Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Sevilla

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, pogledajteSevilla (razvrstavanje).
Sevilja
Sevilla
Horizont: Sevilja
Zastava: Sevilja
Zastava
Grb: Sevilja
Grb
Moto:NO8DO od andaluškog: no-madeja-do →
"No me ha dejado" - Ona (gfad) me nije napustila.
Sevilja na mapi Španije
Sevilja
Sevilja
Koordinate:37°22′38″N5°59′13″W / 37.37722°N 5.98694°W /37.37722; -5.98694
Opći podaci
Zemlja Španija
Autonomna zajedniceAndaluzija
ProvincijaSevilla
ComarcaSevilla
Historija
osnovana10-8. vijek pne.
Uprava
TipAyuntamiento
AlcaldeAlfredo Sánchez Monteseirín (Španska socijalistička radnička partija)
Geografija
 • Grad140 km2 (50 sq mi)
 • Nadmorska visina7
Stanovništvo(2009)INE
 • Grad703,206
 • Gustoća5002.93/km2 (1.295.759/sq mi)
 • Metro1,493,416
Ostale informacije
Vremenska zonaCET (GMT +1)
 • Letnje (DST)CEST (GMT +2) (UTC)
Postcode41001-41080
Webhttp://www.sevilla.org

Sevilla (šp.Sevilla) je kulturni, finansijski i umjetnički centar južneŠpanjolske i glavni gradautonomne zajedniceAndaluzije iprovincijeSevilla.

Po procjeni iz2017. u Sevilli živi 689,434stanovnika[1] na površini od 141km².[1]

Metropolitanska Sevilla je četvrta po veličinikonurbacija uŠpanjolskoj, u kojoj danas živi 1.115,000stanovnika (odnosno 1.288,982[2]) na površini od 272km². Sa tim brojem je 472 grad nasvijetu.[3]

Historija

[uredi |uredi kod]

Grad su osnovaliTartešani u8 ili9. vijek pne. pod nazivomHispal. Kasnije je ovde bila trgovačka kolonija koju su osvojili i razoriliFeničani i Kartaginjani216. pne.Scipion Afrikanac je 206. pne. u blizini izgradio veteransko legionarsko naseljeItaliku i počeo obnovu Hispala (latinski:Hispalis).Julije Cezar je gradu dao status kolonije, dok je za vremePtolomeja bio metropola. Za vremeVandala iVizigota Hispal je bio centar južne Španije i imao je veći značaj odKordube (današnjeCórdobe). Od711.Mavari kontrolišu grad, a svedok toga je arapska arhitektura u starijim delovima grada.1248. grad osvajaFernando III i pripaja ga kraljeviniKastilji.

Luka Sevilja

[uredi |uredi kod]

Grad je smešten duboko na kopnu, ali samo 6m. iznad nivoa mora. Sevilja je dugo bila važna morska luka pošto je sa morem povezana rekomGvadalkivir. U Sevilji jeFerdinand Magellan dobiobrodove za svojput oko sveta. Najveći deosrebra iz španskih kolonija dospevao je u ovu luku i ovde se nalazilo sedište vladine službe koja je nadgledala prekookeansku trgovinu. U Sevilji se nalazi najveći arhiv kad su u pitanju dokumenta španske administracije uAmerici (šp. 'Archivo General de Indas'). Američko zlato je odatle prevoženo brodovima doAntverpena iliĐenove koja su bila sedištabankarstva i gde se skupljao novac za špansku krunu. I druga roba je prvo dopremana u Sevilju: tako je npr.1585. prva pošiljkačokolade stigla u ovaj grad i celu Evropu.

Sevilja je bila najveći grad u Španiji u XVI i XVII veku, sa 130.000 stanovnika. Posle1649. kada je gradom haralakuga, Sevilja gubi raniji značaj ali i dalje ostaje umetnički centarbaroka.

Za vremeŠpanskog građanskog rata, 1936-1939., grad je odmah na početku rata osvojila vojskaFransiska Franka.

Znamenitosti

[uredi |uredi kod]

Gradskakatedrala/saborna crkva je izgrađena između1401. i1519. na mestu gradskedžamije posle proterivanja muslimana iz Španije. Ovo je najveća katedrala među svim srednjovekovnim i gotskim katedralama, što se tiče i veličine i površine na kojoj je izgrađena. Unutrašnjost je raskošno ukrašena i zlato je dosta korišćeno u ukrašavanju. Mnogi elementi džamije su iskorišćeni za izgradnju, a najpoznatiji jeHiralda,minaret džamije koji je pretvoren uzvonik. Na vrhu je postavljen kip, poznat pod imenomLa Hiraldilja, koji predstavlja veru.Hiralda je najpoznatiji simbol grada.

Alkazar koji se nalazi preko puta katedrale je stara mavarska palata. NJena rakonstrukcija umudéjarskom irenesansnom stilu je počela1181. i trajala je preko 500 godina. Vrtovi oko palate su spoj mavarske i hrišćanske tradicije.

Zlatna kula (šp.Torre del Oro) je izgrađen za vremeAlmohadske dinastije kao osmatračnica i odbrambena građevina na reci. Lanac je bio postavljen u vodi i pričvršćen za kulu da bi se sprečio ulazak nepoželjnih plovila u luku.

Gradska kuća je izgrađena u XVI veku, a fasadaNovog trga (šp.Plaza Nueva) u XIX uneoklasičnom stilu.

ParkMarija Luisa izgrađen je 1929. i danas ga okružuju mnogi spomenici kulture i muzeji.

Povezano

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Sevilla naWikimedijinoj ostavi
Više od 1.000.000 stanovnika
Madrid††  Barselona
Između 500.000 i 1.000.000 stanovnika
Valensija  Sevilja  Saragosa  Malaga
Između 200.000 i 500.000 stanovnika
Mursija  Palma de Majorka  Las Palmas de Gran Kanarija  Bilbao  Alikante  Kordova  Valjadolid  Vigo  Hihon  La Korunja  Vitorija  Granada  Elče  Ovijedo  Santa Kruz de Tenerife  Kartahena  Herez de la Frontera
Između 100.000 i 200.000 stanovnika
Pamplona  Almerija  San Sebastijan  Santander  Kasteljon de la Plana  Burgos  Albasete  Salamanka  Logronjo  Uelva  Badahoz  Taragona  Ljeida  Marbelja  Leon  Kadiz  Mataro  Haen  Alhesiras  Orense  Reus
Sedištapokrajina u Španiji
†† Glavni grad države, . . . Sedištapokrajina u Španiji . . . predgrađa većih gradova sa preko 100 hiljada st. nisu unešena u spisak . . . (S) - sudsko sedište pokrajine
  1. 1,01,1Spain: Andalucía (engleski). City population. Pristupljeno 14.10.2018. 
  2. Datos de Áreas Urbanas (španjolski). Población de España - datos y mapas. Pristupljeno 12.10.2018. 
  3. Demographia World Urban Areas (engleski). Demographia. Pristupljeno 12.10.2018. 
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sevilla&oldid=42352024
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp