Tikvica je pravilna oblika, duga do 20 cm, svijetlozelene kore i sitnih sjemenki.
Buča je nešto veća od tikvice. Duguljasta je, svijetlozelene do bijele boje, (dok još nije posve zrele, nakon odstranjivanja kore, riba se na duge rezance i priprema kao varivo ili za savijaču - bučnicu). Starije buče tvrde kore su za stočnu hranu.
Bundeva ilipečenica je tikva koja je teška otprilike 10 kg i više. Kora bundeve je tanka i narančastoružićaste boje. Meso je žuto, debelo, brašnasto i slatko. Sjemenke su velike, duge do 2 cm.
Bundeva šećerka je tikva glatke kore i plavkastozelene boje. Duguljasta je pri vrhu, u sredini malo ulegnuta. Meso joj je narančaste boje, ukusno i slatko.
Patišon tikvica (kremasta vrtna tikvica) kod koje su manji plodovi prikladni za jelo. Boje je bijele do žućkaste. Na trećini ploda, uz peteljku, nalaze se nepravilna izbočenja, a preostali je dio kao i u drugih tikvica.
Po hranidbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je međupovrćem. Ima šest puta više pektinskih tvari negojabuka icikla, bogata jevitaminom A, sadrži ivitamine C,E i skupinu vitamina B, ima kalijevih soli iželjeza. Meso je posebno ugodna slatka okusa, što je osobito izraženo pri pečenju. Priprema se kaovarivo, služi za umake, musake, može se kuhati, puniti palačinke i savijače, a od spomenute tikvice proizvode se i sokovi. Stariji plodovi se koriste kao i bundeve za pečenje. Danas se patišon tikvice često koriste u ugostiteljstvu.