Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Sirija

Izvor: Wikipedija
Vidi takođe:Sirija (historijska regija)
الجمهوريّة العربيّة السّوريّة
(Sūrīyâ)
Sirija
Himna: "Homat el Diyar"
Glavni gradDamask
Službeni jeziciarapski
Leaders
UtemeljenjeOdFrancuske7. travnja1946.
Površina
• Vode (%)
0.06
Stanovništvo
• Popis iz 2002
17,585,540 (55.)
• Gustoća
93 /km2
Valutasirijska funta
Vremenska zona+2
Pozivni broj+963
Veb-domena.sy
(1) izvan uporabe

Sirija jedržava u jugozapadnojAziji naBliskom istoku. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočnoSredozemlje, a graniči na sjeveru sTurskom, na istoku sIrakom, na jugu sJordanom, na jugozapadu sIzraelom te na zapadu sLibanom.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Zemlja se sastoji od nekolikoregija: uske obalne nizine, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Libanon, u kojem se nalazi najviši vrh, 2.814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan s malo padalina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protječe rijekaEufrat čije se vode koriste za natapanje.

Sirija je zemlja smještena ujugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje supustinja i polupustinja. Njezin se teritorij može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180 km duge obaleSredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planinaJabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljajuAnti-Libanonske planine gdje se nalazi i najviši vrh Sirije, 2814 metara visokiHermon. U jugozapadnom dijelu Sirije nalazi seGolanska visoravan koja je trenutno podIzraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzimaSirijska pustinja koja je praktički prostranavisoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanogAl Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijskojezeroal-Asad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezeroNuzayzah.

Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova Sirijskepoljoprivrede. Osim Eufrata važne su tekućiceOrontes iKhabur.

Najvažniji grad na sirijskoj obali jeLatakija (Al-Ladiqiyah). To je i najvećaluka. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji na geostrateškoj važnosti i pogoduje razvoju gospodarskih grana vezanih uzmore.

Klima

[uredi |uredi kod]

Klima je u Siriji određenareljefom. U područjima bližima moru prevladava umjerena klima sa suhimljetom (Cs). Uz morsku je obalu jak utjecaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljetazime tamo vlažne ( i do 1000 mm padalina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim dijelovima klima ima utjecaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi.

U područjima izmeđuAlepa iDamaskapadaline su rjeđe i variraju između 255 mm do 510 mm. U pustinjskim predjelima padaline variraju između 25 i 127 mm.

Razlike utemperaturi su male; prosječnesiječanjske variraju od 4.4 °C do 6.4 °C, asrpanjske oko 30 °C.

Tlo

[uredi |uredi kod]

Tla su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavajustepska i pustinjskavegetacija, dok je u mediteranskom dijelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od raslinja najvažniji sumaslina,tamaris,pamuk tealepski bor isirijski hrast (u višim područjima).

Od životinja su najvažnijeantilopa,jelen,zec,dikobraz,pelikan te brojne vrsteguštera koje obitavaju u pustinjama.

Nastanak ovog prostora datira utercijar.

Historija

[uredi |uredi kod]

Sirija je bila središte jedne od najstarijih poznatih civilizacija,Eble. Bila je dioRimskog Carstva,Bizanta, a Damask je bio prijestolnicaOmajadskog Carstva (660. – 750.). U početku 16. stoljeća postala je dioOtomanskog Carstva. Nakonprvog svjetskog rata postala je mandatno područjeFrancuske koja se povukla iz zemlje1946.[1]

Prvih 25 godina neovisnosti bilo je obilježeno političkom nestabilnošću s čestim prevratima i neuspješnim pokušajima stvaranja arapskih federacija sEgiptom iIrakom. Dominirali su arapski nacionalisti i socijalisti iz strankeBaas koja je bila na vlasti i u susjednom Iraku. Izrael je ušestodnevnom ratu1967. okupirao strateški važnuGolansku visoravan na jugozapadu zemlje.

Državni udar ministra obrane Hafiza al-Asada, pripadnika manjinske islamske sekteAlawita1970. označio je kraj razdoblja nestabilnosti. Al-Asad se kombinacijom političke represije i ustupaka ključnim skupinama stanovništva uspio održati na vlasti sve do svoje smrti2000., a nasljedio ga je sin Bašar. Sirija igra dominantnu ulogu u političkom životu susjednog Libanona u kojem je sve donedavno držala jake vojne snage i brojne agente.

Stanovništvo

[uredi |uredi kod]
Damask

Većina stanovništva suArapi, a ima iKurda (9%).Islam je najzastupljenija religija. Uz većinskeSunite (70%) značajan udio u stanovništvu čine i druge islamske skupine i sekte:Alawiti,Šijiti iDruzi.Kršćana ima oko 9%.

Gospodarstvo

[uredi |uredi kod]

Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je upoljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni je sektor vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša je zaposlenost u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit ituristički devizni priljev od 1 082 000 000 $ (2000.).

Najvažniji sirijski proizvodi sunafta izemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530 000 barela dnevno. Proizvodnjafosfata iznosi 2 400 000 tona (10. usvijetu). Postoje i izdašne zaliheminerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uztermoelektrane na pogon naftom proizvode sasvim dovoljnostruje za potrebe zemlje.Industrija uključuje proizvodnjutekstila,preradu hrane i strojogradnju.

Pamuk je glavna i najpouzdanijaratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272 000 tona i 10. je u svijetu.Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnjimaslinovog ulja sa 180 000 tona. Dosta se sadi iduhan koji je visoke kvalitete. Odstočarstva najviše se uzgajajukoze,ovce ideve. One pasu iz navodnjavanih pašnjaka čija je tehnikanavodnjavanja stara 4 000 godina.

Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija gospodarska grana. Osobito je popularno odredište ruševinePalmire; antičkoga grada kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka.

1991. nakon sudjelovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja itrgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4 490 milijuna $, a uvoz 4 300. Novčana jedinica jesirijska funta (SYP), a stoti diopijastera.

Razvoj sirijskog gospodarstva usporen je zbog velike uloge države i socijalističkog modela razvoja. Sva velika poduzeća nacionalizirana su1960. i suočavaju se s problemima niske produktivnosti i neracionalnih ekonomskih odluka. U posljednje vrijeme Vlada nizom mjera pokušava oživjetipoljoprivredu, osobito izvozne kulture te reformirati financijski sektor. Većinu izvoza čininafta, iako su sirijske rezerve relativno ograničene.BDP je2003. bio 3.300USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi

[uredi |uredi kod]

Popis gradova u Siriji

Promet

[uredi |uredi kod]

Prometna je povezanost dobra, pogotovo između dva najveća grada.Cestovna iželjeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju imeđunarodnezračne luke. Najveća morska luka je Latakija.

Zdravstvo

[uredi |uredi kod]

Kakvoćazdravstva koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nezadovoljavajuća je. Smrtnostdjece je poprilično visoka, a socijalna skrb ograničena.

Izvori

[uredi |uredi kod]
  1. „Report of the Commission Entrusted by the Council with the Study of the Frontier between Syria and Iraq”. World Digital Library. 1932. Pristupljeno 2013-07-11. 
Sirija naWikimedijinoj ostavi
Države i teritorijiAzije
Samostalne države
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Ostali teritoriji
1 Djelomično uEuropi. •2 Smatra se i dijelomOceanije. •3 Posebna upravna regijaNR Kine.
Zemlje članicePokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir(1961)   Angola(1964)   Benin(1964)   Bocvana(1970)   Burkina Faso(1973)   Burundi(1964)   Centralnoafrička Republika(1964)   Čad(1964)   DR Kongo(1961)   Džibuti(1983)   Egipat(1961)   Ekvatorska Gvineja(1970)   Eritreja(1995)   Etiopija(1961)   Gabon(1970)   Gambija(1973)   Gana(1961)   Gvineja(1961)   Gvineja Bisau(1976)   Južna Afrika(1994)   Kamerun(1964)   Kenija(1964)   Komori(1976)   Lesoto(1970)   Liberija(1964)   Libija(1964)   Madagaskar(1973)   Malavi(1964)   Mali(1961)   Maroko(1961)   Mauricijus(1973)   Mauritanija(1964)   Mozambik(1976)   Namibija(1979)   Niger(1973)   Nigerija(1964)   Obala Slonovače(1973)   Republika Kongo(1964)   Ruanda(1970)   Sveti Toma i Princip(1976)   Senegal(1964)   Sejšeli(1976)   Sijera Leone(1964)   Somalija(1961)   Sudan(1961)   Svaziland(1970)   Tanzanija(1964)   Togo(1964)   Tunis(1961)   Uganda(1964)   Zambija(1964)   Zelenortska Republika(1976)   Zimbabve(1979)

 Antigva i Barbuda(2006)   Bahami(1983)   Barbados(1983)   Belize(1976)   Bolivija(1979)   Čile(1973)   Dominika(2006)   Dominikanska Republika(2000)   Ekvador(1983)   Grenada(1979)   Gvajana(1970)   Gvatemala(1993)   Haiti(2006)   Honduras(1995)   Jamajka(1970)   Kuba(1961)   Kolumbija(1983)   Nikaragva(1979)   Panama(1976)   Peru(1973)   Surinam(1983)   Sveti Kristofor i Nevis(2006)   Sveta Lucija(1983)   Sveti Vincent i Grenadini(2003)   Trinidad i Tobago(1970)   Venezuela(1989)

 Afganistan(1961)   Azerbejdžan(2011)   Bahrein(1973)   Bangladeš(1973)   Brunej(1993)   Butan(1973)   Filipini(1993)   Indija(1961)   Indonezija(1961)   Irak(1961)   Iran(1979)   Istočni Timor(2003)   Jemen(1961)   Jordan(1964)   Kambodža(1961)   Katar(1973)   Kuvajt(1964)   Laos(1964)   Libanon(1961)   Maldivi(1976)   Malezija(1970)   Mjanmar(1961)   Mongolija(1993)   Nepal(1961)   Oman(1973)   Pakistan(1979)   Palestina(1976)   Saudijska Arabija(1961)   Singapur(1970)   Sirija(1964)   Sjeverna Koreja(1976)   Šri Lanka(1961)   Tajland(1993)   Turkmenistan(1995)   Ujedinjeni Arapski Emirati(1970)   Uzbekistan(1993)   Vijetnam(1976)

 Belorusija(1998)

 Fidži(2011)   Papua Nova Gvineja(1993)   Vanuatu(1983)

Bivše članice

 Argentina(1973-1991)   Kipar(1961-2004)   Malta(1973-2004)   SFR Jugoslavija1(1961-1992)   Ukrajina(2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina   Armenija   Bosna i Hercegovina   Brazil   Crna Gora   Hrvatska   Južni Sudan   Kazahstan   Kina   Kirgistan   Kostarika   Meksiko   Paragvaj   Rusija   Salvador   Srbija   Tadžikistan   Ukrajina   Urugvaj   Vatikan

Organizacije
1 Uključuje iSR Jugoslaviju
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sirija&oldid=42482617
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp