Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Sveučilište u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa straniceZagrebačko sveučilište)
Sveučilište u Zagrebu
latinski:Universitas Studiorum Zagrabiensis
Logo univerziteta
Logo sveučilišta
Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu
Historija
Osnivanje23. septembra1669. (1669.-09-23.)(356 god.)
Generalno
Vrstajavno
Administracija
RektorDamir Boras
Studenti
UdruženjaERASMUS,Mreža univerziteta Balkana,AUE
Lokacija
Sjedište
  – grad
  – država		Trg Republike Hrvatske
Zagreb
 Hrvatska
Koordinate45°48′38″N, 15°58′11″E
Karta
Sveučilište u Zagrebu na mapi grada Zagreba
Sveučilište u Zagrebu
Zgrada rektorata na kartiZagreba
Službenestranice
www.unizg.hr

Sveučilište u Zagrebu (lat.Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem uHrvatskoj i među najstarijima je uEuropi.

Historija

[uredi |uredi kod]

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje23. rujna1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kraljaLeopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od1692. godineFilozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kaoNeoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova.Akademija ostaje u rukamaisusovaca više od jednog stoljeća, do godine1773. , kadapapa Klement XIV. raspušta taj red. Godine1776. carica i kraljicaMarija Terezija dekretom osnivaKraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta:Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupaJosipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine1861. donio zakonsku osnovu oSveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu1869. godine carFranjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji5. siječnja1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je19. listopada1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta:Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874./1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije i 1 sveučilišni centar.

Sastavnice

[uredi |uredi kod]

Prirodoslovno područje

Tehničko područje

Biomedicinsko područje

Biotehničko područje

Društveno područje

Humanističko područje

Umjetničko područje

Rektori

[uredi |uredi kod]
01.Matija Mesić(1874–75)
02.Stjepan Spevec(1875–76)
03.Anton Kržan(1876–77)
04.Konstantin Vojnović(1877–78)
05.Franjo Maixner(1878–79)
06.Franjo Iveković(1879–80)
07.Aleksandar Bresztyenszky(1880–81)
08.Franjo Marković(1881–82)
09.Feliks Suk(1882–83)
10.Blaž Lorković(1883–84)
11.Đuro Pilar(1884–85)
12.Gustav Baron(1885–86)
13.Franjo Vrbanić(1886–87)
14.Tadija Smičiklas(1887–88)
15.Antun Franki(1888–89)
16.Luka Marjanović(1889–90)
17.Natko Nodilo(1890–91)
18.Ivan Bujanović(1891–92)
19.Josip Pliverić(1892–93)
20.Vinko Dvořák(1893–94)
21.Antun Maurović(1894–95)
22.Franjo Spevec(1895–96)
23.Armin Pavić(1896–97)
24.Juraj Dočkal(1897–98)
25.Josip Šilović(1898–99)
26.Đuro Arnold(1899–1900)
27.Rudolf Vimer(1900–01)
28. Franjo Vrbanić(1901–02)
29.Vjekoslav Klaić(1902–03)
30. Ivan Bujanović(1903–04)
31. Josip Pliverić(1904–05)
32.Antun Heinz(1905–06)
33.Antun Bauer(1906–07)
34.Milivoj-Klement Maurović(1907–08)
35.Gustav Janeček(1908–09)
36.Josip Volović(1909–10)
37.Julije Rorauer(1910–11)
38.Julije Domac(1911–12)
39.Josip Pazman(1912–13)
40.Edo Lovrić(1913–14)
41.Đuro Korbler(1914–15)
42.Fran Barac(1915–16)
43.Ernest Miler(1916–17)
44.Julije Golik(1917–18)
45.Ivan Angelo Ruspini(1918–19)
46.Ladislav Polić(1919–20)
47.Karlo Radoničić(1920–21)
48.Vladimir Varićak(1921–22)
49.Đuro Nenadić(1922–23)
50.Stjepan Zimmerman(1923–24)
51. Ladislav Polić(1924–25)
52.Drago Perović(1925–26)
53. Ernest Miler(1926–28)
54.Josip Belobrk(1928–32)
55.Albert Bazala(1932–33)
56.Đuro Stipetić(1933–35)
57.Stanko Hondl(1935–37)
58. Edo Lovrić(1937–38)
59.Andrija Živković(1938–40)
60.Stjepan Ivšić(1940–43)
61.Božidar Špišić(1943–44)
62.Stjepan Horvat(1944–45)
63.Andrija Štampar(1945–46)
64.Grga Novak(1946–47)
65.Andro Mohorovičić(1947–49)
66.Marko Kostrenčić(1949–50)
67.Antun Barac(1950–51)
68.Fran Bošnjaković(1951–52)
69.Teodor Varićak(1952–53)
70.Željko Marković(1953–54)
71.Hrvoje Iveković(1954–56)
72.Zoran Bujas(1956–58)
73.Marijan Horvat(1958–60)
74.Vladimir Serdar(1960–63)
75.Slavko Macarol(1963–66)
76.Jakov Sirotković(1966–68)
77.Ivan Supek(1968–72)
78.Predrag Vranicki(1972–76)
79.Drago Grdenić(1976–78)
80.Ivan Jurković(1978–82)
81.Zvonimir Krajina(1982–86)
82.Vladimir Stipetić(1986–88)
83.Zvonimir Šeparović(1988–90)
84.Marijan Šunjić(1990–98)
85.Branko Jeren(1998–2002)
86.Helena Jasna Mencer(2002–06)
87.Aleksa Bjeliš(2006–14)
88.Damir Boras(od 2014)
Izvor:Rektori Sveučilišta u Zagrebu

Povezano

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Sveučilište u Zagrebu naWikimedijinoj ostavi
19. vijek

Matija Mesić (1874.-1875.) •Stjepan Spevec (1875.-1876.) •Anton Kržan (1876.-1877.) •Kosto Vojnović (1877.-1878.) •Franjo Maixner (1878.-1879.) •Franjo Iveković (1879.-1880.) •Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) •Franjo Marković (1881.-1882.) •Feliks Suk (1882.-1883.) •Blaž Lorković (1883.-1884.) •Đuro Pilar (1884.-1885.) •Gustav Baron (1885.-1886.) •Franjo Vrbanić (1886.-1887.) •Tadija Smičiklas (1887.-1888.) •Antun Franki (1888.-1889.) •Luka Marjanović (1889.-1890.) •Natko Nodilo (1890.-1891.) •Ivan Bujanović (1891.-1892.) •Josip Pliverić (1892.-1893.) •Vinko Dvoržak (1893.-1894.) •Antun Maurović (1894.-1895.) •Franjo Spevec (1895.-1896.) •Armin Pavić (1896.-1897.) •Juraj Dočkal (1897.-1898.) •Josip Šilović (1898.-1899.) •Đuro Arnold (1899.-1900.)

20. vijek

Rudolf Vimer (1900.-1901.) •Franjo Vrbanić (1901.-1902.) •Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) •Ivan Bujanović (1903.-1904.) •Josip Pliverić (1904.-1905.) •Antun Heinz (1905.-1906.) •Antun Bauer (1906.-1907.) •Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) •Gustav Janeček (1908.-1909.) •Josip Volović (1909.-1910.) •Julije Rorauer (1910.-1911.) •Julije Domac (1911.-1912.) •Josip Pazman (1912.-1913.) •Edo Lovrić (1913.-1914.) •Đuro Korbler (1914.-1915.) •Fran Barac (1915.-1916.) •Ernest Miler (1916.-1917.) •Julije Golik (1917.-1918.) •Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) •Ladislav Polić (1919.-1920.) •Karlo Radoničić (1920.-1921.) •Vladimir Varićak (1921. -1922.) •Đuro Nenadić (1922.-1923.) •Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) •Ladislav Polić (1924.-1925.) •Drago Perović (1925.-1926.) •Ernest Miler (1926.-1928.) •Josip Belobrk (1928.-1932.) •Albert Bazala (1932.-1933.) •Đuro Stipetić (1933.-1935.) •Stanko Hondl (1935.-1937.) •Edo Lovrić (1937.-1938.) •Andrija Živković (1938.-1940.) •Stjepan Ivšić (1940.-1943.) •Božidar Špišić (1943.-1944.) •Stjepan Horvat (1944.-1945.) •Andrija Štampar (1945.-1946.) •Grga Novak (1946.-1947.) •Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) •Marko Kostrenčić (1949.-1950.) •Antun Barac (1950.-1951.) •Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) •Teodor Varićak (1952.-1953.) •Željko Marković (1953.-1954.) •Hrvoje Iveković (1954.-1956.) •Zoran Bujaš (1956.-1958.) •Marijan Horvat (1958.-1960.) •Vladimir Serdar (1960.-1963.) •Slavko Macarol (1963.-1966.) •Jakov Sirotković (1966.-1968.) •Ivan Supek (1968.-1972.) •Predrag Vranicki (1972.-1976.) •Drago Grdenić (1976.-1978.) •Ivan Jurković (1978.-1982.) •Zvonimir Krajina (1982.-1986.) •Vladimir Stipetić (1986.-1988.) •Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) •Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) •Branko Jeren (1998.-2002.)

21. vijek

Helena Jasna Mencer (2002.-2006.) •Aleksa Bjeliš (2006.-2014.) •Damir Boras (2014.-)

Javna sveučilišta
Flag of Croatia
Privatna sveučilišta
Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sveučilište_u_Zagrebu&oldid=42340161
Kategorije:
Sakrivene kategorije:
[8]ページ先頭
©2009-2026 Movatter.jp