Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Karl Ferdinand Kori

С Википедије, слободне енциклопедије
Karl Ferdinand Kori
Lični podaci
Datum rođenja(1896-12-05)5. децембар 1896.
Mesto rođenjaPrag,Austrougarska
Datum smrti20. октобар 1984.(1984-10-20) (87 год.)
Mesto smrtiKembridž Masačusets, SAD
DržavljanstvoSAD
Naučni rad
Poljebiohemija
UčeniciArtur Kornberg[1]
Poznat poMetabolizam ugljenih hidrata
NagradeNagrada Albert Lasker za baznomedicinsko istraživanje (1946)
Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu (1947)
Nagrada Vilard Gibs (1948)
Član Kraljevskog društva (1950)[2]
Karl Ferdinand Kori sa svojom suprugom i nobelovkom,Gerti Kori, 1947.

Karl Ferdinand Kori (češ.Carl Ferdinand Cori;Prag,5. decembar1896Kembridž,20. oktobar1984) bio je češkibiohemičar i farmakolog. Rođen je uPragu[3][4], tada teritorijiAustrougarske monarhije. Zajedno sa svojom suprugomGerti Kori i argentinskimfiziologomBernardom Husejom, dobio jeNobelovu nagradu 1947. godine[5][6][7][8][9] za otkriće procesa razgradnje i ponovne sintezeglikogena i njegove uloge kao izvora i skladišta energije. Godine 2004. oboje su uvršteni u popis programaNational Historic Chemical Landmarks kao priznanje njihovom istraživanju u spoznaji metabolizmaugljenih hidrata.[10][11][12][13][14][15]

Detinjstvo, mladost i obrazovanje

[уреди |уреди извор]

Karl je sinKarla Isidora Korija (1865–1954), zoologa i Mari Lipić (1870.–1922).[16] Odrastao je uTrstu, gdje je njegov otac radio kao direktor pomorske biološke stanice. U kasnoj 1914. familija Kori se seli uPrag i Karl se upisuje na medicinski fakultetKarlovog univerziteta u Pragu. Za vreme studija upoznajeGerti Terezu Radnic. Bio je ušao uAustrougarsku vojsku i služio u skijaškim odredima, ali kasnije je prebačen u sanitet, za što je osnovao i laboratoriju u Trstu. Krajem rata Karl završava studije, i diplomira medicinu zajedno s Gerti 1920 godine. Karl i Gerti venčaju se iste godine i rade zajedno u klinici uBeču.

Karijera

[уреди |уреди извор]

Karl je pozvan uGrac kako bi radio sOtom Levijem na izučavanju efekatavagusnog živca na radsrca (Levi će za ovaj rad dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1936). Dok je Karl radio u Gracu, Gerti je ostala u Beču. Godinu dana kasnije Karlu je ponuđeno mjesto u Državnom institutu za studije malignih bolesti (danasRozvel Park kancer institut) uBufalu, te se cila porodica Korijevih seli u Bufalo. Godine 1928. postaju državljaniSjedinjenih Američkih Država.

U Institutu u Bufalu, istraživanja Korijevih su imala fokus nametabolizmu ugljenih hidrata što je rezultiralo konačnim otkrivanjemKorijevog ciklusa 1929. Godine 1931. Karl prihvata mesto na medicinskom fakultetuUniverziteta Vašington uSent Luisu. Započinje kao profesor farmakologije, a 1942. postaje profesorbiohemije. U St. Luisu, Korijevi nastavljaju sa svojim istraživanjima naglikogenu iglukozi i opisuju procesglikogenolize, te identifikuju i sintetišu važan enzimglikogen fosforilazu. Za svoja istraživanja dobijaju Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1947. godine.

Gerti umire 1957. Karl se ponovo venčava s Anom Ficdžerald Džons 1960. Ostaje u Univerzitetu Vašington do 1966, kad se povlači s katedre u institutu za biohemiju. Postavljen je za gostujućeg profesora biološke hemije naUniverzitetu Harvard, ali je zadržao laboratoriju uOpštoj bolnici Masačusetsa, gde je nastavio svoja istraživanja na područjugenetike. Od 1968. do 1983. surađivao je s poznatom genetičarkomSalome Glikson-Velčom izAlbert Ajnštajnovog koledža za medicinu u Njujorku, do 1980-ih kad ga je bolest sprečila u daljem radu.[17] Godine 1976. Karl je nagrađen slaurea honoris causa u medicini naUniverzitetu u Trstu. Karl deli zvezdu s Gerti našetalištu poznatih u Sent Luisu.[18]

Nagrade i priznanja

[уреди |уреди извор]

Osim što je osvojio Nobelovu nagradu, Kori je 1946. osvojio Nagradu Alberta Laskera za temeljna medicinska istraživanja, a 1959. Austrijski znak časti za nauku i umetnost.[19] Godine 1950. izabran je za stranog člana Kraljevskog društva (ForMemRS),.[2] a u njegovu čast nazvana je počasna profesura Karla Korija na Vašingtonovom univerzitetu, koju trenutno držiKolin Nilols.[20]

Reference

[уреди |уреди извор]
  1. ^Kornberg, A. (2001). „Remembering our teachers”.The Journal of Biological Chemistry.276 (1): 3—11.PMID 11134064. 
  2. ^абRandle, Philip (1986). „Carl Ferdinand Cori. 5 December 1896-20 October 1984”.Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society.32: 66—95.JSTOR 770108.PMID 11621260.doi:10.1098/rsbm.1986.0003. 
  3. ^Cohn, M. (1992). „Carl Ferdinand Cori: December 5, 1896-October 19, 1984”.Biographical memoirs. National Academy of Sciences (U.S.).61: 79—109.PMID 11616228. 
  4. ^Houssay, B. A. (1956). „Carl F. And Gerty T. Cori”.Biochimica et Biophysica Acta.20 (1): 11—16.PMID 13315342.doi:10.1016/0006-3002(56)90255-4. 
  5. ^Cech, P. (2008). „Nobel Prize laureates”.Casopis lekaru ceskych.147 (7): 410—412.PMID 18678102. 
  6. ^Cech, P. (2001). „The Coris, a married couple native to Prague and Nobel laureates”.Casopis lekaru ceskych.140 (1): 26—30.PMID 11242981. 
  7. ^Shampo, M. A.; Kyle, R. A. (2000). „Carl Cori—Nobel Laureate in Medicine or Physiology”.Mayo Clinic Proceedings.75 (12): 1274.PMID 11126836.doi:10.4065/75.12.1274. 
  8. ^Raju, T. N. (1999). „The Nobel Chronicles. 1947: Carl Ferdinand Cori (1896-1984); Gerty Theresa Radnitz Cori (1896-1957); and Bernardo Alberto Houssay (1887-1971)”.Lancet.353 (9158): 1108.PMID 10199387. 
  9. ^Sulek, K. (1968). „Nobel prize for Carl Ferdinand Cori and Gerta Theresa Cori in 1947 for discovery of the course of catalytic metabolism of glycogen. Prize for Alberto Bernardo Houssay for discovery on the role of the hypophysis in carbohydrate metabolism”.Wiadomosci lekarskie (Warsaw, Poland : 1960).21 (17): 1609—1610.PMID 4882480. 
  10. ^„Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism”.American Chemical Society. Arhivirano izoriginala 12. 01. 2013. g. Pristupljeno6. 6. 2012. 
  11. ^Kenéz, J. (1977). „Liver glycogen and enzyme research (Carl Ferdinand CPORI)”.Orvosi hetilap.118 (8): 463—465.PMID 320540. 
  12. ^Cori, C. F. (1969). „The Call of Science”.Annual Review of Biochemistry.38: 1—20.PMID 4896237.doi:10.1146/annurev.bi.38.070169.000245. 
  13. ^Carl Ferdinand Cori — Biographical Memoirs of the National Academy of Sciences
  14. ^Ihde, A.J. Cori, Carl Ferdinand, and Gerty Theresa Radnitz Cori. American National Biography Online Feb 2000.
  15. ^Carl and Gerti Cori and Carbohydrate MetabolismАрхивирано 2013-01-12 на сајтуArchive.today fromAmerican Chemical SocietyNational Historic Chemical Landmarks
  16. ^Dolezal, Helmut, "Cori, Carl Isidor" in: Neue Deutsche Biographie 3 (1957), pp. 360.
  17. ^Ginsberg, Judah (21. 09. 2004).„Carl and Gerty Cori and Carbohydrate Metabolism”.National Historic Chemical Landmark.American Chemical Society. Arhivirano izoriginala 24. 10. 2012. g. Pristupljeno28. 08. 2012. 
  18. ^St Louis Walk of Fame.„St. Louis Walk of Fame Inductees”. stlouiswalkoffame.org. Arhivirano izoriginala 02. 02. 2013. g. Pristupljeno25. 04. 2013. 
  19. ^„Reply to a parliamentary question”(pdf) (na jeziku: German). str. 73. Pristupljeno28. 12. 2012. CS1 одржавање: Непрепознат језик (veza)
  20. ^Colin G. Nichols named Carl F. Cori ProfessorАрхивирано на веб-сајтуWayback Machine (7. јануар 2016), Washington University in St. Louis, 21. 2. 2007.

Spoljašnje veze

[уреди |уреди извор]

Mediji vezani za članakKarl Ferdinand Kori na Vikimedijinoj ostavi

1900-e
1910-e
1920-e
1930-e
1940-e
1950-e
1960-e
1970-e
1980-e
1990-e
2000-e
2010-e
2020-e
Međunarodne
Državne
Ljudi
Ostale
Portal:
Karl Ferdinand Kori nasrodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karl_Ferdinand_Kori&oldid=29917243
Категорије:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp