Zagreb je glavni gradRepublike Hrvatske, i najvećigrad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima,Gradeca iKaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte.
Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradovesrednje Europe.
Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položajžupanije.
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncimaMedvednice te na obalama rijekeSave. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutuPanonske nizine, izmeđualpske,dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometno čvorištu puteva izmeđusrednje ijugoistočne Europe teJadranskog mora.
Klima u Zagrebu jeumjerena kontinentalna.Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok suzime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.[1]
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo,zagrabi" !
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz1094. godine kada je na Kaptolu osnovanabiskupija, što govori u prilog činjenici da je i ranije postojalo naselja.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Grad Zagreb ima 767.131 stanovnika, i to 408.515 žena i 358.616 muškarca.[2] Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prema narodnosti većinu stanovnika čineHrvati (oko 93,5%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su:Srbi,Slovenci,Bošnjaci iAlbanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava sekatolicima (73%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su:pravoslavna zajednica,islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva,Baptistička crkva težidovska zajednica. Oko 3% izjašnjava se agnosticima, a 8% ateistima. Najveće gradske četvrti su:Sesvete (70.800 stanovnika),Trešnjevka - jug (65.324 stanovnika) iGornja Dubrava (58.255 stanovnika).[2] Po popisu stanovništva iz1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika.
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima statusjedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosnožupanije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).
Tijela Grada Zagreba jesu:
Gradska skupština,
Gradonačelnik
Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 42 zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na općim lokalnim izborima 2017. godine.
Gornji grad iz zrakaDonji grad iz zrakaIlica, najpoznatija zagrebačka shopping ulica
Na području Grada Zagreba1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti:[4]
Četvrti kao što suTrešnjevka,Trnje,Črnomerec,Peščenica - Žitnjak su većinom nekvalitetno izgrađene bivše radničke četvrti, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost. Isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada,Dubravom, koja je zbog stanovništva s pretežno niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i kriminala, na glasu kao najlošija gradska četvrt.
Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obaliSave. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te neatraktivne zgrade građene u duhu socijalističkog funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacijaZagrebačkog velesajma, uređenje parkaBundek, otvaranje novog trgovačkog centra (Avenue Mall) koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.
Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe.[5] Proračun grada Zagreba za2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.[6]
Grad Zagreb ima najveći nominalnibruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).[7] Godine 2004. bruto domaći proizvod uparitetu kupovne moći iznosio je 28 261 $ (19 067 €).[8]
Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu je najviša u Hrvatskoj i iznosi 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).[9] U prva tri mjeseca2009. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8%, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.[10]
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika.Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa četiri zvjezdice.
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovimaHrvatske. Možda najvažnija od njih je autocestaA1 Zagreb -Split -Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2009. godine.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža,A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice odŽupanje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.
Treća glavna trasa je autocestaA6 Zagreb -Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su još i autocesteA4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocestaA2 Zagreb - Macelj, koja pripada Pyhrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Pyrhnske autoceste nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocestiA11 Zagreb -Sisak, dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.
Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dvije od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke iPaneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.
Zračna luka Zagreb jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u naseljuPleso poredVelike Gorice. Današnja putnička zgrada i platforma dovršene su1959., a u jesen iste godine je zračna luka otvorena za civilnizračni promet. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal Zračne luke Zagreb.[12]
Pored međunarodne zračne luke, u Lučkom postoji i manji sportski aerodrom,Zračno pristanište Lučko.
Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mrežatramvajskih iautobusnih linija, gradsko-prigradskivlakovi tetaksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavljaZagrebački električni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i ouspinjači ižičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.
Prvi električni tramvaj pušten je u promet18. kolovoza1910. godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.
Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon8. listopada1890. godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.
Žičara "Sljeme" puštena je u promet27. srpnja1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom2007. godine (službeno je zatvorena1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.
U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovlašteni koncesionar jeRadio taksi Zagreb - udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića11. lipnja1901. godine.
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.
Gornji grad iliGradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada jeTrg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradamaHrvatskog sabora,Vlade i Gradske skupštine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Trgom sv. Marka dominiracrkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler izPraga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.[13] Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekataHermanna Bolléa iFriedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.[14]
Druga poznata crkva Gornjeg grada je baroknacrkva sv. Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kiparaFrancesca Robbe.[15]
Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanoveKlovićevi dvori, gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno "lažni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smještenMuzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
Palača Vojković (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzej
Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima jepalača Vojković u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smještenHrvatski povijesni muzej.[16] Od drugih palača ističu seBanski dvori te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedištaVlade Republike Hrvatske. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi sepalača Raffay, danasHrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obiteljiZrinski (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditeljaMatije Leonharta.[15]
U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznataZlatna dvorana), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitektaHermanna Bolléa i Obrtne škole u Zagrebu.[17] Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditeljBartol Felbinger). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnikaDantea.
Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna,Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kulaPopov toranj, u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionicaPalajnovka. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicuPod starim krovovima (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicuK Žnidaršiću u slavnom filmuTko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.
Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)
Katedrala dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakonpotresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekataHermanna Bolléa iFriedricha von Schmidta. Iz srednjevjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slikaGolgota, djelo slavnog slikaraAlbrechta Dürera.[18] Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupaJurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvanDolac, gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i baroknacrkva sv. Marije. Zapadno od crkve prolaziTkalčićeva ulica, nastala na mjestu nekadašnjeg potokaMedveščak koji je razdvajao povijesna naseljaGradec iKaptol.[20] Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnog života Zagreba.
Donji grad je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba jeTrg bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banuJosipu Jelačiću (1866.), rad autrijskog kiparaAntona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, budući da se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontanaManduševac, uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danasDruštvo hrvatskih književnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05., arhitektVjekoslav Bastl) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906.-07., arhitektAladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnikaIvana Meštrovića.
Oktogon - kupola od vitraja
Sa zapadne strane trga dolazi se uIlicu, najpoznatiju zagrebačkushopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulpturaPrizemljeno sunce kiparaIvana Kožarića, koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivomZagrebački Sunčev sustav. Južno od Ilice jeCvjetni trg,[21] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnikaPetra Preradovića te poznata zgradaOktogon, tj. Prva hrvatska štedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitektJosip Vancaš), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom odvitraja.
Hotel Palace na Strossmayerovu trgu
Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvanZelena potkova iliLenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanistaMilana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.[22] Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova jeZrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgradaHrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitektFriedrich von Schmidt), u kojoj jeStrossmayerova galerija starih majstora. Na istočnoj strani trga su zgradaMinistarstva vanjskih poslova teŽupanijski sud u Zagrebu, a na sjevernojVrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj jeArheološki muzej u Zagrebu, te palača Medaković s poznatom kavanomLenuci i stropovima na katu koji su oslikaniarabeskama.
Hrvatski državni arhiv
Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj jeModerna galerija. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekataLea Hönigsberga iJulija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.[22]
Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipomkralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s južne se nalaziGlavni kolodvor. Od zgrada se također ističu kuća slikaraVlahe Bukovca (1895.-96.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitektaVjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijskukuću Kallina (1903.-04.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.[23]
Secesijska kuća Kallina (1903.-04.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice
Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894.-95) (danas Gradska knjižnica), izgrađenog za političaraAntu Starčevića, koji nikad nije u njoj živio. SlavniHotel Esplanade (1922.-24.) smješten je odmah uzGlavni kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlakaOrient Express. Prema zapadu se pruža i zagrebačkibotanički vrt.
Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgradaHrvatskog državnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.
Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923.-27., danasHrvatska narodna banka), djelo modernog arhitektaViktora Kovačića. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradomHrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisliIvana Meštrovića. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.
Malo izvan Donjega grada, u četvrtiTrnje, kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgradaNacionalne i sveučilišne knjižnice. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvomVelimira Neidhardta.
Istočno od središta grada, u četvrtiMaksimir, smjestio separk Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.[25] U njemu se nalaziZoološki vrt grada Zagreba.U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko grobljeMirogoj. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitektaHermanna Bolléa, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.
U južnom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centarJarun, s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obaliSave, u naseljuLanište, nalazi se najveća sportska dvorana u Hrvatskoj -Arena Zagreb.[26]
Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade,zagrebački neboderi, također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.
Popularno izletište Zagrepčana je planinaMedvednica, poznatija po nazivu svojeg vrhaSljeme, na kojoj se nalazi srednjevjekovna utvrdaMedvedgrad.
Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije uHrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima uEuropi. Osnovano je1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika.
Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj -Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.
Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.
Arheološki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400,000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju.[28] Najpoznatija je Egipatska zbirka sZagrebačkom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijimetrušćanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis).
Od umjetničkih muzeja najznačajniji jeMuzej za umjetnost i obrt (Trg maršala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.[29] Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti uStrossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopuHAZU[30] iMuzeju Mimara, donaciji kolekcionaraAnte Topića Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadašnje gimnazije.[31]Potonja sadrži 3.750 djela iz različitih kultura i civilizacija.Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu jeAtelier Ivana Meštrovića (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. PotomHrvatski muzej naivne umjetnosti, kao iMuzej suvremene umjetnosti, čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.
U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja.Muzej grada Zagreba (Opatička 20), osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja, a smješten je u obnovljenom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 17. stoljeća.[32] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je iHrvatski povijesni muzej upalači Vojković (Matoševa 9).
Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta.Hrvatsko narodno kazalište, otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji suGradsko dramsko kazalište Gavella,Gradsko kazalište Komedija,Zagrebačko kazalište mladih,Teatar Exit iSatiričko kazalište Kerempuh. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku, dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trešnjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije jeZagrebačko histrionsko ljeto naOpatovini.
Zagreb ima i filmski festival,Zagreb Film Festival, a posebno je zanimljivZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Tu je i One Take Film Festival, koji prikazuje filmove snimljene u jednom kadru, a koji je osnovaoKino Klub Zagreb. Od glazbenih festivala, tu jeZagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbeMuzički Biennale Zagreb svake neparne godine teFestival Zagrebačke filharmonije. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održavaCest is d'Best, međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (Ljeto na Gornjem gradu).
Od drugih događanja poznata je izložba cvijećaFloraart (krajem srpnja i početkom lipnja), teOld-timer Rally, koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljivMarkov sajam, tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića.Dani Grada Zagreba održavaju se 16. studenog.
Izvorni govor grada Zagreba je bio kajkavsko-ekavski. Međutim, uslijed doseljavanja on je do kraja 20. stoljeća uvelike štokaviziran[33] i zapravo se sinkronijski nemože smatrati pravim kajkavskim govorom.[33] U svakodnevnom govoru se npr. ne razlikuju glasovi č i ć, dž i đ.[33]
Zagreb je jedno odmedijskih središta jugoistočne Europe.
U njemu je sjedišteHrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kaoTV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraživanjima najgledanija televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smješten je na adresi Prisavlje 3, a sam nazivPrisavlje se prema tome u medijskom žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravniestablishment televizije.
U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje:Nova TV (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, teRTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvuRTL grupe . U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih televizija,OTV iZ1 Televizija iInfopunkt tv koje su sadržajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva poslovna televizija u HrvatskojKapital Network i glazbena televizijaCroatian Music Channel, koje je moguće pratiti preko kabelske mreže.
U Zagrebu je sjedište i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Tportal.hr, Oglasnik.hr, Mediaservis.hr, Metro portal, Pixsell.hr i dr.
U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebeUniverzijade1987. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu jeDom sportova, koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. PopularnaCibona, tj.Košarkaški centar Dražen Petrović prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena jeArena Zagreb koja može primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za održavanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu jeStadion Maksimir (37,168 sjedećih mjesta) na kojem utakmice igraNK Dinamo.
↑Lelja Dobronić (1992),Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb.ISBN86-03-00798-5
↑15,015,1Lelja Dobronić (1988),Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
↑Lelja Dobronić, Ankica Pandžić (2004),Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. - 2004., Zagreb.ISBN953-6046-29-6
↑Olga Maruševski (2002),Iso Kršnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10, Zagreb.ISBN953-6324-32-6
↑Paškal Cvekan (1990),Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica.
↑Nada Premerl (2005),Potok u srcu Zagreba: uz potok Medveščak od izvora do ušća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medveščak brook from source to mouth, Zagreb.ISBN953-6942-19-4
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope. •4 U pitanju jegrad-država.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.svg)
.svg)
.svg)
_1.jpg)
.png)
