| Sforza | |
|---|---|
 | |
| Zemlja | Italija |
| Titule | vojvoda |
| Osnivač | Muzio Attendolo |
| Posljednji suveren | Francesco II Sforza |
| Osnivanje | 1411. |
| Prestanak | 1535. |
| Etnicitet | talijani |
Sforza je imetalijanskedinastije, čije su članovi vladaliMilanskim Vojvodstvom od1411. do1535.[1]
Porodica se orginalnoprezivala - Attendoli, oni su biliprosperitetniseljaci u okoliciRavenne, svoje novoprezime - Sforza (snaga) uzeli su tek sa osnivačemdinastijekondotjeromMuziom Attendolom (1369.-1424.). Njegov vanbračnisinFrancesco Sforza, također je biokondotjer, ali je zahvaljujućiženidbi sakćerkommilanskogvojvode Filippa Maria Viscontija postaomilanskivojvoda1450.[1]
Francescov najstarijisin,Galeazzo Maria Sforza (1444.-76.),nasljedio je svogoca -1466. Njega se tradicionalno opisuje kao ekstravagantnog i razuzdanogdespota, iako je očito bio sposoban vladar, on je za svog mandata unaprijediopoljoprivredu, gradnjomkanala zanavodnjavanje, uveo je novekulture;rižu idud radidudova svilca i proizvodnjesvile. Iovčarstvo jeprosperiralo zbog napretkatrgovinevunom. Galeazzo Maria izgradio je dosta novihcesta, usto je bio i velikimecena;muzičara,umjetnika,pjesnika iintelektualaca, a i sam se bavio pisanjem (napisao jetraktat olovu). Ono u čemu je bio loš jepolitika, naročitovanjska, jer je svojeVojvodstvo doveo u poziciju da nema saveznika.[1]
Galeazza su na samBožićubila trojicazavjerenika, koji su se nadali da će njihov čin biti uvertira za masovnupobunu, ali su se prevarili jer su Milanezi ostali mirni i nezainteresirani. Nakon njegovesmrti vladala je kaoregent njegovaudovica -Bona od Savoje, uz pomoć nepopularnogkancelara Cicca Simonetta, sve dok nije odrastao njegov sinGian Galeazzo (1469-94.). On je vladao vrlo kratko jer je vlast uzurpirao njegovujakLudovico Sforza, znan i kaoLudovico il Moro (Ludovico Crni).[1]Ludovico je čak izatvorioGian Galeazza, u zatvoru je iumro pod vrlo sumnjivim okolnostima.
NiLudovico nije dugo vladao jer ga je satrona -1499. zbaciofrancuskikraljLouis XII.Ludovicovi sinoviMassimiliano Sforza (1493.-1530.) iFrancesco Maria (1495.-1535.) pobjegli su izMilana uegzil ponjemačkim zemljamaSvetog Rimskog Carstva. Uz pomoćŠvicaracaMassimiliano se1513. vratio uMilano i zasjeo naočevtron.Tri godine kasnije novifrancuskikraljFrançois I napao jegrad. Milanezi i njihovišvicarski saveznici poraženi su odfrancusko-mletačkih snaga kodMelegnanajugoistočno od Milana.[1]
Massimiliano je predaoMilansko Vojvodstvo Françoisu i otišao uegzil uPariz, aFrancesco Maria je pobjegao nasjever uTrento. Uz pomoćcaraSvetog Rimskog CarstvaKarla V. vratio se uMilano i ponovno postao milanski vojvoda1522. nakon poraza Francuza uBitci kod Bicocca (sjeverno od Milana).[1]
Kako jeFrancescoumro beznasljednika izumrla je vladarskadinastija, pa jeMilansko Vojvodstvo prešlo naKarla V. odnosno saHabsburge.[1]
Preživjelo je nekoliko drugih granaporodice, među njima potomci vanbračnog sina Francesca Sforze -Sforze Seconda, oni su čak postaligrofovi, a jedan od njihCarlo Sforza (1873.-1952.) bio jedržavnik iministar vanjskih poslova Italije nakonDrugog svjetskog rata.[1]
