Srpskohrvatska Wikipedia sada je jedno od 306 jezičkih izdanja Wikipedije i sa460.531 člankom spada u njezinih 30 najvećih izdanja, dok po broju članaka prvo mjesto zauzimaengleska Wikipedia (u novembru 2015.dosegla 5 000 000 članaka). Uzevši u obzir sva izdanja, Wikipedia sadrži više od50 mil. članaka. Prema stanju iz februara 2014. imala je 18 milijardi pregleda i gotovo 500 mil.jedinstvenih posjetitelja svaki mjesec.[12]
Podupiratelji Wikipedije citiraju istraživanje objavljeno 2005. uNatureu, gdje su na osnovi 42 znanstvena članka komparirane Wikipedia iEncyclopædia Britannica, pri čemu je utvrđeno da se nivo točnosti Wikipedije približio onom koji imaEncyclopædia Britannica.[13]Kritika Wikipedije obuhvaća tvrdnje o tome daona pokazuje sistemsku pristranost, predstavlja mješavinu »istina, poluistina i nešto neistina«[14] i predmet je manipulacije ispinanja.[15]
Historija
Osim za vreme tehničkih problema i dogradnji, Wikipedia je bila u funkciji od 10. Januara2001. Istorija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru uSan Diegu, uKaliforniji između dva stara prijatelja,Larry Sanger, glavni korisnikNupedije, iBen Kovitza, kompjuterskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Senger je potom nagovorio šefa Nupedije, da napravi Wiki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljenaonline 10. januara. Međutim, mnogi Nupedija korisnici nisu htjeli da Nupedija bude Wiki pa se tako 15. januara, pravi "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj domeni 'wikipedia.com'.
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1 000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10 000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poputmandarinskog,njemačkog,francuskog,talijanskog,ruskog, itd.
Glavne karakteristike
Ona jeWiki, u tome što je može izmjenitibilo ko (osim blokiranih korisnika).
Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedija nego Wikipedije na njemačkom jeziku i engleskom jeziku itd.
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je "Slobodan Sadržaj", definisanGNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmeniti, kopirati, i distribuirati, uz uslov da bilo koja kopija, modifikacija ili izmena ne sme stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvek može izmjeniti pa nijedan članak nikada nije završen.
Wikipedia je počela kao projekat naengleskom jeziku 15. januara2001, i malo zatim (23. mart 2001.) je začeta Wikipedia nafrancuskom jeziku. Veliki broj korisnika se od tada trudi da napravi Wikipediju multijezičnom i trenutno postoji preko milion i 200 hiljada članaka na engleskom jeziku, i 4 miliona i 600 hiljada članaka na drugim jezicima (u julu2006. godine).
Vandalizam
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose raznivandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na Wikipedia člancima.
"Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element," Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima. "Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi."
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno pratiizmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveoIBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta. "Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen", izjavio jeMartin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovomTJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu,SAD.
Politike i principi
Korisnici Wikipedije (koji se nazivajuwikipedisti iliwikipedijanci), drže se nekoliko jednostavnih principa:
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi treba da budu predstavljena na objektivan način.
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, treba osigurati da sve varijante imena budu obuhvaćene korištenjem preusmerivača.
Wikipedijanci upotrebljavaju stranice za diskusiju ("discussion") o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi odlučili kako izmeniti članak.
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Na primjer Wikipedia članci nisu definicije iz rečnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
Nekad postoje protivrečna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj posebno.
Korisnici
Wikipediju uređuju mnogi ljudi, koji se nazivajuwikipedisti iliwikipedijanci. Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef.
Softver i hardver
Originalni Wikipedija softver jeUseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva Faza). Početkom2002. godine, Wikipedija je počela upotrebljavatiPHP Wiki engine koji je, koristećiMySQLbazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedija projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kaoDruga Faza.
Nedugo nakon što jeDruga Faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu2002. godine. i još uvijek se upotrebljava.Treća Faza se zoveMediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
Pred kraj2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenja jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su brzo prevaziđeni budući da je u junu2004. godine Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smeštenih uFloridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade naFedora CoreLinuxdistribuciji.
Wikipedijina baza podataka
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobonom dokumentacionom dozvolom, bilo tko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetitestranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
.png)
