ʻOku talitali lelei koe ki he Wikipedia, Ko e tohi ʻilo tauʻatāina | ||||
Kuo mau faʻu ha ngaahi fakamatala ʻe 2,022 talu mei hono fakaava ʻo e Wikipedia Tonga. | ||||
Kātakilesisita kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia!. Sai ʻaupito, ko koe ʻoku kau maí. ʻE lava ke ke kamata fakatonutonu. |
![]() Ko e kotoa ʻo ha'a tangata ʻoku fānauʻi mai ʻoku tauʻatāina pea tatau ʻi he ngeia mo e ngaahi totonu. Naʻe fakanāunauʻi kinautolu ʻaki ʻa e ʻatamai mo e konisenisi pea ʻoku totonu ke nau feohi ʻi he laumālie ʻo e nofo fakatautehina.
Ko e lahi ʻo engaahi kupu kotoa he taimí ni:2,022. | |
Ngaahi faʻahinga lahiFaiva fakatonga —Hiva fakatonga —Lea fakatonga — mo e hā fua Palemia ʻo Tonga — mo e hā fua Hisitōlia ʻo Tonga —Talatukufakaholo — mo e hā fua Fale ʻalo —Houʻeiki —Tuʻi —Kau nōpele ʻe 33 —Kauhalaʻuta mo hono haʻá —Kauhalalalo mo hono haʻa —Toenga ʻo e ngaahi haʻa —Matāpule maʻu tofiʻa — Talatupuʻa — mo e hā fua Saienisi ʻo e moʻui —Saienisi ʻo e ʻakau —Saienisi ʻo e monumanu —Saienisi fakamatelie —Saienisi kemi —Saienisi ʻo e fetuʻu —Meʻa fakaengāue — mo e hā fua | ʻOku lolotonga…KOVITI-19 — 22 Siulai 2020 Ngaahi faʻahinga makehe
FIEMAʻUKau ʻetita fie liliu ʻa e ngaahi kupu ʻi he lea fakapilitānia ki he lea fakatonga, vakai ki he hokohoko ʻi heFale fakataha. Ko e kiʻi tokoniʻi heni.Ko hai fietuku pē ʻa e veve koʻeni ʻi he ngaahi faʻahinga totonu? |