Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Glutaminska kiselina

С Википедије, слободне енциклопедије
Glutaminska kiselina
Reprezentacija strukture L-glutaminske kiseline
Nazivi
IUPAC naziv
Glutaminska kiselina
Drugi nazivi
2-Aminopentandioksična kiselina
Identifikacija
3D model (Jmol)
AbrevijacijaGlu,E
ChemSpider
ECHA InfoCard100.009.567
E-brojeviE620(pojačivač ukusa)
MeSHGlutamic+acid
  • N[C@@H](CCC(O)=O)C(O)=O
Svojstva
C5H9NO4
Molarna masa147,13 g·mol−1
Agregatno stanjebeo kristalni prah
Gustina1,4601 (20°C)
Tačka topljenja199°C dekomp.
rastvoran
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose nastandardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Glutaminska kiselina (Glu iliE) je jedna od 20proteinskih aminokiselina.[3] Njenikodoni su GAA i GAG. To je ne-esencijalna aminokiselina.Karboksilatni anjoni isoli glutaminske kiseline su poznati kaoglutamati.

Hemija

[уреди |уреди извор]

Bočni lanac,karboksilno kiselinskafunkcionalna grupa, imapKa od 4.1, i ona je unegativno naelektrisanomdeprotonisanomkarboksilatnom obliku nafiziološkom pH.[3]

Istorija

[уреди |уреди извор]
Glavni članak:Glutaminska kiselina (ukus)

Mada su glutaminska kiselina i drugeaminokiseline prirodno prisutne u mnogim vrstama hrane, njihovi doprinosi ukusu su naučno identifikovani tek u ranomdvadesetom veku. Supstancu je otkrio i identifikovao1866. godine Nemački hemičar Karl Heinrich Leopold Ritthausen.1907. godine Japanski istraživačKikunae Ikeda saTokijskog Imperijalnog Univerziteta je identifikovao smeđe kristale zaostale nakonevaporacije veće količinekombu supe kao glutaminsku kiselinu. Ti kristali, su imali ukus, koji je podsećao nepotpuno izraženom ali neospornom ukusu prisutnom u mnogim drugim vrstama hrane, i pogotovu u morskoj travi. Profesor Ikeda je nazvao taj ukus mesa, i druge visokoproteinske hrane,umami. On je nakon toga patentirao metod za masovnu-proizvodnju kristalne soli glutaminske kiseline,mono-natrijum glutamata.[4][5]

Biosinteza

[уреди |уреди извор]
ReaktantiProizvodiEnzimi
Glutamin +H2OGlu +NH3GLS,GLS2
NAcGlu +H2OGlu +Acetat(nepoznato)
α-ketoglutarate +NADPH + NH4+Glu +NADP+ + H2OGLUD1,GLUD2
α-ketoglutarat +α-amino kiselinaGlu +α-okso kiselinatransaminaza
1-pirolin-5-karboksilat +NAD+ + H2OGlu + NADHALDH4A1
N-formimino-L-glutamat +FH4Glu +5-formimino-FH4FTCD

Funkcija i upotreba

[уреди |уреди извор]

Metabolizam

[уреди |уреди извор]

Glutamat ključni molekul u ćelijskommetabolizmu. Kod ljudi, dijetarniproteini se razlažu uaminokiseline, koje služe kao metaboličko gorivo za druge funkcionalne procese u telu. Ključni proces u degradaciji aminokiselina jetransaminacija, u kome se amino grupa jedne amino kiseline prenosi naα-ketokiselinu, što je tipično katalizovanotransaminazama. Ta reakcija se može generalisati kao:

R1-amino kiselina + R2-α-ketokiselina R1-α-ketokiselina + R2-aminokiselina

Veoma rasprostranjena α-ketokiselina je α-ketoglutarat, koja je intermedijarciklusa limunske kiseline. Transaminacija of α-ketoglutarata proizvodi glutamat. Rezultujući α-ketokiselinskiprodukt je takođe koristan, jer može biti korišćen bilo kao gorivo ili supstrat za dalje metaboličke procese. Na primer:

Alanin + α-ketoglutaratpiruvat + glutamat
Aspartat + α-ketoglutaratoksaloacetat + glutamat

Piruvat i oksaloacetat su ključne komponente celularnog metabolizma, koje kontribuiraju kao supstrati ili intermedijeri u fundamentalnim procesima kao što suglikoliza,glukoneogeneza i isto takoKrebsov ciklus.

Glutamat igra važnu ulogu u odstranjivanju iz tela suvišnog ili beskorisnogazota. Glutamat podležedeaminaciji, jednoj oksidativnoj reakciji koju katališeglutamat dehidrogenaza, na sledeći način:

glutamat + voda +NADP+ → α-ketoglutarat +NADPH +amonijak + H+

Amonijak (kaoamonijum) se onda izlučuje prvenstveno kaoureja, sintetizovana ujetri. Transaminacija može tako biti povezana sa deaminacijom, efektivno dozvoljavajući azotu iz amin grupa amino kiselina da budu odstranjen, putem glutamata kao intermedijara, i konačno izlučen iz tela u oblikuureje.

Neurotransmiter

[уреди |уреди извор]

Glutamat je najrasprostranjeniji uzbuđujućineurotransmiter u kičmenjačkomnervnom sistemu. Uhemijskim sinapsama, glutamat se nalazi u mehurićima.Nervni impulsi izazivaju oslobađanje glutamata is pre-sinaptičkih ćelija. U naspramnim post-sinaptičkim ćelijama,glutamatni receptori, kao što jeNMDA receptor, vezuju glutamat i aktiviraju se. Zbog njegove uloge usinaptičkoj plastičnosti, glutamat je vezan za kognitivne funkcije kao što suučenje imemorija u mozgu[6]. Forma plastičnosti poznata kaodugotrajna potencijacija se dešava na glutamatergičkim sinapsama uhipokampusu,neokorteksu, i drugim delovima mozga. Glutamat ne funkcioniše samo kao tačka do tačke transmiter nego i putem prelivnog sinaptičkog preslušavanja između sinapsi u kome sumacija glutamata oslobođenog iz susednih sinapsi stvara ekstrasiptičku signalizaciju/prostornu transmisiju.[7]

Glutamatni transporteri[8] se nalaze uneuronima iglialnim membranama. Oni brzo odstranjuju glutamat izekstracelularnog prostora. Kod moždanih povreda ili bolesti, oni mogu da rade u reverzno, i višak glutamata se može akumulirati izvan ćelija. Taj proces uzrokuje da kalcijum joni prodiru u ćeliju putem kanalaNMDA receptora, što dovodi do neuronkog oštećenja i eventualno do ćelijske smrti, to se zoveekscitotoksičnost. Mehanizamapoptoze uvrštava:

  • Oštećenjemitohondrije zbog suviše visoke intracelularneCa2+ koncentracije.[9]
  • Glu/Ca2+-posredovana promocijatranskripcionih faktora za proapoptotičke gene, ili potiskivanje transkripcionih faktora za antiapoptotičke gene.

Ekscitotoksičnost uzrokovana glutamatom se javlja kao deoischemične kaskade, i asocirana je samoždanim udarom, i bolestima kao što suamiotrofična lateralna skleroza,latirizam,autizam, neki oblici mentalne retardacije, iAlchajmerova bolest[10].

Glutaminska kiselina je bila povezana saepileptičkim napadima. Mikroinjekcija glutaminske kiseline u neurone proizvodi niz spontanihdepolarizacija sa razmakom od jednesekunde, i taj patern paljenja je sličan onom koji je poznat kaoparoksizmalno depolarizujuće pomeranje kod epileptičkog napada. Ta promena potencijala neaktivirane membrane u žiži epileptičkog napada može da prouzrokuje spontano otvaranjenaponski-aktiviranog kalcijum kanala, što dovodi do oslobađanja glutaminske kiseline i dalje depolarizacije.

Eksperimentalne tehnike za detekciju glutamata u neoštećenim ćelijama uvrštavaju genetički-dizajnirannanosenzor.[11] Sensor je fuzija glutamat-vezujućeg proteina i dva fluorescentna proteina. Kad se glutamat veže, fluorescencija senzora podultraviolentnim svetlom se promeni putemrezonance između dva fluorofora. Uvođenje nanosenzora u ćelije omogućava optičku detekciju koncentracije glutamata. Sintetički analozi glutaminske kiseline koji se mogu aktiviratiultraviolentnim svetlom idvo-fotonska ekscitaciona mikroskopija su isto bile opisane.[12] Metod brzog oslobađanja putemfotostimulacije je koristan za mapiranje konekcija između neurona, i razumevanje funkcijasinapse.

Evolucija glutamat receptora je potpuno različita kod bezkičmenjaka, posebno artropoda i nematoda, gde glutamat stimuliše glutamat-kontrolisane hlorid kanale. Beta podjedinice receptora su responsivne sa veoma visokim afinitetom na glutamat i glicin.[13] Modulacija tih receptora je bila terapeutski ciljantiparazitne terapije koristećiavermektine. Avermektinova meta je alfa-podjedinica glutamat-kontrolisanog hloridnog kanala.[14] Ti receptori su bili opisani kod artropoda, kao što jeDrosophila melanogaster[15] iLepeophtheirus salmonis.[16] Nepovratna aktivacija tih receptora sa avermektinom rezultuje u hiperpolarizaciji u sinapsama i neuromuskularnim sastavima, rezultujući u flacidnoj paralizi, i uginuću nematoda i artropoda.

L-Glutaminska kiselina u fiziološkim uslovima

Moždana non-sinaptička glutamatergična signalizaciona kola

[уреди |уреди извор]

Ekstracelularni glutamat u mozguDrozofile je bio nađen da reguliše grupisanje post-sinaptičkog glutamat receptora, kroz proces koji uvrstava desenzitizaciju receptora.[17] Geni izraženi uglijalnim ćelijama aktivno transportuju glutamat uekstracelularni prostor,[17] dok kodnucleus accumbens usled stimulisanja grupe II metabotropiskog glutamat receptora, ti geni su nađeni da smanjuju nivoe ekstracelularnog glutamata.[18] To otvara mogućnost da taj ekstracelularni glutamat igra ulogu sličnu endokrinu kao deo većeg homeostatičnog sistema.

GABA prekurzor

[уреди |уреди извор]

Glutamat isto služi kao prekurzor za sintezu inhibitornogGABA liganda u GABA-ergičnim neuronima. Ta reakcija je katalisanaglutamat dekarboksilazom (GAD), koja je najzastupljenija ucerebelumu i upankreasu.

Sindrom krute-osobe je neurološki poremećaj izazvanantiGAD antitelima, što dovodi do umanjenja GABA sinteze i otuda, umanjenih motornih funkcija kao što su muskularna krutost ispazam. Pošto je pankreas isto bogat ovim enzimom (GAD), direktna imunološka destrukcija se javlja u pankreasu i pacijenti obolevaju od dijabetisa.

Pojačivač ukusa

[уреди |уреди извор]
Glavni članak:glutaminska kiselina (začin)

Slobodna glutaminska kiseline je prisutna u širokom asortimanu hrane, uključujućisir isoja sos, i one je odgovorna za jedan od petosnovnih ukusa ljudskog čulaukusa (umami). Glutaminska kiselina se često koristi kaoprehrambeni aditiv ipojačivač ukusa u obliku njenenatrijumovesoli,mono-natrijum glutamata (MSG).

Hranljivi sastojak

[уреди |уреди извор]

Sva mesa,živina,riba,jaja,mlečni proizvodi, kao ikombu su izvrsni izvori glutaminske kiseline. Neka protein-bogata biljna hrana isto služi kao izvor. Devedeset pet procenata mlečnog glutamata je metabolizovano u intestinalnim ćelijama uprvom prolazu.[19]

Uzgoj biljaka

[уреди |уреди извор]

Auxigro je preparacija biljnog hormona rasta koja sadrži 30% glutaminske kiseline.

Proizvodnja

[уреди |уреди извор]

KineskaFufeng Grupa Limited je najveći proizvođač glutaminske kiseline na svetu, sa kapacitetom povećanim do preko 300,000 tona na kraju2006 od 180,000 tona u toku2006, čime oni pokrivaju 25%-30% Kineskog tržišta. Meihua drugi po veličini Kineski proizvođač.

Farmakologija

[уреди |уреди извор]

Lekfenciklidin (bolje poznat kao PCP) non-kompetitivnoantagonizira glutaminsku kiselinu naNMDA receptoru. Iz istog razloga, sub-anastetičke dozeketamina imaju jake disocijativne i halucinogene efekte. Glutamat ne prolazi lako krozkrvno moždanu barijeru, ali je umesto toga njegov transport posredovan transportnim sistemom visokog afiniteta.[20] On se može konvertovati uglutamin.

Vidi još

[уреди |уреди извор]

Reference

[уреди |уреди извор]
  1. ^Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010).„PubChem as a public resource for drug discovery.”.Drug Discov Today.15 (23-24): 1052—7.PMID 20970519.doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”.Annual Reports in Computational Chemistry.4: 217—241.doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^абDavid L. Nelson; Michael M. Cox (2005).Principles of Biochemistry (IV изд.). New York: W. H. Freeman.ISBN 0-7167-4339-6. 
  4. ^Renton, Alex (10. 7. 2005).„If MSG is so bad for you, why doesn't everyone in Asia have a headache?”.The Guardian. Приступљено21. 11. 2008. 
  5. ^„Kikunae Ikeda Sodium Glutamate”. Japan Patent Office. 7. 10. 2002. Архивирано изоригинала 28. 10. 2007. г. Приступљено21. 11. 2008. 
  6. ^McEntee, W. & Crook, T (1993).„Glutamate: its role in learning, memory, and the aging brain.”.Psychopharmacology.111 (4): 391—401.PMID 7870979. 
  7. ^Okubo Y, Sekiya H, Namiki S, Sakamoto H, Iinuma S, Yamasaki M, Watanabe M, Hirose K, Iino M. (2010).„Imaging extrasynaptic glutamate dynamics in the brain”.Proc Natl Acad Sci U S A.107: 6526—6531.PMID 20308566.doi:10.1073/pnas.0913154107. 
  8. ^Shigeri Y, Seal RP, Shimamoto K (2004). „Molecular pharmacology of glutamate transporters, EAATs and VGLUTs”.Brain Res. Brain Res. Rev.45 (3): 250—65.PMID 15210307.doi:10.1016/j.brainresrev.2004.04.004. 
  9. ^Manev H, Favaron M, Guidotti A, Costa E (1989).„Delayed increase of Ca2+ influx elicited by glutamate: role in neuronal death”.Mol. Pharmacol.36 (1): 106—12.PMID 2568579. 
  10. ^Hynd MR, Scott HL, Dodd PR (2004).„Glutamate-mediated excitotoxicity and neurodegeneration in Alzheimer's disease.”.Neurochem Int.45 (5): 583—95.PMID 15234100. 
  11. ^Okumoto, S.,; et al. (2005).„Detection of glutamate release from neurons by genetically encoded surface-displayed FRET nanosensors”.Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A.102 (24): 8740—8745.PMC 15939876Слободан приступ.PMID 15939876.doi:10.1073/pnas.0503274102. CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)
  12. ^Ellis-Davies, G.C.R.,; et al. (2007). „4- Carboxymethoxy-5,7-dinitroindolinyl-Glu: an improved caged glutamate for expeditious ultra- violet and 2-photon photolysis in brain slices”.Journal of Neuroscience.27 (Jun): 6601—6604.PMID 17581946.doi:10.1523/JNEUROSCI.1519-07.2007. CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)
  13. ^Laughton, D.L., Wheeler, S.V., Lunt, G.G. and Wolstenholme, A.J. 1995. "The beta-subunit ofCaenorhabditis elegans avermectin receptor responds to glycine and is encoded by chromosome 1".J. Neurochem. 64, 2354-2357
  14. ^Cully, D.F., Vassilatis, D.K., Liu, K.K., Paress, P.S., Van der Ploeg, L.H.T., Schaeffer, J.M. and Arena, J.P. 1994. "Cloning of an avermectin-sensitive glutamate gated choride channels fromCaenorhabditis elegans".Nature 371, 707-711
  15. ^Cully, D.F., Paress, P.S., Liu, K.K., Schaeffer, J.M. and Arena, J.P. 1996. "Identification of aDrosophila melanogaster glutamate-gated chloride channel sensitive to the antiparasitic agent avermectin".J. Biol. Chem. '271, 20187-20191'
  16. ^Tribble, N.D., Burka, J.F. and Kibenge, F.S.B. 2007. "Identification of the genes encoding for putative gamma aminobutyric acid (GABA) and glutamate-gated chloride channel (GluCl) alpha receptor subunits in sea lice (Lepeophtheirus salmonis)".J. Vet. Pharmacol. Ther. 30, 163-167
  17. ^абAugustin H, Grosjean Y, Chen K, Sheng Q, Featherstone DE (2007).„Nonvesicular release of glutamate by glial xCT transporters suppresses glutamate receptor clustering in vivo”.Journal of Neuroscience.27 (1): 111—123.PMC 2193629Слободан приступ.PMID 17202478.doi:10.1523/JNEUROSCI.4770-06.2007. 
  18. ^Xi, Zheng; Baker, DA; Shen, H.; Carson, DS; Kalivas, PW (2002). „Group II metabotropic glutamate receptors modulate extracellular glutamate in the nucleus accumbens”.Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics.300 (1): 162—171.PMID 11752112.doi:10.1124/jpet.300.1.162. 
  19. ^Reeds, P.J.,; et al. (1. 4. 2000).„Intestinal glutamate metabolism”.Journal of Nutrition.130 (4s): 978S—982S.PMID 10736365. CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)
  20. ^Smith, QR (2000).„Transport of glutamate and other amino acids at the blood-brain barrier”.J. Nutr.130 (4S Suppl): 1016S—22S.PMID 10736373. 

Spoljašnje veze

[уреди |уреди извор]
Esencijalne aminokiseline
Poluesencijalne aminokiseline
Neesencijalne aminokiseline
Druge klasifikacije
Aminokiseline
Endokanabinoidi
Gasotransmiteri
Monoamini
Purini

Adenozin • ADP • AMP • ATP

Trag amini

3-ITA • 5-MeO-DMT • Bufotenin • DMT • NMT • Oktopamin • Fenetilamin • Sinefrin • Tironamin • Triptamin • Tiramin

Drugi

1,4-BD • Acetilholin • GBL • GHB • Histamin

Vidi istoNeuropeptidi
Jonotropni
AMPA
NMDA
Agonisti:Konkurentni agonisti:Aspartat • Glutamat • Homohinolinska kiselina • Ibotenska kiselina • NMDA • Hinolinska kiselina • Tetrazolilglicin;Agonisti glicinskog mesta:ACBD • ACPC • ACPD • Alanin • CCG • Cikloserin • DHPG • Fluoroalanin • Glicin • HA-966 • L-687,414 • Milacemid • Sarkozin • Serin • Tetrazolilglicin;Agonisti poliaminskog mesta:Akamprosat • Spermidin • Spermin
Antagonisti:Konkurentni antagonisti:AP5 (APV) • AP7 • CGP-37849 • CGP-39551 • CGP-39653 • CGP-40116 • CGS-19755 • CPP • LY-233,053 • LY-235,959 • LY-274,614 • MDL-100,453 • Midafotel (d-CPPen) • NPC-12,626 • NPC-17,742 • PBPD • PEAQX • Perzinfotel • PPDA • SDZ-220581 • Selfotel;Nekonkurentni antagonisti:ARR-15,896 • Karoverin • Deksanabinol • FPL-12495 • FR-115,427 • Hodgkinsin • Magnezijum • MDL-27,266 • NPS-1506 • Psihotridin • Cink;Nekonkurentni blokatori pora:2-MDP • 3-MeO-PCP • 8A-PDHQ • Amantadin • Aptiganel • ARL-12,495 • ARL-15,896-AR • ARL-16,247 • Budipin • Delucemin • Deksoksadrol • Dekstralorfan • Dieticiklidin • Dizocilpin • Endopsihozin • Esketamin • Etoksadrol • Eticiklidin • Gaciklidin • Ibogain • Indantadol • Ketamin • Ketobemidon • Loperamid • Memantin • Meperidin (Petidin) • Metadon • Metorfan (Dekstrometorfan,Levometorfan) • Metoksetamin • Milnacipran • Morfanol (Dekstrorfan,Levorfanol) • NEFA • Nerameksan • Azotsuboksid • Noribogain • Orfenadrin • PCPr • Fenciklamin • Fenciklidin • Propoksifen • Remacemid • Rinhofilin • Riluzol • Rimantadin • Roliciklidin • Sabeluzol • Tenociklidin • Tiletamin • Tramadol • Ksenon;Antagonisti glicinskog mesta:ACEA-1021 • ACEA-1328 • Karisoprodol • CGP-39653 • CKA • DCKA • Felbamat • Gavestinel • GV-196,771 • Kinurenska kiselina • L-689,560 • L-701,324 • Lakosamid • Likostinel • LU-73,068 • MDL-105,519 • Meprobamat • MRZ 2/576 • PNQX • ZD-9379;Antagonisti NR2B podjedinice:Bezonprodil • CO-101,244 (PD-174,494) • CP-101,606 • Eliprodil • Haloperidol • Ifenprodil • Izoksuprin • Nilidrin • Ro8-4304 • Ro25-6981 • Traksoprodil;Neklasifikovani/nesortirani antagonisti:Hloroform • Dietil etar • Enfluran • Etanol (Alkohol) • Halotan • Izofluran • Metoksifluran • Toluen • Trihloroetan • Trihloroetanol • Trihloroetilen • Ksilen
Kainat
Agonisti:5-Jodovilardin • ATPA • Domoična kiselina • Kainska kiselina • LY-339,434 • SYM-2081
Antagonisti:CNQX • DNQX • LY-382,884 • NBQX • NS102 • UBP-302;Negativni alosterni modulatori:NS-3763
Metabotropni
Grupa I
Agonisti:Neselektivni:ACPD • DHPG • Kuiskualinska kiselina;mGlu1-selektivni:Ro01-6128 • Ro67-4853 • Ro67-7476 • VU-71;mGlu5-selektivni:ADX-47273 • CDPPB • CHPG • DFB • VU-1545
Antagonisti:Neselektivni:MCPG • NPS-2390;mGlu1-selektivni:BAY 36-7620 • CPCCOEt • LY-367,385 • LY-456,236;mGlu5-selektivni:DMeOB • Fenobam • LY-344,545 • MPEP • MTEP • SIB-1757 • SIB-1893
Grupa II
Agonisti:Neselektivni:CBiPES • DCG-IV • Eglumegad • LY-379,268 • LY-404,039 • LY-487,379 • MGS-0028;mGlu2-selektivni:BINA • LY-566,332
Antagonisti:Neselektivni:APICA • EGLU • HYDIA • LY-307,452 • LY-341,495 • MCPG • MGS-0039;mGlu2-selektivni:PCCG-4;mGlu3-selektivni:CECXG;Negativni alosterni modulatori:RO4491533
Grupa III
Agonisti:Neselektivni:L-AP4;mGlu4-selektivni:PHCCC • VU-001,171 • VU-0155,041;mGlu7-selektivni:AMN082;mGlu8-selektivni:DCPG
Antagonisti:Neselektivni:CPPG • MAP4 • MSOP • MPPG • MTPG • UBP-1112;mGlu7-selektivni:MMPIP
Inhibitori
transporta
EAAT
DHKA • PDC • WAY-213,613
vGluT
AMPAR
KAR
NMDAR
Ligandi
receptora
GABAA
Agonisti:Glavno mesto:Bamaluzol • Gaboksadol • Ibotenska kiselina • Izoguvacin • Izonipekotinska kiselina • Muscimol (Amanita Muscaria) • Progabid • SL 75102 • Tiomuscimol • Tolgabid;Pozitivni alosterni modulatori:Barbiturati • Benzodiazepini • Karbamati • Hlormezanon • Klometiazol • Etanol (Alkohol) • Etomidat • Kavalaktoni (Kava-kava) • Loreklezol • Metomidat • Neuroaktivni steroidi • Nebenzodiazepini (β-Karbolini,Ciklopiroloni,Imidazopiridini,Pirazolopirimidini, etc.) • Fenoli • Piperidindioni • Propanidid • Pirazolopiridini • Hinazolinoni • ROD-188 • Skulkap • Stiripentol • Valerenska kiselina (Valerijana) (Napomena: PogledajteGABAA receptor PAM link za potpuniji spisak GABAA pozitivnih alosternih modulatora)
Antagonisti:Glavno mesto:Bikukulin • Gabazin • Pitrazepin • Hiskvalamin;Negativni alosterni modulatori:α5IA • Bilobalid • Cikutoksin • Ciklotiazid • DMCM • Flumazenil • Flurotil • Furosemid • Jomazenil (123I) • L-655,708 • Oenantotoksin • Penicilin • Pentilentetrazol • Pikrotoksin • PWZ-029 • Radehinil • Ro15-4513 • Sarmazenil • Suritozol • Terbekvinil • Tujon • Tiokolhikozid • ZK-93426
GABAB
Agonisti:Glavno mesto:1,4-Butandiol • Baklofen • GBL • GHB • GHV • GVL • Lesogaberan • Fenibut • Progabid • SKF-97,541 • Tolgabid;Pozitivni alosterni modulatori:BHF-177 • BHFF • BSPP • CGP-7930 • GS-39783
Antagonisti:Glavno mesto:CGP-35348  • Faklofen  • Saklofen  • SCH-50911
GABAC
Agonisti:Glavno mesto:CACA • CAMP • GABOB • N4-hloroacetilcitozin arabinozid • Progabid • Tolgabid
Antagonisti:Glavno mesto:Bilobalid • TPMPA
Inhibitori
preuzimanja
Plasmalemal
GAT inhibitori
Enzimski
inhibitori
Anabolizam
GAD inhibitori
Katabolizam
GABA-T inhibitori
Drugi
Prekursori
Kofaktori
Drugi
Opšte
N-terminus
C-terminus
Specifične
aminokiseline
Serin/
Treonin
Tirozin
Cistein
Aspartat
Formiranjesukcinimida
Glutamat
Asparagin
Glutamin
Lizin
Arginin
Prolin
Histidin
Formiranjediftamida
Sekundarna struktura proteina
Aminokiseline
Favorizuju heliks:Metionin • Alanin • Leucin • Glutaminska kiselina • Glutamin • Lizin

Favorizuju izdužene strukture:Treonin • Izoleucin • Valin • Fenilalanin • Tirozin • Triptofan

Favorizuju neuređene strukture:Glicin • Serin • Prolin • Asparagin • Asparaginska kiselina

Bez preferencije:Cistein • Histidin • Arginin
Normativna kontrola: DržavneУреди на Википодацима
Portal:
Glutaminska kiselina nasrodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Glutaminska_kiselina&oldid=30088207
Категорије:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp