Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

The New York Times

Izvor: Wikipedija
The New York Times
The New York Times
NaslovnicaThe New York Times-a od29.6.1914. sa udarnom vešću da je"Austrija zvanično objavila rat Srbiji".
Tipdnevnenovine
Formatcijeli
VlasnikThe New York Times Company
IzdavačArthur Ochs Sulzberger, Jr.
Osnivanje1851.
Politička orijentacijaliberalizam,lijevi centar,progresivizam,Demokratska stranka
CenaUSD 1.00 ponedjeljak-subota
USD 3.50 nedjelja
USD 3.50/5.00 posebno
Sedište229 W 43 St
New York,NY 10036
SAD
Tiraž1,086,798 radnim danom
1,623.697 nedjeljom[1]
ISSN0362-4331
Službeni websitenytimes.com

The New York Times[ðə nuː ˈjɔɹk taɪmz] (akronimNYT), dnevnilist koga uNew Yorku izdajeArthur Ochs Sulzberger Jr. i distribuira širom svijeta. Vlasnik mu jeThe New York Times Company, koja izdaje još 15 drugih novina, uključujućiInternational Herald Tribune iBoston Globe. Smatra se najvećim gradskim novinama uSAD.

Uživa nadimak "Sijeda dama" zbog svog staromodnog izgleda i stila, a često ga navode kao nacionalninovinski autoritet, što znači da se često navodi kao službena i autoritativna referenca za suvremene događaje.[2] Osnovan je godine 1851, a dosada je osvojio 94Pulitzerovih nagrada, više nego ijedan drugi list. Ime mu se često skraćuje naTimes, zbog čega ga često miješaju sThe Timesom, koji se izdaje uLondonu.

Historija

[uredi |uredi kod]

The New York Times su18.9.1851. osnovali novinar i političarHenry Jarvis Raymond i bivši bankarGeorge Jones pod nazivomNew-York Daily Times. Današnje imeThe New York Times je dobio 1857. Novine su ispočetka izlazile svakim danom osim nedjeljom, ali su za vrijemeameričkog građanskog rata, kao i većina drugih vodećih novina, dobile i nedjeljno izdanje.

Times je postupno postajao sve utjecajniji, što je pogotovo postalo vidljivo godine 1870. i 1871. kada je serija članaka razotkrila nečasne radnje tada svemoćnog gradskog političaraBoss Tweeda te tako prekinula dominacijuTweed Ringa njujorškom gradskom politikom.[3]

1880-ih jeTimes, tada izrazitorepublikanski usmjereni list, počeo voditi stranački neutralniju uređivačku politiku; tako je godine 1884. podržao demokratskog kandidataGrovera Clevelanda u predsjedničkoj utrci. Iako jeTimes' zbog toga izgubio čitateljstva, uspio je to nadoknaditi za nekoliko godina.

Godine 1896.The New York Times je kupioAdolph Ochs, izdavačTheChattanooga Timesa. On je 1897. stvorio geslo novina, "All The News That's Fit To Print" ("Sve vijesti koje su za štampu"), tada tumačen kao izrugivanje konkukrentskim njujorškim novinama kao što suNew York World iNew York Journal American - poznatim kao oličenježute štampe. Pod Ochsovim vodstvom,The New York Times je stekao ugled, tiraž i utjecaj koji će se vremenom dobiti i međunarodne dimenzije.

O tom utjecaju svjedoči i preseljenje sjedišta novina u42. ulicu godine 1904, kada je obližnji trg dobio imeTimes Square. Tamo se razvila i znamenita tradicija spuštanja velikeosvijetljene kugle iz Timesove zgrade prilikom dočeka Nove godine. Novine su se nakon devet godina novine preselile na 229 West 43rd Street, njenu današnju lokaciju.

Početkom 20. vijekaTimes je stekao ugled i zbog sklonosti da se koristi najsuvremenijom tehnologijom ne bi li što brže donosio vijesti svojim čitateljima. Tako je godine1904. na samom početkurusko-japanskog rataTimes prekoradija primio detaljan izvještaj obitci kod Port Arthura. Godine 1910. je organizirao prve avio-pošiljkeTimesa uPhiladelphiju.Times' je godine 1919. isto tako organizirao prve trans-atlantske pošiljke uLondon. Godine 1920. je štampano posebno "avionsko izdanje u 4 sata ujutro" koje je avionom poslano uChicago kako bi ga mogli čitati učesnici tadašnje republikanske izborne konvencije.

New York Times je 1940-ih doživio značajne promjene kada je uvedena enigmatska sekcija, a kasnije i modna rubrika 1946. Iste je godine dobio i svoje prvo međunarodno izdanje (ukinuto 1967. kada se zajedno s vlasnicimaNew York Herald Tribunea iThe Washington Posta počeo izdavatiInternational Herald Tribune uParizu). 1946. je kupljena i radio-stanica (WQXR) specijalizirana za klasičnu muziku.

Jedan od najvažnijih trenutaka u historiji novina bila je sudska parnica za klevetu iz 1964. godine poznata pod nazivomNew York Times Co. v. Sullivan. O njoj se raspravljalo naameričkom Vrhovnom sudu koji je svojom znamenitom presudom ustanovio nove, daleko šire standardeslobode štampe uSAD. Sedam godina kasnijeTimes je objavio priču oPentagonovim papirima, izvještaju koji je tvrdio da jevijetnamski rat išao gore po Amerikance nego što je to američka vlada htjela javno priznati. I ti članci su izazvali sudski spor, odnosno presudu Vrhovnog suda u slučajuNew York Times Co. v. United States koji je stao na stranu novine te tako još proširio novinske slobode u SAD.

Sklonost prema novim medijima je zadržana i u doba Interneta, tako da jeNew York Times već1995. postavio svoju službenu web-stranicu.

Međutim, posljednje godine su također obilježene i skandalima koji su ozbiljno narušili reputaciju lista. Najzloglasniji je bio slučajJaysona Blaira, mladog novinara koji je hvaljen kao velika reporterska zvijezda da bi se2003. godine otkrilo da se koristio plagijatima i prevarama.

Politička orijentacija

[uredi |uredi kod]

New York Times, kao i većina vodećih američkih listova, voli sebe opisivati kao politički neutralan i maskimalno objektivan izvor informacija. Međutim, New York Times je, s obzirom na svoju čitanost, ugled i utjecaj isto tako predmet žestokih kontroverzi, odnosno optužbi koje njegovu objektivnost dovode u pitanje.

Posljednjih godina, pogotovo nakon što su klasičnim američkim medijima poputštampe inacionalnih TV-mreža supremaciju počeli ugrožavatiradijski talk showovi,Internet iblogovi, u SAD se upravoNew York Times često spominje kao najočitiji primjer liberalne, lijeve, odnosno pro-demokratske orijentacije američkog medijskog establishmenta. Taj stav dijele čak i oni dijelovi američke javnosti koji ne dijele konzervativne stavove, pa se Times sa sve manje ironije nazivaliberalnom Biblijom.

Kao primjeri se često navode uvodnici koji promiču liberalne stavove u cijelom nizu društvenih pitanja, kao i činjenica daTimes više od pola vijeka nije podržao republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima (iako mu se znalo dogoditi da to učini na lokalnim ili državnim izborima). Times je poznat i po žestokoj kritici politikeGeorgea W. Busha uratu protiv terorizma, a objavljivanje strogo povjerljivih detalja antiterorističkih operacija koje, po mišljenju uredništva, ugrožavaju građanska prava, listu je priskrbilo kritike da, svjesno ili nesvjesno pomaže teroristima odnosno ugrožava nacionalnu sigurnost.

Mnogo su ozbiljnije kritike da jeTimes pristran ne samo u iznošenju stavova, nego i činjenica. Tako se prilikom otkrivanja skandala redovno iznosi stranačka pripadnost političara ukoliko je riječ o republikancu, a to nije običaj kada je riječ o demokratu.

Godine 2004. i sam Times se, kroz uvodnik svog tadašnjeg urednikaDaniela Okrenta pozabavio navodnom liberalnom pristranošću svog lista. Okrent je priznao da je list uistinu liberalan u nekim pitanjima kao što jeistospolni brak, ali je tvrdio da to nije izraz političkog stavova uredništva negokozmopolitanskog i liberalnog karaktera grada kao što je New York.

Literatura

[uredi |uredi kod]

Napomene

[uredi |uredi kod]
  1. „Circulation numbers for the 25 largest newspapers”. The Boston Globe. 25. 10. 2010.. Pristupljeno 02. 01. 2011. 
  2. „Historical New York Times”. Saginaw Valley State University. Arhivirano izoriginala na datum 2005-12-04. Pristupljeno 4.7. 2006.  But see also„"Paper of Record? No Way, No Reason, No Thanks"”. The New York Times. Pristupljeno 23.1. 2007. 
  3. The New York Times Company:New York Times Timeline 1851-1880”. Arhivirano izoriginala na datum 2007-06-12. Pristupljeno 2007-04-27. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
The New York Times naWikimedijinoj ostavi
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=The_New_York_Times&oldid=42448546
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp