Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Klovn

С Википедије, слободне енциклопедије
Klovn

Klovn iliklaun (premaengl.clown — bedak) umjetnik je čiji je cilj podstaknuti gledaoce na razmišljanje, na čuđenje ili nasmijati ih.[1][2][3][4] Klovnovi djeluju na sceni, nateleviziji ili ucirkusu. Klovn uveseljava naročito neverbalnom komunikacijom. Posebnost klovna je velikaodjeća,perika,šminka i ponašanje. Nosi pretjerano velike klovnove cipele. Stoga mu je najkarakterističniji izgled te umjetni crveni gomoljastinos. Klovnovi mogu djelovati u parovima, ili u tandemu s nekim životinjama (npr. psom ilimajmunom).

Istorija

[уреди |уреди извор]

Najstariji klovnovi pronađeni su u vremePete egipatske dinastije, oko 2400. godine pre nove ere.[5] Za razliku oddvorskih luda, klovnovi su tradicionalno imali društveno-religijsku i psihološku ulogu, a tradicionalno su ulogesveštenika i klovnova obavljale iste osobe.[5] Piter Berger piše: „Čini se verovatnim da ludost i budale, poput religije i magije, zadovoljavaju neke duboko ukorenjene potrebe u ljudskom društvu.“[6] Iz tog razloga, klovn se često smatra važnim delom treninga kao disciplinefizičkog učinka, delimično zato što se škakljivim temama može baviti, ali i zato što zahteva visok nivo rizika i igre izvođača.[7]

U antropologiji, termin klovn je proširen na slične likove lutalice ili budale u nezapadnim kulturama. Društvo u kojem takvi klovnovi imaju važnu poziciju nazivaju seklovnovskim društvima, a klovnovski lik uključen u religioznu ili ritualnu funkciju poznat je kaoritualni klovn.[8][9][10]

Mnoga domorodačka plemena imaju istoriju klovnova.Kanadska metoda klovna koju je razvioRičard Počinko i koju je nastavila njegova bivša učenica, Su Morison, kombinuje tehnike klovna iz Evrope i Amerike. U ovoj tradiciji maske se prave od gline dok su oči stvaraoca zatvorene. Maska se pravi za svaki pravacmedicinskog kola. Tokom ovog procesa, klovn stvara ličnu mitologiju koja istražuje njihova lična iskustva.

„Grimaldi je bio prvi prepoznatljivi predak modernog klovna, neka vrstaHomo erectus evolucije klovnova. Pre njega, klovn je možda nosio šminku, ali je obično bilo samo malo rumenila na obrazima da bi se pojačao osećaj bili su raznorodni, smešni pijanci ili rustikalni seljaci. Grimaldi je, međutim, odeven u bizarne, šarene kostime, potpuno belu boju lica isprekidanu svetlocrvenim mrljama na obrazima i prekriven plavim irokezom. Bio je majstor fizičke komedije— skakao je u vazduh, stajao na glavi, borio se sa samim sobom u urnebesnim borbama pesnicama koje bi naterale publiku da se kotrlja po prolazima – kao i u satiri koja ismejava apsurdnu modu dana, komične utiske i grube pesme.”

Istorija i psihologija strašnih klovnova,Smitsonijan.[11]

Moderni klovnovi su snažno povezani sa tradicijomcirkuskih klovnova, koja se razvila iz ranijih komičnih uloga u pozorištu ili varijete predstavama tokom 19. do sredine 20. veka. Ovaj prepoznatljivi lik ima neobične kostime, prepoznatljivu šminku, šarene perike, preteranu obuću i šarenu odeću, a stil je generalno dizajniran da zabavi široku publiku.[11]

Prvu glavnu ulogu klovna tumačio jeDžozef Grimaldi (koji je takođe kreirao tradicionalni dizajn šminke za belo lice). Početkom 1800-ih proširio je ulogu klovna uarlekinadi koja je bila deo britanskihpantomima, posebno u teatruRojal,Sadlers Vels iKovent Garden. Postao je toliko dominantan na londonskoj strip sceni da su harlekinadni klovnovi postali poznati kao „Džoji“, a nadimak i Grimaldijev dizajn šminke za belo lice i dalje koriste drugi klovnovi.[11]

Komedija koju klovnovi izvode obično je u ulozi budale čije svakodnevne radnje i zadaci postaju nesvakidašnji — i kome smešno za kratko vreme postaje obično. Ovaj stil komedije ima dugu istoriju u mnogim zemljama i kulturama širom sveta. Neki pisci su tvrdili da je zbog široke upotrebe takve komedije i njene duge istorije to potreba koja je deo ljudskog stanja.[12]

Poreklo

[уреди |уреди извор]
Džozef Grimaldi as „Džoj” Klovan, oko 1810

Engleska rečclown je prvi put zabeležena oko 1560. (kaoclowne, cloyne) u generičkom značenju seljak, bezvlasnik, paor. Poreklo reči je neizvesno, možda od skandinavske reči koja je srodna sanespretan.[а] U tom smislu se klovn koristi kao imelikova budala u ŠekspirovomOtelu iZimskoj priči. Osećaj klovna kao što se odnosi na profesionalnu ili uobičajenu budalu ili gestikulatora razvio se ubrzo posle 1600. godine, na osnovuelizabetanskih likovarustičnih budala kao što su Šekspirove.

Sada već klasične karakteristike lika klovna razvio je ranih 1800-ihDžozef Grimaldi, koji je igrao klovna u pantomimiČarlsa Dibdina iz 1800.Piter Vilkins: ili Harlekin u letećem svetu uSadlers Vels teatru, gde je Grimaldi ugradio lik u centralnu figuru arlekinade.[14][15]

Moderni cirkusi

[уреди |уреди извор]

Italijanski zadržavaPagliaccio, karakter umetničke komedijezani,[б] a izvodi iz italijanskog izraza nalaze u drugim romanskim jezicima, kao što su francuskiPaillasse, španskipayaso, katalonski/galskipallasso, portugalskipalhaço, grčki παλιάτσος, turskipalyaço nemačkiPajass (preko francuskog)[16] jidiš פּאַיאַץ (payats), ruski пая, rumunskipaiață.

Severna Amerika 20. veka

[уреди |уреди извор]

Prelazak likaOgista ilicrvenog klovna sa njegove uloge za belce u cirkusu ili pantomimskim predstavama na na samostalni lik izBozoa u dečijoj zabavi do 1980-ih, takođe je doveo do likazlog klovna, sa privlačenjem klovnova za malu decu koja se zasnivaju na njihovoj suštinski pretećoj ili zastrašujućoj prirodi.[17][18][19][20] Strah od klovnova, posebno cirkuskih klovnova, postao je poznat pod pojmom „klovnofobija”.[21]

Vidi još

[уреди |уреди извор]

Napomene

[уреди |уреди извор]
  1. ^Icelandicklunni, Swedishkluns "clumsy, boorish person"; c.f. North Frisianklönne andkluns, also meaningclumsy person. An alternative proposal derivesclown from Latincolonus "colonist, farmer". The verbto clown "to play the clown onstage" is from about 1600.[13]
  2. ^Frompaglia, the word forstraw (after the straw costume of the rustic buffoon character), or frombajaccio "mocker, scoffer".

Reference

[уреди |уреди извор]
  1. ^Rogers, Phyllis (1980).„My Favorite Foods are Dr Pepper, Collard Greens, and Pizza. I'm sure I'll Be a Good Clown”. ScholarlyCommons.Studies in Visual Communication. University of Pennsylvania.6 (1): 44—45.doi:10.1111/j.2326-8492.1980.tb00116.x. Приступљено1. 1. 2021. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  2. ^Butler, Laurel (март 2012).„'Everything seemed new': Clown as Embodied Critical Pedagogy”.Theatre Topics. Johns Hopkins University Press.22 (1): 63—72.S2CID 191476878.doi:10.1353/tt.2012.0014. Архивирано из оригинала 16. 01. 2022. г. Приступљено1. 1. 2021. CS1 одржавање: Формат датума (веза)CS1 одржавање: Неподобан URL (веза)
  3. ^Keisalo, Marianna (24. 3. 2017).„'Picking People to Hate': Reversible reversals in stand-up comedy”.Suomen Antropologi.41 (4): 62. Приступљено22. 3. 2021. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  4. ^Double, Oliver (2014) [2005]. „Licence”.Getting the Joke: the inner workings of stand-up comedy. Quote byStewart Lee (2nd изд.). New York: Bloomsbury Methuen Drama. стр. 264.ISBN 978-1-4081-7460-9. 
  5. ^абBala, Michael (зима 2010). „The Clown: An Archetypal Self-Journey”.Jung Journal: Culture & Psyche.4 (1): 50—71.JSTOR 10.1525/jung.2010.4.1.50.S2CID 143703784.doi:10.1525/jung.2010.4.1.50. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  6. ^Berger 1997, стр. 78
  7. ^Callery 2001, стр. 64
  8. ^Pollio, Howard (1978-09-14).„What's so funny?”.New Scientist. св. 79 бр. 1120. United Kingdom: Reed Business Information. стр. 774.ISSN 0262-4079. Приступљено2020-05-16. [мртва веза]
  9. ^Charles, Lucile Hoerr (1945). „The Clown's Function”.The Journal of American Folklore.58 (227): 25—34.JSTOR 535333.doi:10.2307/535333. 
  10. ^Edward P. Dozier (1970).The Pueblo Indians of North America. New York: Holt, Rinehart and Winston. стр. 202.ISBN 0030787459.LCCN 75114696.OL 5218719M. Приступљено2020-05-16. 
  11. ^абв„The History and Psychology of Clowns Being Scary”.Smithsonian. Приступљено2. 3. 2022. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  12. ^„Clowns – a Brief Look Into their History and Mythology”.TheatreArtLife (на језику: енглески). 2021-09-06. Приступљено2022-05-02. 
  13. ^„Etymology Dictionary”. Приступљено6. 5. 2020. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  14. ^Neville 1980, стр. 6–7 harvnb грешка: више циљева (2×): CITEREFNeville1980 (help)
  15. ^McConnell Stott 2009, стр. 95–100 harvnb грешка: више циљева (2×): CITEREFMcConnell_Stott2009 (help)
  16. ^DialectalBajass (in German) inSchweizerisches Idiotikon
  17. ^„Health | Hospital clown images 'too scary'.BBC News. 2008-01-15. Приступљено2020-05-16. 
  18. ^Rohrer, Finlo (2008-01-16).„Why are clowns scary?”.BBC News. Приступљено2020-05-16. 
  19. ^Durwin, Joseph (15. 11. 2004).„Coulrophobia and the Trickster”(PDF).Trickster's Way. San Antonio: Trinity University.3 (1).ISSN 1538-9030. Приступљено2020-05-16. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  20. ^Durwin, Joseph.„Coulrophobia and the Trickster”. Trinity.edu. Архивирано изоригинала 2011-06-24. г. Приступљено2020-05-16. 
  21. ^Crosswell, Julia (2009),The Oxford Dictionary of Word Origins (2nd изд.), Oxford University Press,ISBN 978-0-19-954792-0, Приступљено6. 5. 2020 CS1 одржавање: Формат датума (веза)

Literatura

[уреди |уреди извор]

Spoljašnje veze

[уреди |уреди извор]
Državne
Ostale
Portal:
Klovn nasrodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Klovn&oldid=29019275
Категорија:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp