Pokušaji da se vanilija presadi u druge krajeve, dugo su ostali bez rezultata, jer su njenpelud raznosile jedino posebnemeksičkepčele -melipona. Takvo stanje vladalo je sve do1837., kad jebelgijskibotaničarCharles François Antoine Morren otkrio metodu umjetnog oprašivanja bilja. Ipak njegova metoda je bila financijski neisplativa.[3] Onda je1841, Edmond Albius, 12 godišnji rob saReuniona uIndijskom oceanu, otkrio način ručnog oprašivanja vanilijina cvijeta, i to je omogućilo njegovo širenje po svijetu.[4]
Mahunasti plod vanilije
NakonMeksika, vanilija se počela uzgajati naMadagaskaru i susjednimkomorskim otocima,Reunionu iPolineziji (Tahiti). Beru se nedozreli plodovi (jer se zreli plodovi raspucaju), suše se nasuncu ili ispiru u vrućojvodi. Zatim se zamataju u vunene pokrivače, da se izazove zrenje i vrenje i mahune postaju tamnosmeđe. Tokom vrenja na površini mahuna razvijaju se vrlo sitni bijeli kristalići, tzv. - vanilin.Vanilija ima intenzivan i ugodan miris. PoEvropi se najviše prodaje vanilija iz Madagaskara i otoka uIndijskom oceanu, a najfinije vrste nose oznakuburbonska vanilija (po staromfrancuskom imenu za otokReunion -Île Bourbon). Duljina mahune je od 10 do 22 cm. Kvalitet mahune određuje se po dužini ploda i njegovoj elastičnosti, kao i po boji - što je plod tamniji i sjajniji, ima više - vanilina, i kvalitetniji je. Vanilin brzo hlapi, pa se kod izuzetno kvalitetnih plodova svaka mahuna pakira u staklenu ili plastičnu ambalažu s dobrim zatvaračem.
Vanilija je uz šafran najskuplja mirodija, i puno se koristi u slastičarstvu, kod izrade kolača, nekih vrsta peciva,čokolade pa i u proizvodnjilikera. Vanilija se u slastičarstvu koristi kao mahuna - koja se nariba po slasticama zbog arome, ali puno više kao gotova mješavina sašećerom. Postoje dvije vrste mješavina od šećera i vanilije:
vanila šećer, koji sadrži 90% šećera u prahu i 10% vanilijinog praška
vanilin šećer, koji sadrži 99% šećera u prahu i 1% vanilina (etil vanilin) dobiven sintetičkim putem.
↑James D. Ackerman (jun 2003). „Vanilla”. str. 507. Pristupljeno 5. 10. 2011. »vainilla, mala mahuna ili čaška, mahunasto voće«
↑The Herb Society of Nashville (21. 05. 2008.). „The Life of Spice”. The Herb Society of Nashville. Arhivirano izoriginala na datum 2011-09-20. Pristupljeno 5. 10. 2011. »(Iz knjige 'Spices of the World Cookbook' - McCormick and 'The Book of Spices' by Frederic Rosengarten, Jr«