Sjeverna Evropa je dioEvrope koji se nalazi usjevernom dijelu kontinenta. Sjevernu Evropu sačinjavaju (od istoka ka zapadu):Island,Irska,Ujedinjeno Kraljevstvo,Skandinavija, sjeverNjemačke,Finska, baltičke države i sjeverozapadnaRusija. U sjevernu Evropu često je uvršten iGrenland, sastavni dio Kraljevine Danske koji je geografski dioSjeverne Amerike, ali ima značajne političke i historijske veze sa evropskim kontinentom.
U historijskim vremenima u kojima je centar evropske civilizacije bioMediteran (npr. periodRimskog Carstva), sva područja koja su bila udaljena od toga centra smatrala su se sjeverom Evrope, uključujući u njih čak i područja današnjih zemalja kao što suAustrija,Češka ili npr.Nizozemske. U ovome značenju oznaka se u pojedinim oblastima koristi i danas. Primjer je toga sjeverna renesansa koja označava svu umjetnost visokerenesanse XVI vijeka sjeverno odAlpa i izvorne talijanske renesanse. U srednjem je vijeku izrazUltima iliThule korišten kao oznaka za mističnu zemlju na dalekim krajnjim sjevernim rubovima kontinenta. Danas se ovu mističnu zemlju povezuje sa Norveškom ili alternativno saOrkneyskim otocima iShetlandom.
Sjeverna Evropa obuhvaća dva velika poluotoka,Jylland iSkandinaviju, otokeIsland iGrenland te baltičke priobalne prostore. Geografski položaj na krajnjem sjeveru rezultirao je prirodno nepovoljnim uvjetima za život.
Za razliku odSjevernog iNorveškog mora, uBaltičko more ne pritječe toplaGolfska struja pa su njegovi sjeverni dijelovi zaleđeni više mjeseci. Do velikih geografskih otkrića ta regija je bila izolirana od ostalog dijelaEvrope. OtkrićemAmerike povećava se prometna važnost regije, osobito nakon otkrivanjanafte iplina.Sjeverno more uskoro je postalo važno prometno more Europe, čemu pridonose morski kanali i tjesnaci (Kattegat,Skagerrak,Oresund,Veliki iMali Belt). PrekopavanjemKielskog kanala znatno je skraćen put od Sjevernog do Baltičkog mora, a Jylland je postao umjetno stvoren otok.
Norðfjörður na IslanduGeirangerfjord, NorveškaBornholm, Danska
Veći dio reljefa sjeverne Europe nastao je uprekambriju ipaleozoiku, tj. pripada prastaroj Evropi. Mogu se izdvojiti 3 veće reljefne cjeline. To su staro gromadnoSkandinavsko gorje, istočno jeBaltički štit, a pribaltički je prostor u osnovi Ruska ploča. Na njoj se danas prostiru nizine čije su naslage mlađeg postanska, izmezozoika ikenozoika. Nizinski je prostor i poluotokJylland.
Na izgled reljefa najveći su utjecaj imali ledenjaci. Tijekomledenog doba to je područje bilo središte zaleđivanja. Ispod ledenog pokrova nakupljalo se stijenje različite veličine (od čestica prašine do velikih blokova), koje jeled izgrebao s podloge i pokupio sa strana. Veličina pojedinog komada ovisila je o tvrdoći stijene, ali i o tome koliko je dugo bio izložen radu ledenjaka. Nakupine stjenovitog materijala nazivaju se morene.
Oblici koji su nastali u reljefu radom ledenjaka su ledenjačka jezera i doline,fjeldovi ifjordovi. Ledenjačka jezera nastala su otapanjemledenjaka u stvorenim udubljenima iza završne morene. Velikim brojem takvih jezera ističe seFinska. Ledenjačke doline imaju oblik slova U. Otapanjem ledednjaka njihovim dnom protječu rijeke, a mnoge od njih potopljene su podizanjem morske razine nakon posljednje odledbe. Na taj način stvoreni su uski, dugi i duboki morski zaljevi strmih strana, koji se nazivajufjordovi.Norveška obala ističe se brojnim fjordovima. Često uz fjord i ledenjačke doline nalazimo ogoljele prostrane visoravni fjeldove.
Island je najvećim dijelom građen od vulkanskih stijena. Osim što na tom otoku još ima aktivnihvulkana, prirodna atrakcija su brojna sumporna i topla vrela igejziri.
Na klimu sjeverne Evrope, osim geografske širine i nadmorske visine, velik utjecaj imaju i raspodjela kopna i mora teGolfska struja i zapadni vjetrovi. Pod utjecajem Golfske struje i zapadnih vjetrova južne i zapadne obaleIslanda tenorveške obale nikada se ne zaleđuju, a utjecaj toplog zraka osjeća se i u unutrašnjosti (koliko to reljefne zapreke dopuštaju). Umjereno topla klima prevladava naJyllandu, obalnom prostoruNorveškog mora te juguSkandinavskog poluotoka i Islanda, s time da postoji razlika u ljetim temperaturama. Sjeverni prostoru imaju umjereno toplu klimu sa svježim ljetom, a na Jyllandu i juguSkandinavskog poluotoka umjereno je topla klima s toplim ljetom. Unutrašnjost Skandinavije te sjeverni obalni prostoriBaltičkog mora imaju umjereno kontinentalnu klimu sa svježim ljetima i dugim, hladnim zimama. Samo krajnji sjeverni dijelovi imaju Polarnu klimu.
Regija je iznimno bogata gustim crnogoričnim šumama (tajgama). Krajnji sjever prekrivaju biljne zajednice mahovina i lišajeva, tj.tundre.Reljef iklima utječu na riječnu mrežu.Skandinavski poluotok ima kratke i brze rijeke s velikim padom i mnogo vode, tako da su pogodne za hidroenergetsko korištenje, a rijekepribaltičkog prostora duže su i sporije. Većina rijeka koristi se za splavarenje drveta, osobito u proljeće nakon zimske sječe, a neke od njih (one u nizinskom prostoru) za plovidbu.
.svg)
