Silistra (bugarskiСилистра), nekad se zvaoDrastar (bugarskiДръстър), to je lučki grad od 49 166 stanovnika ( popis iz2005 g.), na sjeveroistokuBugarske, koji leži na južnim obalamaDunava. To je i granični grad premaRumunjskoj, koja se nalazi preko Dunava.Silistra je upravno središte OblastiSilistra, i povijesni centar regijeJužna Dobrudža.[1]
Već surimljani podigli utvrdu29 ne. na mjestu starijegkeltskog naselja i zadržalikeltsko ime -Durostorum (iliDorostorum). Ta utvrda bila je značajni vojni centar rimske provincijeMezije, a dobila je status grada za vrijeme vladavine caraMarcusa Aureliusa. Od388 g.,Durostorum je sjedištebiskupa i centar ranogkršćanstva u regiji.
Nakon diobe Rimskog carstva, grad je podpao pod njegovu istočnu polovicuBizant i od tad je poznat pogrčkom imenu:Δουρόστολον, Durostolon.
Pod kraj 7. stoljeća,Drastar je podpao pod vlastPrvog bugarskog carstva, a biskupDrastara postao je prvi patrijarhBugarske.Grad je zauzeoSvjatoslav I. Kijevski969, ali je dvije godine kasnije poražen uBitci za Dorostoru. Nakon ponovne uspostave vlasti Bizanta nad gradom, on je prezvan uTheodoropolis, po vojničkom svecuTeodoru Stratelatesu, za koga kažu da je kasnije postao carIvan I. Cimisk CarSamuilo je976 povratio vlast nad ovim krajem do svog poraza,1001, nakon kojeg ovim krajem ponovno vladaBizant.
Od1186, nakon Bugarsko-Vlaške pobune, grad je postao dioDrugog bugarskog carstva, koje je trajalo doOtomanskog zauzeća Bugarske1396TokomOtomanske vladavine, grad je prezvan u (turski:)Silistre, i bio je dio osmanskogvilajeta (provincije)Rumelije, i sjedišteSandžakaSilistra.
Ovajsandžak prerastao je uelajetSilistra (turski:Silistre Eyaleti), koji je uključivao veći diocrnomorske obale.Grad je potpao višekratno podRusiju za vrijeme nekolikoRusko-turskih ratova.
Silistra je1878, nakonRusko-turski rat 1877.-1878., ušla u sastav tadašnjeKneževine Bugarska, koja je kasnije postalaKraljevina Bugarska1908
U maju1913., nakon neuspjelihBugarsko - Rumunjskih pregovora uLondonu, dvije zemlje prihvatile su arbitražu tadašnjih velesila. One su odlučile nakonferenciji uSankt Peterburgu dati gradSilistru i njenu bližu okolicu ( u radijusu od 3 km) Rumunjskoj.NakonDrugog balkanskog rata, iMira iz Bukurešta (1913.)Silistra i cijela pokrajinaJužna Dobrudža pripale suRumunjskoj.Bugarska je ponovno vladalaSilistrom tijekomPrvog svjetskog rata jer seRumunjska predalaCentralnim silama (1918), (uključujući Bugarsku). Nakon rata po klauzulamaMira iz Neuillya (1919)Silistra je vraćenaRumunjskoj.Silistra je ostala dio Rumunjske sve dok pod pritiskomSila Osovine nije napravljenSporazum iz Krajove1940., po kojem je grad ponovno pripojen Bugarskoj, ovo stanje potvrđeno jePariškim mirovnim ugovorom iz1947 god.
| Godina | Stanovništvo |
|---|
| 1888 | 11,414 |
| 1892 | 11,718 |
| 1900 | 12,133 |
| 1908 | 12,055 |
| 1924 | 13,756 |
| 1974 | 48,000 |
| 1985 | 53,500 |
| 2005 | 49,166 |
