Gorski vijenac (u prvom izdanju:Горскıй вıенацъ) je refleksivno-herojska poema u obliku narodne dramePetra II Petrovića Njegoša, nastala u doba srpskogromantizma. Delo je objavljeno uBeču1847. godine nasrpskom narodnom jeziku i svojom pojavom predstavljalo je veliki doprinos pobediVukove borbe za novi književni jezik. Tema „Gorskog vijenca“ je istraga, odnosno istrebljenjepoturica.
Njegoš je, u „Gorskom vijencu“, ispleo čitavu crnogorsku istoriju, opevao najvažnije događaje iz prošlosti, od vremenaNemanjića do početkaXVIII veka, naslikao svakodnevni crnogorski život, njihove praznike i skupove, dao narodne običaje, verovanja i shvatanja, prikazao susedne narode,Turke iMlečane. U stvari, u „Gorskom vijencu“, u njegovih 2819 stihova (deseteraca, izuzev jedne umetnute pesme u devetercu i jedne tužbalice u dvanaestercu), našla su mesto tri sveta, tri civilizacije, koje su se dodirivale i preplitale na crnogorskom tlu. Prva je crnogorska herojsko-patrijarhalna civilizacija, čiji je najviši izraz klasičnaCrna Gora. Druga, turska orijentalno-islamska civilizacija, i treća, zapadnoevropska civilizacija, koju oličavaju Mlečani. Toj otvorenosti prema drugim narodima i kulturama, kojoj nije stala na put ni činjenica što su ti narodi bili iskonski neprijatelji Crne Gore, treba dodati i drugu otvorenost speva, otvorenost prema prirodi i kosmosu. Ona dobija različite oblike, od folklornih posmatranja nebeskih prilika, preko makrokosmičkih vizija vladike Danila, do razmišljanja igumana Stefana o kosmičkom poretku, u kojima se hrišćanska tradicija dodiruje s modernim prirodnonaučnim predstavama.
Ateizam (grč.α - odrični prefiks,grč.Θεος - Bog;bez boga u doslovnom prevodu) je, u širem smislu, odbijanje verovanja upostojanje božanstava. U užem smislu, ateizam je stav da ne postojebožanstva. Kroz istoriju se često pojavljuje i kao odrečan stav prema zvaničnoj religiji. Termin „ateizam“ je u početku imao negativno značenje kojim su označavane osobe koje su odbijale da veruju u ono u šta su tada verovali širi slojevi društva. Širenjemslobodoumlja,naučnog skepticizma i potonjekritike religije, značenje reči je primilo uže značenje. Prve osobe koje su se izjašnjavale kao ateisti pojavile su se u18. veku.
Ateisti suskeptični prema tvrdnjama onatprirodnim pojavama, obrazlažući svoj stav nedostatkom empirijskih dokaza. Takođe, ateisti su ponudili brojne razloge za neverovanje u bilo koje božanstvo. Među njima suproblem zla,argument protivrečnih otkrovenja iargument neverovanja. Drugi razlozi za ateizam spadaju u spektar od filozofskih do društvenih i istorijskih. Iako su neki ateisti prihvatilisekularne filozofije, ne postoji jedna ideologija ili skup pravila o ponašanju koji svi ateisti poštuju.
Spisak država bez vojske označavasuverenedržave i države koja nisuzavisne od drugih (npr.Bermudi,Gvam,Sjeverna Marijanska Ostrva) čija odbrana je odgovornost druge zemlje. Pojamoružane snage odnosi se na bilo koju odbranu koju sponzoriševlada, a koja se koristi za unapređenjeunutrašnje ispoljašnje politike njihove vlade. Neke zemlje koje se nalaze na spisku, kao što suIsland iMonako, nemajuredovnu vojsku, ali imaju nepolicijsku vojnu silu.
Mnoge od ovih zemalja koje su nabrojane imaju dugotrajni sporazum sa zemljama koje su ih prijeokupirale; primjer je sporazum izmeđuMonaka iFrancuske koji traje već oko 300 godina. Države kao suMaršalska Ostrva,Mikronezija iPalau se u potpunosti oslanjaju na odbranu od straneSAD.Andora ima malu vojsku i može zahtjevati pomoć ukoliko je potrebno, dok jeIsland imao sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama koji je trajao do 2006. godine, a koji ih je obavezivao da pružaju odbranu Islandu ukoliko je potrebno.
Vikipedija je enciklopedijski projekatslobodnog sadržaja nainternetu koji razvijaju i održavajudobrovoljci pomoćuvikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok jeizdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 64,7 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 704.000 na srpskom.
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovatiusvojena pravila i smernice.
Postojestranice pomoći u kojima je objašnjeno kako seizrađuju novi iliuređuju postojeći članci, kako seotpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražitepomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranommentoru.
Do sada je na Vikipediji na srpskom jeziku414.075 korisnika otvorilo nalog, a od toga je2.486aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našuRadionicu iPortale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli.Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.