Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Jajačka banovina

С Википедије, слободне енциклопедије
Jajačka banovina
Jajachka Bánságban
14641529
Главни градJajce
РегијаБалкан
ЗемљаKraljevina Ugarska
Догађаји
СтатусBivša pokrajina
Ban 
• 
Imbre Zapolja (prvi),
Stefan Grbonog (poslednji)
Историјска ераSrednji vek,
Novi vek
• Успостављено
1464
• Укинуто
1529
Претходник
Следбеник
Bosanski sandžak (Osmansko carstvo)
Donji Kraji (Kraljevina Bosna)
Bosanski sandžak (Osmansko carstvo)
Bosanski sandžak (Osmansko carstvo)
Овај чланак је део серије оисторији Босне и Херцеговине и Републике Српске
Овај чланак је дио серије о историји Босне и Херцеговине
ИсторијаБосне и Херцеговине
Босна у раном средњем вијеку (7—10. вијек)
Кнежевина Србија (7—10. вијек)
Захумље (9—10. вијек)
Травунија (9—10. вијек)
Краљевина Дукља (11—12. вијек)
Бановина Босна (12—14. вијек)
Великожупанска Србија (11—13. вијек)
Краљевина Србија (13—14. вијек)
Сремска земља С. Драгутина (13—14. вијек)
Бановина Соли (13—15. вијек)
Бановина Усора (13—15. вијек)
Српско царство (14. вијек)
Земља Војиновића (14. вијек)
Краљевина Босна (14—15. вијек)
Српска деспотовина (15. вијек)
ОбластиХрвоја Вукчића,Сандаља Хранића иПавла Раденовића (15. вијек)
Војводство Светог Саве (15. вијек)
Јајачка бановина (15. вијек)
Сребреничка бановина (15. вијек)
Хабзбуршка управа
Овај чланак је дио серије о историји Републике Српске
Историја Републике Српске
Средњи вијек
Краљевина Острогота
Аварски каганат
Кнежевина Србија
Посавска кнежевина
КнежевинеЗахумље иТравунија
Краљевина Хрватска
Самуилово царство
Тема Сирмијум
Дукља
Великожупанска Србија
Бановина Босна
Краљевина Србија
Бановина Славонија
ОбластиСоли иУсора
Доњи Краји
Сремска земља
Српско царство
Земља Војиновића
Краљевина Босна
ОбластиХрвоја Вукчића,Сандаља Хранића иПавла Раденовића
Српска деспотовина
Војводство Светог Саве
БановинеЈајачка иСребреничка
Југославија и садашњост
Nikola Iločki

Bosansku Kraljevinu s središtem uJajcu osnovao jeMatija Korvin u svom ratu protivTuraka.12. septembra1463. godine Matija je sklopiopetrovaradinski savez s Mletačkim duždemKristoforom Morom. Oni su zajedničkim snagama već početkomjesenu krenuli (Mlečani su išli naMoreju, aUgari naBosnu). 29. septembra krenuo je Matija izVirovitice Početkomoktobra Matija je prešaoSavu kodGradiške, gde je zastao i stavio na čelo dela svoje vojske Imbrea Zapolju, požeškog župana, dok je on vodio drugi deo, koji je udario prekoKljuča. Njima se pridružioMartin Frankopan sahrvatskim četama. Već10. oktobra opseli su Jajce. Dok su opsedali grad, malihrišćanski odredi su koristili slab otpor Turaka i pljačkali severnu Bosnu. Do sredinedecembra cela severna Bosna je pala pod ugarsku vlast. Turci su junački branili grad, ali kada su naBožić stigle pomoćne četeVlatka Kosače izHercegovine da pomognu Matiji predali su se. Matija je za zaslužnog smatraovojvodu Imbrea Zapolju pa ga je postavio za prvog bosanskog kralja pod Ugarskom, koji je imao zadatak da štiti Hrvatsku od Turaka.

Spisak bosanskih kraljeva pod Ugarskom

[уреди |уреди извор]

Spisak jajačkih banova

[уреди |уреди извор]

Od 1490. godine ugarskivazal Kraljevina Bosna postaje jajačka banovina, jednapolunezavisnabanovina u odnosu na Ugarsku. Osnovao ju je Janoš Korvin i Blaž Raškaj.

Janoš Korvin

Vlast Janoša Korvina

[уреди |уреди извор]

Janoš Korvin je s druge strane bio titularni bosanski kralj sa sedištem u Jajcu. Tokom cele vladavine Janoš je vladao u Jajcu zajedno sa nekim banom tako da su do1504. godine vladala dva ili više banova. Ovaj spisak dole je spisak Janoševih suvladara i perioda od kad je Janoš vladao.

Banovi Jajačkog Banata u opadanju

[уреди |уреди извор]

Posle smrti Janoša Korvina 1504. godine razvilo se vlastoljublje. U Jajcu se na vlasti najčešće javlja slavonsko-bosanska porodica Berislavića. Svaki ban vladao je po 4 puta, pobune protiv tih vladara su oslabile jajačku banovinu. Turci su to iskorišćavali i upadali u oslabljenu banovinu. Jedan najveći upad desio se 1522. godine kada su Turci iskoristili glad u Jajcu i opseli ga. Jovan Tahi i Petar Keplević su kukavički pobegli i prepustili loše snabdeven grad samom sebi. Na sreću u poslednji čas grad je spasto austrijski nadvojvodaFerdinand I Habzburški sa svojim četama. Do te pomoći nebi ni došlo da Ferdinand nije sklopio ugovor s ugarskim kraljem Lajošem II Jageloncom po kome je uzeo pod svoju vlast čitavu Petrovu Hrvatsku.

Petar Keplević

Pad Jajačke Banovine

[уреди |уреди извор]

11. januara 1525. godineTurci su opseliJajce, ali opsadu je okončaohrvatski banKrsto Frankopan11. juna. Iza Mohačke bitke 29. avgusta 1526. godine, Petar Keplević predao je grad Ferdinandu. Ovaj je tu postavio za zapovednika Stefana Grbonoga sa malom plaćeničkom vojskom loših nemačkih vojnika.Bosanski zapovednikUsref-paša iskorisili Habsburško-zapoljski rat i januara 1528. godine opseli Jajce. Početkom 1529. godine zbog ličnih interesa Stefan je predao grad. Iz Jajca Turci su osvojili i Banju Luku, a uskoro i ostatke Jajačke Banovine i to bez ikakve muke.

Literatura

[уреди |уреди извор]

Spoljašnje veze

[уреди |уреди извор]
Средњовековне покрајинеКраљевине Угарске
Угарскежупаније и остале управне територије усрпским земљама
средњи век
нови век
остале угарске територије
Portal:
Jajačka banovina nasrodnim projektima Vikipedije:
Podaci na Vikipodacima
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jajačka_banovina&oldid=30333759
Категорије:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp