Sudeti (njemački:Sudetenland,češki islovački:Sudety,poljski:Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšojČehoslovačkoj današnjojČeškoj Republici, na njenoj granici ka današnjojAustriji,Njemačkoj iPoljskoj. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinomnjemačko stanovništvo -Sudetski Nijemci.
Sudeti se prvi put spominju još1918. godine:
Dan-dva nakon osamostaljenjaČehoslovačke (28. listopada1918) 4 oblasti u kojima su živjeliNijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen),Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su se odcjepiti i pripojitiAustriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između1. i20. prosinca1918, bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.
TadašnjiSudeti –Sudetenland u sjevernojMoravskoj i uČeškoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u graduOpavi (Troppau).
Tokom20-ih i30-ih godina20. stoljeća, terminSudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblastičeških zemalja (uklj.Moravsku iŠleziju), gdje je sve do1945–1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.
Prema uzoru Alpske zemlje/alpski Nijemci,Nijemci uČeškim zemaljama počeli su sebe nazivatisudetskim Nijemcima, aČeške zemlje su počeli zvatiSudetske zemlje.
Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke – SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. PosljeMinhenskog dogovora (1938), kaoSudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predatiHitlerovoj Njemačkoj.
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi:Sudeti |
