Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Togo

Izvor: Wikipedija
République Togolaise
Togoanska Republika
GesloTravail, Liberté, Patrie
(francuski: Rad, sloboda, domovina)
Himna: "Salut à toi, pays de nos aïeux"
Glavni gradLomé
Službeni jezicifrancuski
Leaders
UtemeljenjeOdFrancuske27. travnja1960.
Površina
• Vode (%)
5
Stanovništvo
• Popis iz 2002
5.556.812 (124.)
• Gustoća
98 /km2
ValutaCFA franak
Pozivni broj228
Veb-domena.tg

Togo je država u zapadnojAfrici. Na jugu izlazi 56 km dugom obalom naGvinejski zaljev, dioAtlantskog oceana, a graniči na zapadu sBjelokosnom Obalom, na sjeveru sBurkinom Faso i na istoku sBeninom. Togo je među državama svijeta površinom najsličniji Hrvatskoj (veći je za 243km²).

Geografija

[uredi |uredi kod]

Zemlja se prostire u smjeru sjever-jug u duljini od oko 550 km, s širinom od 40 do 130 km. Zbog izduženog oblika Togo zahvaća više zemljopisnih zona koje se nastavljaju iz susjednih zemalja: na krajnjem jugu nalazi se obalna nizina s plitkimlagunama, na sjeveru i jugu reljef je ravan ili valovit (sjevernu ravnicu pokrivasavana), dok se u središtu i na krajnjem sjeverozapadu teren izdiže (najviša točka Agou, 986 m).

Historija

[uredi |uredi kod]

O povijesti Toga pre dodira s Europljanima malo je poznato. U18. stoljeću obalu današnjeg Toga kontrolisala jeDanska, ali krajem19. veka u velikom talasu evropske kolonizacije ovo je područje zauzelaNemačka. Nemački Togo uključivao je i istočni deo današnjeGane. PoslePrvog svetskog rata koloniju su poeelileVelika Britanija kojoj je pripao zapadni deo iFrancuska koja je dobila istok s većinom prometne infrastrukture koju su izgradili Nijemci.

Kad su se1950-ih afričke zemlje počele pripremati za dekolonizaciju, postavilo se pitanje sudbine podijeljenog Toga. Britanski se Togo na plebiscitu1956. izjasnio za priključenje britanskoj Zlatnoj obali i dvije su kolonije stvorile neovisnuGanu. U francuskom je dijelu1960. proglašen samostalni Togo. Godine1963. u državnom je udaru svrgnut i ubijen prvi predsjednik Sylvanus Olympio, a1967. u novom je udaru na vlast došao načelnik glavnog stožera oružanih snaga, potpukovnik (kasnije general) Étienne Eyadéma.

Eyadéma se kombinacijom klijentelizma i represije održao na vlasti sve do smrti u veljači2005. po čemu je rekorder među afričkim vođama. Godine1974. proveo je afrikanizaciju svih osobnih imena u zemlji, promijenivši vlastito u Gnassingbé. Tijekom1970-ih stanje togoanskog gospodarstva poboljšalo se zahvaljujući prihodima odfosfata, ali kad su početkom80-ih cijene fosfata na svjetskom tržištu pale Togo je zahvatila duboka gospodarska kriza. Eyadéma je uspio preživjeti val demokratizacije u Africi1990-ih i pobijediti na trima izborima koje su međunarodni promatrači raznoliko ocijenili. Na mjestu predsjednika naslijedio ga je sin Faure Gnassingbé.

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]

Stanovništvo Toga sastoji se od oko 20 etničkih skupina. Dvije najveće su narodEwe koji živi na jugu iKabye sa sjevera. Ova su dva naroda u nedavnoj togoanskog povijesti često bila politički sukobljena (dugogodišnji predsjednik Eyadéma pripadao je narodu Kabye i mnogi su ga optuživali za favoriziranje sjevernog dijela zemlje). Jezici Ewea i Kabyea služe i međusobnom sporazumijevanju manjih skupina.Francuski je jezik uprave i višeg obrazovanja.

Vjerski, više od polovice stanovnika pripada domaćim religijama.Kršćana je nešto manje od 30%, amuslimana oko 20%.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Togoansko gospodarstvo temelji se na komercijalnoj i nekomercijalnojpoljoprivredi terudarstvu itrgovini. Najvažnije izvozne kulture supamuk,kava ikakao. Izvoze se ifosfati.

BDP je za 2004. procijenjen na 1600USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Gradovi

[uredi |uredi kod]
Togo naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države

 Alžir   Angola   Benin   Bocvana   Burkina Faso   Burundi   Centralnoafrička Republika   Čad   Džibuti   Egipat1   Ekvatorska Gvineja   Eritreja   Esvatini   Etiopija   Gabon   Gambija   Gana   Gvineja   Gvineja Bisau   Južna Afrika   Južni Sudan   Kamerun   Kenija   Komori   Demokratska Republika Kongo   Republika Kongo   Lesoto   Liberija   Libija   Madagaskar   Malavi   Mali   Maroko   Mauricijus   Mauritanija   Mozambik   Namibija   Niger   Nigerija   Obala Slonovače   Ruanda   Sejšeli   Senegal   Sijera Leone   Somalija   Sudan   Sveti Toma i Princip   Tanzanija   Togo   Tunis   Uganda   Zambija   Zelenortska Republika   Zimbabve

Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično uAziji.
Zemlje članicePokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir(1961)   Angola(1964)   Benin(1964)   Bocvana(1970)   Burkina Faso(1973)   Burundi(1964)   Centralnoafrička Republika(1964)   Čad(1964)   DR Kongo(1961)   Džibuti(1983)   Egipat(1961)   Ekvatorska Gvineja(1970)   Eritreja(1995)   Etiopija(1961)   Gabon(1970)   Gambija(1973)   Gana(1961)   Gvineja(1961)   Gvineja Bisau(1976)   Južna Afrika(1994)   Kamerun(1964)   Kenija(1964)   Komori(1976)   Lesoto(1970)   Liberija(1964)   Libija(1964)   Madagaskar(1973)   Malavi(1964)   Mali(1961)   Maroko(1961)   Mauricijus(1973)   Mauritanija(1964)   Mozambik(1976)   Namibija(1979)   Niger(1973)   Nigerija(1964)   Obala Slonovače(1973)   Republika Kongo(1964)   Ruanda(1970)   Sveti Toma i Princip(1976)   Senegal(1964)   Sejšeli(1976)   Sijera Leone(1964)   Somalija(1961)   Sudan(1961)   Svaziland(1970)   Tanzanija(1964)   Togo(1964)   Tunis(1961)   Uganda(1964)   Zambija(1964)   Zelenortska Republika(1976)   Zimbabve(1979)

 Antigva i Barbuda(2006)   Bahami(1983)   Barbados(1983)   Belize(1976)   Bolivija(1979)   Čile(1973)   Dominika(2006)   Dominikanska Republika(2000)   Ekvador(1983)   Grenada(1979)   Gvajana(1970)   Gvatemala(1993)   Haiti(2006)   Honduras(1995)   Jamajka(1970)   Kuba(1961)   Kolumbija(1983)   Nikaragva(1979)   Panama(1976)   Peru(1973)   Surinam(1983)   Sveti Kristofor i Nevis(2006)   Sveta Lucija(1983)   Sveti Vincent i Grenadini(2003)   Trinidad i Tobago(1970)   Venezuela(1989)

 Afganistan(1961)   Azerbejdžan(2011)   Bahrein(1973)   Bangladeš(1973)   Brunej(1993)   Butan(1973)   Filipini(1993)   Indija(1961)   Indonezija(1961)   Irak(1961)   Iran(1979)   Istočni Timor(2003)   Jemen(1961)   Jordan(1964)   Kambodža(1961)   Katar(1973)   Kuvajt(1964)   Laos(1964)   Libanon(1961)   Maldivi(1976)   Malezija(1970)   Mjanmar(1961)   Mongolija(1993)   Nepal(1961)   Oman(1973)   Pakistan(1979)   Palestina(1976)   Saudijska Arabija(1961)   Singapur(1970)   Sirija(1964)   Sjeverna Koreja(1976)   Šri Lanka(1961)   Tajland(1993)   Turkmenistan(1995)   Ujedinjeni Arapski Emirati(1970)   Uzbekistan(1993)   Vijetnam(1976)

 Belorusija(1998)

 Fidži(2011)   Papua Nova Gvineja(1993)   Vanuatu(1983)

Bivše članice

 Argentina(1973-1991)   Kipar(1961-2004)   Malta(1973-2004)   SFR Jugoslavija1(1961-1992)   Ukrajina(2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina   Armenija   Bosna i Hercegovina   Brazil   Crna Gora   Hrvatska   Južni Sudan   Kazahstan   Kina   Kirgistan   Kostarika   Meksiko   Paragvaj   Rusija   Salvador   Srbija   Tadžikistan   Ukrajina   Urugvaj   Vatikan

Organizacije
1 Uključuje iSR Jugoslaviju
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Togo&oldid=42197719
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp