Zekat ilizakat (arapski:زكاة) jeislamski termin kojim se označava čišćenje, rast, napredovanje. Zekat je jedan odpet stupova islama,[1] odnosno četvrti islamski šart. Zekat su dužni dati onimuslimani i muslimanke, jedanput godišnje određeni dio od svog imetka, čija imovina iznosi kolik jedan nisab u zlatu ili sregram srebra. Ova vrijednost treba da bude u posjedu obveznika cijelu godinu, ili bar da se nađe u njegovu posjedu na početku i na kraju godine.
U nisab se ubrajajuzlato,srebro,novac, trgovačkaroba, razninakiti (osimbisera) i stoka, koja se ne hrani na paši više od šestmjeseci.Međutim, u nisab se ne ubraja imovina koja služi za osnovne potrebe obvezniku, kao na primjerkuća za stanovanje sa potrebnimnamještajem, tegleća stoka, ziratnazemlja, raznealatke za obradu zemlje, zatim alat za obavljanezanatskih usluga, stručneknjige i slično.
Međutim, zekat se ne može davati bračnom drugu, nemuslimanu niti rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji, jer su jedni druge dužni uzdržavati. Muhamed je rekao:
Ko klanja namaz, a ne dijeli zekat, on nema ni namaza.
Zekat pripada samo siromašnima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva i putniku. Onima koji daju zekatAlah je obećao nagradu.
Zekat se obično daje uzRamazan, u vrijeme darivanja. Daje se četrdeseti dio, tj. 2,5% u novcu ili robi muslimanskoj sirotinji. Zekat je najpreče davati za potrebe islamske zajednice, jer se u te svrhe davao za vrijeme Muhameda. Islamska zajednica uBiH svake godine predRamazan određuje visinu nisaba u novcu. Visina nisaba za2012. je određena u iznosu od 7.371,00 KM ili 3.769,00€.[2]
Davanjem zekata postiže se pomaganjesirotinji, stječe se zadovoljstvo i milostAlaha, čisti se srce od škrtosti, privika se na darežljivost, čisti se imovina od tuđeg haka, pomaže se islamsku zajednicu, i dijelom se dokazuje da se vodi računa o njenim potrebama. Za ovo se referira na Muhamedove riječi:
Nema mjesta među nama onaj ko se ne brine o potrebama svoje zajednice!
