Iha sékulu VII e XIV leet,reinuindu nobudista oioin ihaSumatra noJava maibé iha sékulu XII emaÁrabe lori maiIzlaun, sé sai relijiaun dominante iha nusa barak arkipélagu nian.
Bainhiraeuropeu sira to'o iha tinan1511,Afonso de Albuquerque invade asNusa Maluku sira, komesa domina reinu ne'ebe , iha ninia vontade atumonopolizakomérsiutempar nian. Iistória kolonizasaun olandeza da Indonésia komesa ho ekspedisaun Cornelis de Houtman nian. Iha sékulu XVII,holandés hakiak Kompañia Olandeza Índia Orientál, ne'ebé ukun kolónia Índia Orientál Olandeza sira.
IhaFunu Mundiál Daruak laran, rai-Olanda, ne'bé iha okupasaunalemaun okos, lakon ninia kolónia bajaponeés sira. Ho ikus funu nian, iha tinan1945 líder nasionalistaSukarno, sé serbisu ho japonés sira, deklaraindependéncia Indonézia, maibéAliadu sira (Estadus Unidus,Reinu Unidu noAustrália) apoia oexérsitu olandés iha ninia funu atu hetan fali ninia kolónia. Funu ba independénsia, naran Revolusaun Nasionál Indonézia, tahan tinan 4, no hanehan hosi komunidade internasionál haka'as rai-Olanda atu rekoñese repúblika foun.
Iha dékada 1950 no 60, Sukarno adota polítikasosialista no hahú konfrontasaun militár ho rai-Malásia. Partidu Komunista Indonézia partidu komunista boot liu hotu iha Ázia liutihaXina. Iha tinan1965, JeneralSuharto kaer poder ihagolpedestadu. Ema barak, hanesan komunista sira, mate ihamasakre. Suharto hakiak rejime autoritáriu no militár ne'ebé naranOrde Baru (Ordén Foun) no bandu partidu opozisaun.
Iha tinan1975, militár Indonézia invadeTimór Lorosa'e, no tinan1976, Jakarta deklara territóriu ninia provínsia daruanuluhituk, maibéNasoens Unidas rekoñese nafatin rai-Portugál nu'udar ukun-na'in Timór Lorosa'e nian. Iha tinan1997, Indonézia hasoru krize ekonómika boot liu, ho manifestasaun kontra o rejime Suharto, sé kasu an nu'udar Prezidente. Ninia Vise-Prezidente, B. J. Habibie sai Prezidente foun, no hahú prosesu demokratizasaun, no ukun rasik an ba Timór Lorosa'e. Habibie lakon eleisaun prezidensiál iha tinan1999 baMegawati Sukarnoputri, oan feto Sukarno nian, maibépartidu polítiku Megawati nian lakohi nia nu'udar kandidatu, no tau Abdurrahman Wahid iha fatin ninian. Megawati ikusmai sai Prezidente iha tinan2001. Iha tinan2004, Susilo Bambang Yudhoyono manan eleisaun prezidensiál, ne'ebé eleisaun direta uluk iha istória Indonézia nian.
Repúblika Indonézia nian iha sistema presidensiál governu nian. Prezidente maka xefe estadu no mós governu nian. Oras ne'e, ema maka hili-vota Prezidente ba mandatu tinan 5 iha eleisaun direta, hamutuk ho Vise-Prezidente.
Legizlatura Indonézia nianMajelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) ka "Asembleia Konsultiva Populár", ne'ebé nakfahe iha kámara rua:Dewan Perwakilan Rakyat (DPR) kaKonsellu Reprezentativu Povu nian, noDewan Perwakilan Daerah (DPD) ouKonsellu Reprezentante Regionál.