Talište jetemperatura pri kojoj nekatvar prelazi iz čvrstoga u tekućeagregatno stanje. Ovisi otlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranogatmosferskoga tlaka (101 325Pa). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Tališteslitina i čvrstihotopina redovito je niže od tališta pojedinih komponenata.[1] Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove sekrutište (zavodu se tradicionalno koristi pojamledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kodžive su na 234,32kelvina (−38,83°C). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimeragar tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemohistereza. Kod nekih tvari, kao što jestaklo, dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvaneamorfne krutine.
Talište vode (leda) je na 0 °C (273K). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku odvrelišta, talište je relativno neosjetljivo na promjenutlaka. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) jevolfram. S druge strane ljestvice jehelij koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni naapsolutnoj nuli.
Ledište jetemperatura pri kojoj nekatvar prelazi iz tekućega u čvrstoagregatno stanje. Ovisi otlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranogatmosferskoga tlaka (101 325Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledišteslitina i čvrstihotopina redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi sepokusima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započelakristalizacija.[3]
Smrzavanje ilizaleđivanje jehlađenje tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje (konzerviranje).[4]
