Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Gorka dinja

С Википедије, слободне енциклопедије

Gorka dinja
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
M. charantia
Binomno ime
Momordica charantia
Пуна момордиска харантија са два преполовљена и два пресека.
Gorka dinja
kuvana, isceđena bez soli
Nutritivna vrednost na 100 g (3,5 oz)
Energija79 kJ (19 kcal)
4,32 g
Šećeri1,95 g
Prehrambena vlakna2 g
0,18 g
0,84 g
Vitamini
Vitamin A ekv.
(1%)
6 μg
(1%)
68 μg
1323 μg
Tiamin(B1)
(4%)
0,051 mg
Riboflavin(B2)
(4%)
0,053 mg
Niacin(B3)
(2%)
0,28 mg
Vitamin B5
(4%)
0,193 mg
Vitamin B6
(3%)
0,041 mg
Folat(B9)
(13%)
51 μg
Vitamin C
(40%)
33 mg
Vitamin E
(1%)
0,14 mg
Vitamin K
(5%)
4,8 μg
Minerali
Kalcijum
(1%)
9 mg
Gvožđe
(3%)
0,38 mg
Magnezijum
(5%)
16 mg
Mangan
(4%)
0,086 mg
Fosfor
(5%)
36 mg
Kalijum
(7%)
319 mg
Natrijum
(0%)
6 mg
Cink
(8%)
0,77 mg
Ostali konstituenti
Voda93,95 g

Procenti su grube procene zasnovane naameričkim preporukama za odrasle.
Izvor:NDb USDA

Gorka dinja (karela,lat.Momordica charantia), egzotična je tropska azijska biljka, ima izuzetno gorak ukus (odakle potiče ime voća). Površina ploda je veoma hrapava. Biljka ima duge rascepkane listove, žute cvetove, plodovi su izduženi, naborani i zeleni oblika sličnomkrastavcu ilitikvici.

Poreklo

[уреди |уреди извор]
Plod gorke dinje

Otkrivena je uIndiji, gde je sredinom14. veka preneta uKinu gde je počelo njeno gajenje. Pripada porodiciCucurbitaceae.

Plod

[уреди |уреди извор]

Plod je u zrenju zelen, a kada sazre postane narandžasto-žut.Ovaj plod se smatra jednim od najgorčih plodova na svetu.Kada sazri dolazi do pucanja ploda i iz unutrašnjosti ploda ispada crveno semenje.[1] .Plod je jestiv, obilujemineralima ivitaminima.

Lekovita svojstva

[уреди |уреди извор]

Za konzumiranje plod karele je najpogodniji dok je još zelen, jer tada sadrži najviševitamina C,vitamina A, takođe fosfora i kalijuma. U 21. veku je počela da se koristi u laboratorijama koje se bave istraživanjima o suzbijanjukarcinoma.

Gorka dinja sadržiglikoprotein i na taj način smanjuje koncentraciju nivoa šećera (glukoze) u krvi, koriste je osobe koje boluju odšećerne bolesti, kao i one osobe koje imaju povišenholesterol. Vitamin C utiče na jačanjeimuniteta.

Gorka dinja ima antibakterijsko dejstvo, reguliše probavu, ubijaparazite u crevima, pomaže pri zarastanju rana i opekotina. Najvažnije dejstvo je u uništavanju kancerogenih ćelija. Najnovija istraživanja su pokazala da karela deluje protiv ćelija raka jetre, prostate, želuca, dojke, debelog creva.[2]Ovu biljka je veoma štetna prilikom konzumiranja u trudnoći i tokom dojenja zbog gorčine ploda koja dovodi do toksičnostimleka.

Plod

Čaj

[уреди |уреди извор]

Čaj od listova karele koji se presuju i suše, takođe utiče na suzbijanje kancerogenog oboljenja, ali pomaže i kod gojaznosti. Koriste ga osobe koje se oporavljaju odhemoterapije i oni koje već duže vreme koristeantibiotike.Čaj je koristan u prevenciji i lečenju malarije.

Gorka dinja u ishrani

[уреди |уреди извор]

Karela je veoma zastupljena u Indijskoj kuhinji gde se priprema na različite načine. Konzumira se kuvana, pečena i pržena na ulju, punjena belim lukom, a veoma često kao dodatakleblebijama. Zastupljena je i u kineskoj kuhinji, jer daje gorak ukus i obično se meša sakrompirom. Konzumiraju je vegetarijanci, pomešanu sa raznim povrćem. Od ove voćke se prave i gorki sosevi.Seme gorke dinje se stavlja umed, što ima mnogobrojna lekovita svojstva.

Uzgoj i sadnja

[уреди |уреди извор]

Ova biljka raste u zemljana jugoistočne Azije, najviše u Indiji i Kini. Karela se gaji i namenski za potrebe svetskog tržišta. Uspeva u toplim i vlažnim mestima sa dosta svetlosti. U državama umerenog pojasa, ova biljka se uzgaja iz semena. Obično se sadi oko nekog drugog nižeg drveta ili vinove loze pošto se grane karele obavijaju oko druge biljke ili predmeta. Odgovara joj plodno zemljištehumus.

Reference

[уреди |уреди извор]
  1. ^Najzdravija hrana
  2. ^Lekovite biljke

Literatura

[уреди |уреди извор]
  • Veličković M., "Opšte voćarstvo", Beograd, 2014.
  • Vulić T., Oparnica Č., Djordjević M., "Voćarstvo", Beograd, 2011.

Spoljašnje veze

[уреди |уреди извор]
Identifikatori taksona
Normativna kontrola: DržavneУреди на Википодацима
Portal:
Gorka dinja nasrodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Taksoni na Vikivrstama
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gorka_dinja&oldid=29196908
Категорије:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp