Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Zapadna Sahara

Izvor: Wikipedija
الجمهورية العربية الصحراوية الديمقراطية
Al-Jumhūrīyya al-`Arabīyya as-Saharāwīyya ad-Dīmuqrātīyya
República Árabe Saharaui Democrática

Zapadna Sahara
Flag of Western Sahara
(Detaljno)(Detaljno)
nacionalni moto:ne postoji
službeni jezikArapski išpanski
glavni gradEl Ajun
najveći gradEl Ajun
predsednikMohamed Abdelaziz
predsednik vladebdelkader Taleb Oumar
površina
 - ukupno
 - % vode
83.
266.000 km²
neznatno
stanovništvo
 - ukupno (jul 2004.)
 -gustina naseljenosti
182.
267.405
1/km²
nezavisnost
 - proglašena
 - pod kontrolom od
 
OdŠpanije
27. februara1976. odMaroka
novčana jedinicaMarokanski dirham (MAD)
vremenska zonaUTC 0
nacionalna himnane postoji
domen na Internetune postoji (.eh je rezervisan)
pozivni broj+ 212 (kao i za Maroko)
šablonizmena šablona

Na području nekadašnješpanjolskekolonijeŠpanjolske Sahare| za vrijemeZapadnosaharskog rata1976. proglašena jeDemokratska Arapska Republika Sahara (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapaduAfrike i graniči saMarokom ,Alžirom ,Mauritanijom iAtlanskim oceanom . Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast.Polisarijeva vlada u izbjeglištvu ima ssjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje suUjedinjeni narodi proglasilinezavisnim teritorijem, zavisi oreferendumu oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Zapadna Sahara prostire se poSjevernoj Africi poSahari između 24°30'latitude nasjeveru i 13°00'longitude nazapadu.

Geografski se dijeli nasjevernu trećinuSaguia el Hamra i južni dioRio de Oro. To je vruće, suhopustinjsko područje a prevladava kamenita i šljunkovita nad pjeskovitom pustinjom. Ravna pokrajina je samo na jugu i sjeveroistoku malo brežuljkasta. Prevladava pustinjska klima, kiša je vrlo rijetka, a u blizini obale je čestamagla. Vegetaciju se može naći samo uoazama. Mogu se naći samo životinje prilagođene suhom okolišu, kao na primjer [[pustinjski skočimiš].

Veći gradovi su prema popisu stanovništva iz2014.:

  1. El Aaiún : 217,732stanovnika[1]
  2. Dakhla : 106,277 stanovnika[1]
  3. Smara : 57,035 stanovnika[1]
  4. Bojador : 42,651 stanovnika[1]
  5. El Marsa : 17,917 stanovnika[1]

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Zemlja ima 267.405 stanovnika (stanje 2004) koji su uglavnomArapi iBerberi . Starosjedilačko stanovništvo su uglavnom arapskinomadi , a u međuvremenu velik broj živi kao izbjeglice u Alžiru ili su se iselili u Maroko. Dijelom su ih nadomjestili useljenici iz Maroka, privučeni velikim povlasticama marokanske države. Govori se uglavnom marokanskiArapski , i uz njegaHasania , regionalni oblik Arapskog. Gotovo 100 posto stanovništva suMuslimani .

Historija

[uredi |uredi kod]

Feničanska naselja gotovo da nisu ostavila trag, a područje je postalo poznato tek nakon uvođenja deva kaokaravanski put. Nakon prodoraIslama formirale su se na području Zapadne Sahare grupe koje su kasnije kaoAlmoravidi vladali većim dijelom Sjeverne Afrike i južneŠpanjolske.

Španjolci su1884. proglasili protektorat nad područjem odRta Bojador doCap Blanc . Ranije odvojeni distrikti Saguia el Hamra i Rio de Oro su 1958 spojeni i proglašeni prekomorskom španjolskom provincijomŠpanjolska Sahara. Nakon pojave frontePolisario iFrankove smrti, Španjolci su napustili to područje. 1975-te je oko 300.000 ljudi ušlo u t.zv.zelenom maršu iz čitavog Maroka u tu nekadašnju koloniju.

Polisario je27. februara1976 proglasioDemokratsku Arapsku Republiku Sahara koju Maroko nije priznao.

Maroko je1976 anektirao dvije trećine područja Zapadne Sahare, a ostatak teritorija1979 kada seMauritanija povukla sa tog područja. U jednom napadu marokanske vojske početkom 1976 je odFosfornih iNapalm bomgi poginulo oko 25.000Saharaca .

Konačni status područja je još uvijek nejasan, jer se odluka o tome odgađa iz godine u godinu.Demokratska Arapska Republika Sahara i dalje postoji kaoOslobodilački pokretPolisario vođena odvlade u izbjeglištvu . Republiku su priznale 33 države svijeta (stanje2001 ).

Iako je1992 je sklopljen mirovni ugovor između Maroka iPolisario, ali još uvijek oko 100.000 ljudi živi uizbjegličkom logoru u alžirskoj Sahari.

Još i danas Marokanska strana blokira predviđeno održavanje referenduma o nezavisnosti tog područja.

Privreda

[uredi |uredi kod]

Veliki dijelovi zemlje su privredno potpuno nerazvijeni. Cestovne mreže gotovo i nema. Značajne privredne grane suribolov , iskorištavanje rudnog bogatstva (naročito fosfat, zalihe su jedne od najvećih na svijetu) i uzgoj datula koji je moguć samo uoazama . Ukupna privreda se snažno subvencionira poreznim sredstvima Maroka, a u okviru projekta naseljavanja Marokanaca se i puno gradi.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,31,4Western Sahara (engleski). City population. Pristupljeno 11. 11. 2018. 
Zapadna Sahara naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države

 Alžir   Angola   Benin   Bocvana   Burkina Faso   Burundi   Centralnoafrička Republika   Čad   Džibuti   Egipat1   Ekvatorska Gvineja   Eritreja   Esvatini   Etiopija   Gabon   Gambija   Gana   Gvineja   Gvineja Bisau   Južna Afrika   Južni Sudan   Kamerun   Kenija   Komori   Demokratska Republika Kongo   Republika Kongo   Lesoto   Liberija   Libija   Madagaskar   Malavi   Mali   Maroko   Mauricijus   Mauritanija   Mozambik   Namibija   Niger   Nigerija   Obala Slonovače   Ruanda   Sejšeli   Senegal   Sijera Leone   Somalija   Sudan   Sveti Toma i Princip   Tanzanija   Togo   Tunis   Uganda   Zambija   Zelenortska Republika   Zimbabve

Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično uAziji.
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapadna_Sahara&oldid=40936586
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp