Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Пређи на садржај
Википедија
Претрага

Domaćin (biologija)

С Википедије, слободне енциклопедије
Crni pacov jerezervoarski domaćin zabubonsku kugu:orijentalne pacovske buve koje infestiraju te pacove suvektori bolesti.

Ubiologiji imedicini,domaćin jeorganizam koji pruža utočišteparazitskim,mutualnom, ilikomensalnomgostu (simbiotu), pri čemu je gostu tipično pružena hrana i sklonište. Primeri obuhvatajuživotinje koje su domaćini parazitskimcrvima (npr.nematodima),ćelije koje pružaju zaštitupatogenimvirusima,leguminozne biljke kao domaćini korisnim bakterijamaazotne fiksacije. Specifičnije ubotanici, biljka domaćin snabdeva mikropredatorenutrijentima, koji imajuevoluciono stabilne odnose sa svojim domaćinima sličnoektoparazitizmu. Opseg domaćina predstavlja kolekciju domaćina koje jedan organizam može da koristi kao partnera.

Simbioza

[уреди |уреди извор]
Za više informacija pogledajte:Simbioza

Simbioza obuhvata širok spektar mogućih odnosa između organizama, koji se razlikuju po dužini veka i efektima na učesnike. Ako je jedan od partnera u asocijaciji znatno veći od drugog, on se generalno smatra domaćinom.[1] Uparazitizmu, parazit koristi domaćina.[2] Ukomensalizmu, dva organizma žive zajedno bez nanošenja štete jedan drugom,[3] dok umutualizmu, obe partije imaju koristi.[4]

Većina parazita ima takav status samo tokom dela svog životnog ciklusa. Poređenjem parazita sa njihovim najbližim samostalno živućim srodnicima, pokazano je da je parazitizam evoluirao u najmanje 233 zasebna slučaja. Neki organizmi žive u bliskoj asocijaciji sa domaćinom i jedino postaju paraziti kad se životni uslovi pogoršaju.[5]

Parazit može da ima dugoročni odnos sa svojim domaćinom, kao što je to slučaju sa svim endoparazitima. Gost traži domaćina i dobija hranu i druge usluge od njega, ali ga obično ne ubija.[6] U kontrastu s tim,parazitoid provodi veliki deo svog života unutar ili na jednom domaćinu, ultimatno uzrokujući smrt domaćina, pri čemu su neke strategije na granici sapredacijoma. Generalno se domaćin održava u životu dok parazitoid potpuno ne odraste i postane spreman da pređe u sledeći životni stupanj.[7] Gostova relacija sa svojim domaćinom može da bude povremena ili privremena, mogu da postoje asocijacije sa višestrukim domaćinima, što čini relaciju ekvivalentnom saherbivorstvom divljih životinja. Još jedna mogućnost je da odnos gosta i domaćina može da bude bez permanentnog fizičkog kontakta, kao uparazitiranju leglakukavice.[6]

Reference

[уреди |уреди извор]
  1. ^Campbell, Neil A.; Reece, Jane B. (2002).Biology (6th edition). Pearson Education. стр. 540—541.ISBN 978-0-201-75054-6. 
  2. ^Poulin, Robert; Randhawa, Haseeb S. (2015).„Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics”.Parasitology.142 (Suppl 1): S6—S15.PMC 4413784Слободан приступ.PMID 24229807.doi:10.1017/S0031182013001674. 
  3. ^Jackson, John (2012).„How does the Remora develop its sucker?”.National History Museum. Приступљено19. 10. 2017. 
  4. ^Grutter, Alexandra S. (2002). „Cleaning symbioses from the parasites' perspective”.Parasitology.124 (7): S65—S81.doi:10.1017/S0031182002001488. 
  5. ^Pappas, Stephanie (21. 7. 2016).„Parasite Evolution: Here's How Some Animals Became Moochers”.Live Science. Приступљено23. 10. 2017. 
  6. ^абDawes, Ben (1976).Advances in Parasitology: Volume 14. Academic Press. стр. 4—6.ISBN 978-0-08-058060-9. 
  7. ^„Parasitoids”. Cornell University College of Agriculture and Life Sciences. Приступљено24. 10. 2017. 

Literatura

[уреди |уреди извор]
  • Campbell, Neil A.; Reece, Jane B. (2002).Biology (6th edition). Pearson Education. стр. 540—541.ISBN 978-0-201-75054-6. 
Normativna kontrola: DržavneУреди на Википодацима
Domaćin nasrodnim projektima Vikipedije:
Podaci na Vikipodacima
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domaćin_(biologija)&oldid=29190954
Категорије:
Сакривене категорије:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp