The Hobbit (sh.Hobit) iliThere and Back Again (sh.Tamo i nazad) jefantastični roman za djecuJ. R. R. Tolkiena objavljen 1937. godine. Radnja je smještena u fiktivni univerzum tzv.Srednje zemlje i u njemu se opisuju dogodovštinehobita po imenuBilbo Baggins koji grupiPatuljaka pomaže pronaći skriveno blago.The Hobbit je doživio veliki uspjeh, te je Tolkien 1954. objavio mnogo opsežniji nastavak u obliku trilogijeGospodar prstenova.
Glavni lik u priči je Bilbo Bagins. On je hobit, koji sretno živi u svojoj kući Beg End. Međutim, jednog dana mu dolazi stari čarobnjak Gandalf i nagovara Bilboa da krene sa njim u avanturu. Naime, Gandalf je sa sobom doveo i trinaest patuljaka koji žele da se domognu blaga od zmaja zvanogSmug dok će im Bilbo biti taj koji će to uraditi. Oni će proći kroz mnoge avanture, posjetit će Rivendel (Rivendell) glavni grad vilenjaka a Bilbo će pronaći i prsten moći. Bilbo će razgovarati sa zmajem i otkriti da mu je slaba tačka srce, što će kasnije jedan strijelac iskoristiti da ga ubije. Nakon toga udruženi patuljci, ljudi i vilenjaci boriti će se protiv goblina, a nakon pobijede Bilbo se vraća u svoj rodniHobiton.
DŽ.R.R. Tolkin, profesor naOksford Univerzitetu, je tvrdio da je priču počeo tako što je slučajno, na jedan prazan list papira, ispisao prvu rečenicu knjige (U rupi u zemlji živio je hobit), dok je ispravljao studentske radove. kada je počeo, nije mislio da če to biti dio jedne veče priče i čitavemitologije na kojoj je radio (Silmarilion).
Međutim, dok je pisanje napredovalo Tolkin je odlučio da događaji ispričani uHobitu mogu priradati istom univerzumu kao iSilmarilion, pa je predstavio ili samo spomenuo neke od likova i mjesta koja su zastupljena u njegovoj mitologiji, posebnoElrond,Gil-galad, iGondolin.Hobit je tada dobio zadatak da bude i uvod uSrednju Zemlju i da bude most između dobađaja koji su se dogodili prije i poslije onih uGospodaru prstenova (Prstenova družina,Dvije Kule,Povratak kralja) iSilmarilionu.
Neki su predlagali da seHobit može okarakterisati kaoroman razvitka jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoruGospodara prstenova on piše,:' Meni se nikada nije sviđalaalegorija u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio daGospodar prstenova nijealegorija, i prema tome može se zaključiti da nije niHobit. Gledanje na Bilboa kaoumjetnog ine efektnog lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase.
Iako je bajka, knjiga je kompleksna i profinjena: ima mnoga imena i riječi izvedene iz norveške mitologije, a centralne elemente radnje iz epa o Beowulfu, koristi anglo-saksonske rune, informacije o kalendaru i mjesečevim mjenama, detaljne geografske opise koji omogućuju pravljenje karte. Prije kraja, priča dobija epske proporcije.
Bilbo Baggins - hobit i glavni lik u romanu. U početku on vodi miran život na svom imanju ali onda odlazi u avanturu koja će ga zauvijek promijeniti. Ima značajnu ulogu u dobavljanju zlata za patuljke od zmaja Smauga.
Gandalf - čarobnjak; mudra osoba koja ima lošu naviku da nikada ne kaže svoju pravu namjeru. Iako je krenuo sa patuljcima, njega ne zanima njihovo zlato. Ima jako velike čarobnjačke moći koje iskoristi samo onda kada su stvarno potrebne (on je drugi u hijerarhiji čarobnjaka -sivi).
Torin Oakenshield- patuljak koji vodi druge patuljke da se domognu zlata od zmaja Smauga. Blago je njegovo, to je nasljedstvo koje je naslijedio od svog djeda Trora. On je prikazan kao hrabar ratnik ali često tvrdoglav.
Golum - malo, čudno stvorenje koje živi u pećinama rudnika Morije ispod Maglovitih Planina. Golumu je prsten moći dao neprirodno dug život ali ga je također i deformisao. Slučajno gubi prsten, a hobit Bilbo ga pronalazi.
BBC radio prenos osmo-djelnoe (4 sata) adaptacije Hobita 1966, sa Anthoniem Jacksonom kao naratorom, Paul Danemanom kao Bilbom i Heron Cravicem kao Gandalfom.
Balada o Bilbu Baginsu, koju je izveo Leonard Nimoy, prema priči uHobitu.
