Projekat ljudskog genoma (HGP) je međunarodninaučno istraživački projekat sa primarnim ciljom određivanja sekvence parova baza koje sačinjavajuDNK, kao i identifikovanja i mapiranja oko 20 000-25 000genaljudskog genoma sa fizičke i funkcionalne tačke gledanja.[1][2]
Projekat je počeo oktobra1990.[3] Inicijalno je bio predvođen Ari Patrinosom, rukovodiocem Odeljenja za biološka ispitivanja i zaštitu životne sredine u Odseku za naukuMinistarstva za energiju SAD-a.[2]Francis Kolins je rukovodio doprinosima projektu od strane Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a. Radni nacrt genoma je objavljen2000. i genom je kompletiran2003. Jedan paralelan projekat je sprovela nezavisno od državnih organizacijakorporacija Celera, koja je formalno započela sa radom1998. Najveći deo državno finansiranog sekvenciranja je izvršen nauniverzitetima i istraživačkim centrima uSjedinjenim Američkim Državama,Ujedinjenom Kraljevstvu,Japanu,Francuskoj iNemačkoj.
Dalja detaljnija analiza je tekući projekat. Primarni fokus je na identifikaciji gena koji kodiraju proteine i utvrđivanju njihovih funkcija. Cilj tih istraživanja je da se nađu geni koji uzrokuju bolesti i da se te informacije primene u razvoju specifičnih medicinskih tretmana.[2]
Victor K. McElheny.Drawing the Map of Life: Inside the Human Genome Project (Basic Books; 2010) 361 pages. Examines the intellectual origins, history, and motivations of the project to map the human genome; draws on interviews with key figures.