Toronto (engl.Toronto) je najveći grad uKanadi, i glavni gradprovincijeOntario. Nalazi se na severozapadnoj obalijezera Ontario. Grad je 2011. imao oko 2.615.000 stanovnika, a zajedno sa predgrađima, cela aglomeracija Toronta imala je oko 5.583.000 stanovnika. Toronto se nalazi u srcu takozvaneZlatne potkovice, najnaseljenijeoblasti u južnom i centralnom Ontariju, u kojoj živi oko 8 miliona ljudi.
Stanovništvo Toronta jekosmopolitsko i višenacionalno, što je posledica statusa Toronta kao glavnog stecišta imigracije u Kanadi. Toronto je jedan od gradova u svetu sa velikim udelom došljačkog stanovništva (49% ih je rođeno izvan Kanade). Zbog niske stope kriminala, čiste prirodne okoline, visokog životnog standarda i prijateljskog odnosa prema etničkoj raznovrsnosti, Toronto se često ubraja u svetske gradove u kojima je najbolje živeti. Uz to, Toronto je i najskuplji grad u Kanadi. Grad se nalazi na severozapadnoj obali jezeraOntario, koje je sa površinom od 18.960 km² najmanje od 5Velikih jezera. Grad se višestruko uvećao krajem 1990ih integracijom velikog broja okolnih naselja (Etobiko,Skarboro,Istočni Jork iSeverni Jork). Centar grada sa trgovinskom i bankarskom zonom se nalazi blizu jezera. Glavna ulica koja grad deli po vertikali jeJang (Yonge Street). Toronto je industrijski centar Kanade i jedan od vodećih svetskih finansijskih centara.Berza u Torontu spada među sedam najvećih u svetu.
Martovski pogrom 2004. označavapogromsrpskog civilnog stanovništva naKosovu i Metohiji marta 2004. godine koji su organizovaliOVK ialbanski ekstremisti. Martovskom pogromu 2004. prethodila su brojna ubistva, otmice i uništavanja imovine u prisustvu međunarodnih snaga koje nisu adekvatno reagovale.
Neposredan povod za realizaciju pogroma bilo je objavljivanje vesti o davljenju trojice albanskih dečaka u reciIbar, u seluČabra, u srpskojopštini Zubin Potok, za čiju su smrt albanski i svetski mediji najpre okriviliSrbe iz susednog selaZupče. Od 17. do 19. marta 2004. proteran je veliki broj Srba i drugog nealbanskog stanovništva, spaljene su njihove kuće i oskrnavljeni su srpski kulturno-istorijski spomenici. Dva dana otvorenog napada na srpsko civilno stanovništvo na Kosovu i Metohiji dovela su do masovnogprogona Srba, najmasovnijeg od 1999.
Procenjuje se da je više od 4.000 ljudi izgnano iz svojih kuća, širom Kosova i Metohije, poginulo 28 ljudi, više od 900 ljudi je pretučeno i teško povređeno, uništeno je 19spomenika kulture prve kategorije i 16pravoslavnih crkava koje nisu kategorisane. Uništeno je oko 10.000 vrednihfresaka,ikona,putira i mnogih drugih crkvenihrelikvija, kao i knjigekrštenih,venčanih i umrlih. Oko 935srpskih,romskih iaškalijskih kuća je spaljeno i uništeno. Od Srba je etnički očišćeno šest gradova i devet sela. Pored javnih osuda od svih međunarodnih aktera mnogi učesnici su do danas ostali nekažnjeni.
Miroslav Kloze je najbolji strelac fudbalske reprezentacijeNemačke svih vremena, sa71 golom u 137 utakmica između2001. i2014. Takođe je najbolji strelac u istorijifudbalskog Svetskog prvenstva, sa 16 golova u 24 utakmice na četiri prvenstva od2002. do 2014. godine. Tokom 13 godina koliko je Kloze igrao za reprezentaciju, Nemačka nikada nije izgubila utakmicu u kojoj je postigao gol.
Kloze je postigao gol na svom debiju za Nemačku, u pobedi nadAlbanijom rezultatom 2:1,24. marta 2001. tokom kvalifikacija zaSvetsko prvenstvo u fudbalu 2002. Dana13. februara 2002. postigao je svoj prvi reprezentativnihet-trik, u pobedi od 7:1 nadIzraelom na, njegovom tadašnjem klupskom terenu,Fric Valter stadionu uKajzerslauternu; ovo je ispraćeno još jednim het-trikom18. maja u pobedi od 6:2 protivAustrije. Na svom prvom međunarodnom turniru, Svetskom prvenstvu 2002. uJužnoj Koreji iJapanu, Kloze je postigao pet golova i postao drugi najbolji strelac turnira. Svi njegovi golovi postignuti su u grupnoj fazi, počevši sa het-trikom golova postignutih glavom u pobedi od 8:0 protivSaudijske Arabije.
Vikipedija je enciklopedijski projekatslobodnog sadržaja nainternetu koji razvijaju i održavajudobrovoljci pomoćuvikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok jeizdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 64,6 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 703.000 na srpskom.
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovatiusvojena pravila i smernice.
Postojestranice pomoći u kojima je objašnjeno kako seizrađuju novi iliuređuju postojeći članci, kako seotpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražitepomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranommentoru.
Do sada je na Vikipediji na srpskom jeziku411.718 korisnika otvorilo nalog, a od toga je2.413aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našuRadionicu iPortale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli.Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.