Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Zapadna Xia

Izvor: Wikipedija
„Xi Xia” preusmjerava ovdje. Za kineskog vojskovođu čije se ime može transliterirati kao Xi Xia, v.Xi Qia.
白高大夏國
Velika Država Xia od Bijelih i Uzvišenih
Carstvo
?
1038–1227?
Položaj Zapadne Xije
Položaj Zapadne Xije
Zapadna Xia godine 1111. (označena zeleno)
Glavni gradXingqing
Jezik/citangutski,kineski
Religijabudizam,taoizam,konfucijanstvo,kineska narodna religija
Vlastmonarhija
Car
 - 1038–1048Car Jingzong
 - 1226–1227Car Modi
Historijska eradinastija Song
 - uspostava1038
 - aneksija odMongolskog Carstva1227
Stanovništvo
 - vrhunac est.3.000.000 
Historija Kine
Historija Kine
Historija Kine
DREVNA
3 Suverena & 5 Careva
Dinastija Xia2100–1600 pne.
Dinastija Shang1600–1046 pne.
Dinastija Zhou1045–256 pne.
 Zapadni Zhou
 Istočni Zhou
   Period Proljeća i Jeseni
   Period Zaraćenih država
CARSKA
Dinastija Qin221 pne.–206 pne.
Dinastija Han206 pne.–220 n.e.
 Zapadni Han
 Dinastija Xin
 Istočni Han
Tri kraljevstva220–280
 Wei,Shu &Wu
Dinastija Jin265–420
 Zapadni Jin16 kraljevstava
304–439
 Istočni Jin
Južne & Sjeverne dinastije
420–589
Dinastija Sui581–618
Dinastija Tang618–907
 (Drugi Zhou690–705 )
5 dinastija &
10 kraljevstava

907–960
Dinastija Liao
907–1125
Dinastija Song
960–1279
 Sjeverni SongZ. Xia
 Južni SongJin
Dinastija Yuan1271–1368
Dinastija Ming1368–1644
Dinastija Qing1644–1911
MODERNA
Republika Kina1912–1949
Narodna Republika
Kina

1949–
Republika
Kina (Tajvan)

1945–

Dinastija Zapadna Xia (kineski:西pinyin:Xī Xià;Wade-Giles:Hsi Hsia; doslovno "ZapadnaXia") iliTangutsko Carstvo, među Tangutima i Tibetancima poznato kaoMinyak.[1] je bila država koja je postojala od 1038. do 1227. na području sjeverozapadneKine, odnosno današnjihprovincijaNingxia,Gansu, istočniQinghai, sjeverniShaanxi, sjeveroistčniXinjiang, jugozapdneUnutrašnje Mongolije i južneVanjske Mongolije, pri čemu je imala površinu od oko 800.000 kvadratnih kilometara.[2][3][4] Poznata je po tome što su je na izuzetno brutalan način uništiliMongoli pri čemu su razoreni svi njeni gradovi i spaljeni svi tekstovi. Zbog toga je njeno osnivanje i postojanje dugo vremena bilo predmetom historijskih kontroverzi sve dok u moderno doba nije potvrđeno arheološkim i drugim istraživanjima.

Zbog svog položaja na trgovačkim rutama između Sjeverne Kine iCentralne Azije -Hexi koridoru - Zapadna Xia je bila u prilici uživati kulturne blagodati svojih susjeda, te je imala značajna dostignuća na polju književnosti. umjetnosti, muzike i arhitekture.[5] Uspješan otpor suparničkim državama i dinastijama kao što suLiao,Song iJin se tumači uspješnom vojnom organizacijom ali i inovacijama među kojim se ponekad spominje ivatreno oružje.[6]

Vladari

[uredi |uredi kod]
Tangutsko Carstvo, pod imenom "Kraljevina Tenduc ili Tangut" se na evropskim kartama navodilo kao sjeverozapadni susjed Kine 450 godina nakon uništenja
Hramsko imePosthumno imeLično imeDatumi vladavine
Jǐngzōng 景宗Wǔlièdì 武烈帝Lǐ Yuánhào 李元昊1038–1048
Yìzōng 毅宗Zhāoyīngdì 昭英帝Lǐ Liàngzuò 李諒祚1048–1067
Huìzōng 惠宗Kāngjìngdì 康靖帝Lǐ Bǐngcháng 李秉常1067–1086
Chóngzōng 崇宗Shèngwéndì 聖文帝Lǐ Qiánshùn 李乾順1086–1139
Rénzōng 仁宗Shèngzhēndì 聖禎帝Lǐ Rénxiào 李仁孝1139–1193
Huánzōng 桓宗Zhāojiǎndì 昭簡帝Lǐ Chúnyòu 李純佑1193–1206
Xiāngzōng 襄宗Jìngmùdì 敬穆帝Lǐ Ānquán 李安全1206–1211
Shénzōng 神宗Yīngwéndì 英文帝Lǐ Zūnxū 李遵頊1211–1223
Xiànzōng 獻宗noneLǐ Déwàng 李德旺1223–1226
Mòdì 末帝noneLǐ Xiàn 李晛1226–1227

Povezano

[uredi |uredi kod]

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. Stein (1972), pp. 70–71.
  2. Wang, Tianshun [王天顺] (1993). Xixia zhan shi [The Battle History of Western Xia] 西夏战史. Yinchuan [银川], Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
  3. Bian, Ren [边人] (2005). Xixia: xiao shi zai li shi ji yi zhong de guo du [Western Xia: the kingdom lost in historical memories] 西夏: 消逝在历史记忆中的国度. Beijing [北京], Wai wen chu ban she [Foreign Language Press] 外文出版社.
  4. Li, Fanwen [李范文] (2005). Xixia tong shi [Comprehensive History of Western Xia] 西夏通史. Beijing [北京] and Yinchuan [银川], Ren min chu ban she [People's Press] 人民出版社; Ningxia ren min chu ban she [Ningxia People's Press] 宁夏人民出版社.
  5. Zhao, Yanlong [赵彦龙] (2005). "Qian tan xi xia gong wen wen feng yu gong wen zai ti [A brief discussion on the writing style in official documents and documental carrier] 浅谈西夏公文文风与公文载体." Xibei min zu yan jiu [Northwest Nationalities Research] 西北民族研究 45(2): 78-84.
  6. Qin, Wenzhong [秦文忠], Zhou Haitao [周海涛] and Qin Ling [秦岭] (1998). "Xixia jun shi ti yu yu ke xue ji shu [The military sports, science and technology of West Xia] 西夏军事体育与科学技术." Ningxia da xue xue bao [Journal of Ningxia University] 宁夏大学学报 79 (2): 48-50.

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Dorje, Gyurme (1999).Footprint Tibet Handbook with Bhutan. 2nd Edition. Footprint Handbooks, Bath, England.ISBN1-900949-33-4.
  • Leffman, David,et al. (2005).The Rough Guide to China. 4th Edition. Rough Guides, New York, London, Delhi.ISBN978-1-84353-479-2.
  • Kwanten, Luc. "Chingis Kan's Conquest of Tibet, Myth or Reality".Journal of Asian History 8.1 (1974): 17–23.
  • Ferenczy, Mary: "The Formation of Tangut Statehood as Seen by Chinese Historiographers". In: Louis Ligeti (editor):Tibetan and Buddhist Studies Commemorating the 200th Anniversary of the Birth of Alexander Csoma de Körös. Vol. 1, Akadémiai Kiadó, Budapest 1984,ISBN963-05-3902-0, p. 241–249.
  • Stein, R. A. (1972).Tibetan Civilization. Faber and Faber. London and Stanford University Press.ISBN0-8047-0806-1 (cloth);ISBN0-8047-0901-7 (paper).

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Zapadna Xia naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapadna_Xia&oldid=42448993
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp