici RS-a ubili dopredsjednika Vlade BiH Hakiju Turajlića, nakon što su ga izvukli iz vozila UNPROFORA pred očima francuskih "plavih kaciga".

         1994.
          - Premijer vlade BiH Haris Silajdžić, u nastupu na TV postaji u Bonnu, pozvao supredsjedatelja Ženevske konferencije lorda Owena da podnese ostavku, optužujući ga da je sklon stvaranju "velike Srbije", javlja HINA.
          - Predsjednik UNPROFOR-a Simon Ghill izjavio u Vitezu da u blizini Križančeva sela postoji još jedna masovna grobnica, u kojoj je pokopano najmanje 8 ubijenih Hrvata i o kojima muslimanska strana ne daje nikakve podatke, javlja dopisnik "Večernjeg lista".

         1995.
          - Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Federacije BiH, HR Herceg-Bosne, HVO-a i zapovjednike Kupresa, te ih pozvao da što više doprinose ostvarivanju Washingtonskih sporazuma.
          - Općinsko vijeće Vareša na čelu s predsjednikom Miroslavom Pejčinovićemm uputilo pismo predsjedniku RH Franji Tuđmanu, u kojem se navodi da je položaj Hrvata u Varešu nepodnošljiv, te da nemaju ni elementarna ljudska prava.

         1996.
          - Gradonačelnik istočnog Mostara Safet Oručević zatražio pomoć NATO-a nakon porasta etničkog nasilja u tom gradu.

         9. siječnja

         1990.
          - Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske podržalo inicijativu za promjenu Ustava SRH, kako bi se stvorile pretpostavke za demokratizaciju društva i promjenu izbornog zakonodavstva.
          - Borci Dalmacije usprotivili se osnivanju ogranka HDZ-a u Splitu.
          - Dajući podršku prijedlogu SIV-a da se pristupi promjeni Ustava zemlje, delegati u odboru Saveznog vijeće Skupštine SFRJ za društveno-političke odnose ocijenili da bi Vlada svoj prijedlog trebala proširiti i mogućnošću slobodnog političkog organiziranja građana.
          - Prema podacima Vijeća sindikata Jugoslavije, u 1989. godini u Jugoslaviji je bilo oko 1.900 štrajkova u kojima je sudjelovalo oko 470 tisuća radnika.
          - Na velikom mitingu podrške rukovodstvu pred zgradom Skupštine Crne Gore okupilo se desetak tisuća ljudi, među ostalim zapažene su parole: “Jedna zastava, jedna Jugoslavija, jedan službeni jezik”, “Ko to smije da nam dira Slobodana i Momira”, a čuli su se i povici “Dolje Alpe-Adria”, aludirajući na Sloveniju i Hrvatsku.

         1991.
          - Predsjedništvo SFRJ donijelo naredbu po kojoj se moraju rasformirati svi oružani sastavi koji nisu u sklopu jedinstvenih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova i čija organizacija nije utvrđena u skladu sa saveznim propisima.
          - Na razgovor u Sabor ni po treći put nisu se odazvali predstavnici pobunjenih općina s većinskim srpskim stanovništvom.
          - "Proglašenje SAO istodobno s donošenjem Ustava izravni je atak na ustavni poredak Hrvatske, njezin teritorijalni integritet i poziv na građanski rat", rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Milan Ramljak.

         1992.
          - Priznanje Hrvatske i Slovenije svršena je stvar - to je zaključak nastavka mirovne konferencije u Bruxellesu. Milošević pokušao novim manevrom odgoditi priznanje, proglasivši Europsku zajednicu "pristranom" te zatražio da se mirovna konferencija o Jugoslaviji preseli u UN.
          - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan prisustvovao pogrebu članova europske promatračke misije iz Italije - Enza Venturinija, Marca Natta, Silvana Natale i Fiorenza Ramaccija - koje je 7. siječnja pokraj Varaždina ubio pilot "MIG-a 21" srpske vojske.
          - Četnici u okupiranom selu Cicvare, na granici šibenske i benkovačke općine, u noći na 7. siječnja, masakrirali nedužnu staricu Milku Cicvaru.
          - Aktivnosti Promatračke misije EZ privremeno obustavljene nakon rušenja njihova helikoptera.

         1993.
          - Za ubojstvo dopredsjednika bosanske vlade države članice UN Hakije Turajlića odgovornost snose i generali Morillom, Abdurrazak i Nambiar, jer u svojim izvješćima UN-u nisu predočavali istinu o agresiji na BiH, stoji u priopćenju Predsjedništva BiH.

         1994.
          - Muslimanska vojska ispalila više od sto granata na Vitez i otpočela žestok napad, ušavši u Buhine kuće južno od Svirina sela, čime je presječena komunikacija Vitez-Busovača. Pripadnici Armije BiH u Buhinim kućama su izmasakrirali veći broj hrvatskih civila i branitelja - prvi pokazatelji govore o brutalnom ubojstvu 26 tamošnjih Hrvata.

         1995.
          - Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Krešimira Zubaka i Ejupa Ganića, te se založio za brže ostvarivanje Federacije BiH.
          - U Pekingu se sastali hrvatski i kineski premijer, Nikica Valentić i Li Peng. Potpisani sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o ukidanju viza za nositelje diplomatskih putovnica te memorandum o suradnji INE i SINOCHEMA.