| Zora Dirnbach | |
|---|---|
| Rođenje | (1929-08-22)22. 8. 1929. Osijek,Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 19. 4.2019. (dob: 89) Zagreb,Hrvatska |
| Nacionalnost | Jugoslavenka,Hrvatica |
| Etnicitet | Židovka |
| Državljanstvo | Hrvatska |
| Alma mater | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Zanimanje | scenaristica,spisateljica |
| Rodbina | Moritz Dirnbach (djed) Hermina (Glatter) Dirnbach (baka) Gertruda Dirnbach (sestra) |
Zora Dirnbach (Osijek,22. 8.1929. –Zagreb,19. 4.2019),jugoslavenska ihrvatskascenaristica,spisateljica, urednica i novinarka.
Zora Dirnbach je rođena u Osijeku, 22. 8. 1929 godine. Otac joj je biožidovskog podrijetla, a majkaaustrijska-katolkinja koja se1922 godine konvertirala najudaizam.[1][2][3][4][5] Zora je odrasla uz sestru Gertrudu. Otac joj je u Osijeku posjedovao tvornicu papira "Mursa Mill".[3][4][5]
Studirala je povijest umjetnosti naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Zora je od 1949 radila kao novinarka i urednica kulturnog programa u dnevnim novinama i naRadiju Zagreb. Od 1958 radila je kao dramatičar na prvom programu Radio Zagreba. Od 1936 do 1991 godine, Zora je radila kao dramatičar i urednik dramskog programa naRadioteleviziji Zagreb. Autor je tri filmska scenarija za dugometražne igrane filmove, među inima i nagrađivanog filmaDeveti krug. Autorica više od desetak radio-drama (od kojih je većina izvedena i u inozemstvu) kao i TV-drama, TV-filmova i dvije serije; autorica adaptacija i prijevoda velikog broja radio i TV-drama U svojstvu stručnog suradnika predavala je TV-dramaturgiju naAkademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala na brojnim međunarodnim sastancima TV-dramaturga Europe uBeču,Stockholmu,Londonu,Kopenhagenu,Minhenu iMonte Carlu. U raznim domaćim i u dvije inozemne antologije radio-dramskih i TV-dramskih tekstova objavljena je radio-drama Alkimonova jabuka, i TV-dramaTaj dugi, dugi put. Dirnbach je autor nekoliko romana i kolekcija kratkih priča. Članica jeHrvatskog društva pisaca.[3][5][6]
Kroz svoj cijeli život bila je inspirirana osobnom i obiteljskom tragedijom tijekomHolokausta, kao i samim Holokaustom. Kao članicaŽidovske općine Zagreb, istoj je kroz život dala nemjerljivi doprinos. Sa svojim stalnim angažmanom u "Vijeću židovske općine Zagreb", vodila je odbor za informiranje Židovske općine Zagreb, te je isto tako puno doprinjela zagrebačkoj židovskoj zajednici. Iako je tijekomDrugog svjetskog rata tj. Holokausta bila krštena, u namjeri da joj se spasi život, Zora za sebe kaže da je hrvatska židovka iateist. Majka je Zoru Dirnbach i njezinu sestru početkom ratakrstila u crkvi, plativši svećeniku da krivotvori datum njihova krštenja. No pečat podrijetla ipak nisu mogli izbjeći. Sestra Zore Dirnbach se ni nakon krštenja nije usudila ići u školu, dok Zora je. Njezina majka je željela da se tako osjeća ravnopravnom, te da sa sebe zbaci osjećaj inferiornosti koji je uz sve ostalo židovima tada bio nametan. Zora je tijekom školovanja imala nekoliko neugodnih situacija kada su pojedini učenici hodali za njom i govorili da "ovdje smrdi na Čifuta". No u njezinu obranu su stale neke njezine školske kolegice. U Zorinoj rodnoj kući, u Osijeku, se nalazio sabirni logor. Bio je to zapravo skup zgrada u kojima je pored napuštene tvornice njezina oca bila i obiteljska kuća Dirnbachovih. Kako je tvornica sredinom 1930–ih preseljena u drugi dio grada, ostale su prazne hale i skladišta, što se pokazalo idealnim objektom za privremeni logor. U njemu su odlazak do logoraAuschwitza i doJasenovca punih mjesec dana čekali starci i sasvim mala djeca, da bi22. 8.1942 godine svi oni bili utrpani u stočne vagone i otpremljeni u smrt. Svemu tome je svjedočila Zora. Zora, njezina majka i sestra, su uspjele preživjeti Holokaust, dokle mnogi članovi njihove obitelji nisu.[3][5][7] Među ubijenim članovima obitelji Dirnbach se nalazi i Zorina baka Hermina Glatter-Dirnbach[8] koju suustaše ubile u Jasenovcu udarcem malja u glavu,[3] te stric Samuel Dirnbach,[9] strina Giza Dirnbach,[10] bratić Alfred Dirnbach[11] i mnogi drugi rođaci. Dio Zorine obitelji, uključujući i njezinog oca, spasili su se bijegom uItaliju.[3][5][7][12]
Zori Dirnbach je dodijeljena nagrada za scenarij na prvom jugoslavenskom anonimnom konkursu za filmske scenarije uSarajevu1956 godine.1960 osvojila jeZlatnu arenu uPuli za film godineDeveti krug.1968 godine dodijeljena joj je nagrada na anonimnom natječajuHrvatskog narodnog kazališta u povodu 100-godišnjice tog kazališta za dramski tekstNoć štakora.[6]
