Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Pređi na sadržaj
Википедија
Pretraga

VHS

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
За другa значења, погледајте страницуVHS (Jurišna puška).
VHS kaseta s lenjirom

VHS je skraćenica zaengl.Video Home System (“sistem kućnih videa”).[1] Prvi VHS plejer je razvila japanska kompanijaJVC (originalni naziv:jap.日本ビクター株式会社 što se čitanihon bikušiki-gaiša, što u bukvalnom prevodu znači japanska video kompanija; latinična skraćenica je nastala od engleskog prevoda imena). Prvi VHS plejer je prikazan javnosti1976. godine.

Istorija

[uredi |uredi izvor]

Istoriju VHS plejera možemo podeliti na 5 delova:

Početak ere VHS plejera

[uredi |uredi izvor]

VHS plejer je prvi put prikazan naPotrošačkom sajmu elektronike (engl.Consumer Electronics Show) uČikagu4. juna1977. godine, a 1. oktobra iste godine je počela i prodaja široj javnosti. Krajem1970-ih i početkom1980-ih, industrija je bila u svojevrsnom “ratu” između VHS-a iBetamaksa (originalno: Betamax; skraćeno: Beta).

“Rat”: VHS i Betamaks

[uredi |uredi izvor]

U tehnološkom ratu za prevlast između VHS-a i Betamaksa, VHS odnosi pobedu zbog svojih prednosti poput: dužeg vremena prikazivanja videa, bržeg premotavanja unapred i nazad i manje komplikovanog i jeftinijeg plejera tj. čitača. VHS tehnologija je pripadala“JVC”-u, ali je ta kompanija prodavala licence za svoj proizvod drugim kompanijama po znatno nižim cenama u odnsu na one koje je tražioSoni za svoj proizvod. Ta činjenica je takođe išla u prilog pobedi VHS-a.[2]

Druga polovina 1980-ih i 1990-e

[uredi |uredi izvor]

Pobeda u “ratu” s Betamaksom je imala za posledicu da se VHS plejer unapređuje u svim poljima što je dovelo da upravo taj proizvod dominira tokom druge polovine 1980-ih i tokom1990-ih. VHS u tom periodu nije imao ozbiljnog konkurenta. U tom periodu su VHS kasete i plejeri bili unapređivani kako bi što više odgovarali potrebama korisnika.

Kraj masovne upotrebe

[uredi |uredi izvor]

U bliskoj prošlosti, optički diskovi su počeli da nude bolji kvalitet u odnosu na VHS kasete. Digitalni svestrani diskovi – DVD-ovi su na kraju masovno prihvaćeni i time su gotovo u potpunosti zamenili VHS. Proizvodnja VHS-a je počela da drastično opada od2000. godine, a od2006. godine niti jedan zvanični filmski studio uSAD nije objavio novosnimljenifilm u VHS formatu.[3][4]

Primena VHS tehnologije danas

[uredi |uredi izvor]

Trideset i prvog decembra2008. godine završeno je poslednje veliko prebacivanje materijala s VHS kaseta uSAD. Od2010. gotovo sve novonapravljene VHS kasete su prazne trake za snimanje dužine trajanja 6–8časova. S proređenjem VHS kaseta, drastično su se proredili i VHS plejeri.

Tehničke informacije

[uredi |uredi izvor]

Kada se priča o tehničkim informacijama vezanim za VHS kasete i plejere, važno je pomenuti:

Kapacitet kaseta

[uredi |uredi izvor]

VHS kaseta sadrži najviše 430m trake najmanje moguće debljine, time dajući maksimum od 3,5 zaNTSC, tj.  5 časova za PAL standardnog (SP) kvaliteta. Druge brzine poputSP iEP/SLP koji udvostručuju i utrostručuju dužinu snimanja za oblastNTSC-a. Te drugačije brzine pri snimanju prouzrokovale su drastičan gubitak kvalitetaplejbeka tj. zvuka u pozadini. Zbog toga, većina traka je pravljena uSP modu s kapacitetom koji je gore naveden.

Način snimanja videa

[uredi |uredi izvor]

VHS kasete imaju prosečno 3 MHz širine frekventnog pojasa (ŠFP) za videe i 400 kHz ŠFP-a za chroma (boju), čime se postiže snimanje direktno s osnovnog pojasa. U poređenju s današnjom digitalnim terminologijama, VHS je, grubo izračunato, jednak s 333x480piksela luma i 40x480 chroma rezolucija (333x480 piksela = 159,840 piksela ili 0.16MP).

Dizajn kaseta

[uredi |uredi izvor]

VHS kaseta je 187mm široka, 103mm visoka, 25mm debela,plastikom obložena kutija s 5 “Filips hed” vijka. VHS kaseta takođe sadrži antidispuling (“gužvanje trake”) mehanizam: nekoliko plastičnih delova između 2 vijka. Kočnice kalema se otpuštaju uguravanjem u 6.35 mm veliku rupu ulazom s dna kasete, udaljenom oko 19.05 mm od ivica.

Verzije VHS kaseta

[uredi |uredi izvor]

Prilikom priče o VHS kaseta, potrebno je navesti sledeće njihove verzije:

Super-VHS / ADAT / SVHS-ET

[uredi |uredi izvor]

Tu je i VHS-Compact (skraćeno: VHS-C), prvenstveno razvijen zaVCR portablu1982. godine, ali je usledio ogroman uspeh zbog male veličine kamkodera. Najduža traka sadrži 40 min. uSP tj. 120 min. uEP modu. Kako je traka s VHS-C bila slična onoj s obične VHS kasete, i običan VHS plejer je mogao da „čita“ VHS-C uz odgovarajući adapter. Poboljšana verzija VHS-C-a je Super VHS-Compact, tj. S-VHS-C.

W-VHS / Digital VHS

[uredi |uredi izvor]

W-VHS dozvoljava snimanje MUSE Hi-Vision analognog TV-a visoke rezolucije, koji se pravio uJapanu od1978. do2007. godine. Druga unapređena verzija, nazvana Digital-VHS (skraćeno: D-VHS), snima digitalni video visoke rezolucije (HD) na VHS formu trake. D-VHS može da snimi do 4 časaATSC digitalnog TV-a (720 p ili 1080 i) ili do 40 časova TV programa standardnog kvaliteta pri manjoj brzini.

D9

[uredi |uredi izvor]

JVC je dizajnirao idigitalni profesionalni proizvod pod nazivom Digital-S, ili zvanično – D9, koji koristi standardnu formu VHS trake i, u suštini, isti način mašinskog upravljanja kao S-VHS rekoder. Ovo je najjeftinija verzija koja omogućavapre-read izmene. Ovaj format je najznačajnije koristioFoks za neke od svojihkablovskih mreža.

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^IEEE History Center: Development of VHS, cites the original name as "Video Home System", from an article by Yuma Shiraishi, one of its inventors. Retrieved December 28, 2006.
  2. ^„Lessons Learned from the VHS - Betamax War”. Besser.tsoa.nyu.edu. Pristupljeno11. 7. 2011. 
  3. ^„It's unreel: DVD rentals overtake videocassettes”.The Washington Times. Washington, D.C. 20. 6. 2003. Pristupljeno2. 6. 2010. 
  4. ^Boucher, Geoff (22. 12. 2008).„VHS era is winding down”. Articles.latimes.com. Pristupljeno11. 7. 2011. 

Vidi još

[uredi |uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi |uredi izvor]
Državne
Ostale
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=VHS&oldid=27348190
Kategorija:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp