Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6sati i 40minuta.Ne događa se svaki put Venerin prijelaz, kad seVenera nađe izmeđuZemlje iSunca, jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4°, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.
Venerin prijelaz iliVenerin tranzit prijelaz jeVenere ispredSunca i zakrivanje dijela njegovakruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe izmeđuZemlje i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4° pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243godine i obično traje po nekolikosati (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40minuta): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina.
Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio jeJohannes Kepler; njegove je proračune usavršioJeremiah Horrocks, koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticirajuamateri. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć. Venerin je prijelaz kroz povijest bivao popraćen velikom mobilizacijomznanstvenika i opreme te organizacijom ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta.Ruđer Bošković je za britanskiRoyal Society sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija (Istanbul 1761. iKalifornija 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeveparalakse, odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodiEdmonda Halleyja), zatim za procjenu Venerinapromjera, a pri prijelazu 1761.Mihail Vasiljevič Lomonosov zapazio je Venerinuatmosferu.
Prije prvih preciznihkronometara, Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana (zemljopisne dužine). Tako je i ekspedicijaJamesa Cooka s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položajTahitija.[1]
Merkurov prijelaz iliMerkurov tranzit prijelaz jeMerkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz vidi se češće od Venerinog prijelaza – između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća – jer je Merkur bliži Suncu i češće se okreće. Merkurovi prijelazi događaju se ili u svibnju ili u studenom. Zadnja tri prijelaza dogodila su se 1999., 2003. i 2006.; a sljedeći će se pojaviti 2016. godine.
3. lipnja 2014. prvi put je Merkurov prijelaz viđen sMarsa, odnosno marsovskog vozilaCuriosity.
Venerini prijelazi trenutačno javljaju se sami u lipnju i prosincu. Prijelazi se obično javljaju u paru, skoro istog nadnevka u razmaku od osam godina. To se događa zato što je vrijeme od osam zemaljskihgodina skoro jednako vremenu od trinaest Venerinih godina pa su ta dva planeta u osam godina gotovo u istim položajima.
Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Kine, Japana, Tajvana, Indonezije i Australije. Djelomični prijelaz vidljiv sa zapadne obale SAD-a, Indije, većeg dijela Afrike i Bliskog istoka.
Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Afrike, Europe i Bliskog istoka. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Aziji, Indoneziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.
Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Južne Amerike, zapadne Afrike i istočne obale SAD-a. Djelomični prijelaz vidljiv u Europi, na zapadu SAD-a i na Bliskom istoku.
Potpun prijelaz biti će vidljiv iz većeg dijela Sjeverne i Južne Amerike, Zapadne Afrike i Europe. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Africi, Bliskom istoku i Aziji.
Potpun prijelaz biti će vidljiv iz većeg dijela Europe, Azije, Bliskog istoka i Istočne Afrike. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnim Amerikama, Indoneziji i Australiji.