Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

San Francisco

Izvor: Wikipedija
San Francisko
City and County of San Francisco


Pogled na San Francisko sa Marin Highlandsa, u prvom planu jeMost Golden Gate

Zastava
Zastava
Osnovni podaci
Država Sjedinjene Američke Države
Savezna država California
Osnovan29. jun1776
Stanovništvo
Stanovništvo805.235[1][2][3]
Aglomeracija4.335.391
Gustina stanovništva1.340,7 st./km²
Geografija
Koordinate37°46′00″N122°26′00″W / 37.766667°N 122.433333°W /37.766667; -122.433333
Površina121.4 (479.19 vodena površina) km²
San Francisko na mapi Sjedinjenih Država
San Francisko
San Francisko
San Francisko (Sjedinjenih Država)
Ostali podaci
Web-stranicawww.sfgov.org

San Francisco, službenoGrad i okrug San Francisco (City and County of San Francisco) je finansijski, kulturni i prometni centarZalivske oblasti San Franciska, područja sa više od 7,4 miliona stanovnika koje još uključuje i gradoveSan Jose iOakland.[4] Jedini je konsolidovani grad-okrug uKaliforniji.[5] Obuhvata područje površine 121 km2[6] na sjevernom kraju poluostrvaSan Francisco sa gustinom naseljenosti od 6.655 stanovnika po četvornom kilometru. To je najgušće naseljeni veliki grad (ubrajaju se gradovi sa više od 200.000 stanovnika) u Kaliforniji i drugi najgušće naseljeni veliki grad uSjedinjenim Američkim Državama.[7] San Francisco je, po broju stanovnika, četvrti najveći grad u Kaliforniji i 13. najveći grad u SAD. Prema procjeni iz2010. imao je 805.235 stanovnika.[8]

Godine1776,španski kolonisti su izgradili utvrđenje na Golden Gateu i misiju nazvanu poFranji Asiškom na istom mjestu.[9]Zlatna groznica iz1848. dovela je do brzog rasta broja stanovnika i razvoja grada. Broj stanovnika je u samo jednoj godini narastao sa 1.000 na 25.000,[10] čime je San Francisko postao najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Nakon što je tri četvrtine grada bilo uništeno uzemljotresu i požaru iz1906,[11] San Francisco je brzo obnovljen, i bio je domaćinPanama-Pacific International izložbe devet godina kasnije. TokomDrugog svjetskog rata, San Francisco je bio luka iz koje su američki vojnici prevoženi na Pacifički front.[12] Poslije rata, uticaj povratka vojnika, brojna imigracija,liberalizacija stavova i drugi faktori doveli su doLeta ljubavi i pokreta zagej prava, cementiranjući poziciju San Francisca kao centra liberalnog aktivizma u Sjedinjenim Američkim Državama.

Danas je San Francisco popularna međunarodnaturistička destinacija,[13] poznat po svojoj hladnoj ljetnjoj magli, strmim valovitim brežuljcima, miksu viktorijanske i modernearhitekture, i brojnim znamenitostima koje uključuju mostGolden Gate,Chinatown,Alcatraz,Transamerica Pyramid i druge. Grad je takođe bankarski i finansijski centar i sjedište više od 30 međunarodnih finansijskih institucija.[14] San francisko je 18. grad u svijetu po bruto domaćem proizvodu, a zauzima i 13. mjesto na listi dvadeset najvećih globalnih finansijskih centara.

Historija

[uredi |uredi kod]
Glavni članak:Istorija San Franciska
Vidi takođe:Vremenska linija San Franciska
Hronološka pripadnost
Špansko carstvo (1776–1821)

MeksikoPrvo meksičko carstvo (1821–1823)
MeksikoMeksiko (1823–1848)
Kalifornijska republika (1846)

 SAD (1848–danas)
Misija San Francisco de Asís (Misija Dolores)

Najraniji arheološki dokazi ljudskih naselja na području grada San Francisca datiraju još od 3000 godine prije nove ere.[15] Pripadnici plemenaYelamu koji su pripadali grupiOhlone naroda živjeli su u malim selima neposredno prije dolaska španske istraživčke misije, na čelu s donGasparom de Portolom 2. novembra1769, što je prva dokumentovana posjetaeuropljanaZalivu San Francisco.[25] Sedam godina kasnije, 28. marta1776, španci su uspostavili utvrđenjePresidio of San Francisco, a nakon toga i misijuSan Francisco de Asís (Misija Dolores).

Nakon sticanja nezavisnosti od Španije1821, područje je postalo dioMeksika. Pod meksičkom upravom, misija se vremenom ugasila a njena zemlja se počela privatizovati. Godine1835, EnglezWilliam Richardson podignuo je prvu samostalnu farmu,[16] u blizini sidrišta za brodove, na mjestu gdje je danas trg Portsmouth. Zajedno sa lokalnim upravnikomFranciscom de Harom, on je napravio plan ulica za prošireno naselje, i grad, pod nazivomYerba Buena, i počeo privlačiti američke doseljenike. KomodorJohn D. Sloat zauzeo jeKaliforniju zaSAD, 7. jula1846, za vrijemeMeksičko-američkog rata, a kapetanJohn B. Montgomery stigao je dva dana kasnije u Yerba Buenu. Yerba Buena je preimenovana uSan Francisco 30. januara sljedeće godine,[17] a Meksiko je službeno predao teritoriju Sjedinjenim Državama na kraju Meksičko-američkog rata. Uprkos atraktivnom položaju koji je imao kao luka i pomorska baza, San Francisco je još uvijek bio malo naselje s negostoljubivom geografijom.[18]

Trg Portsmouth 1851. godine

Kalifornijska zlatna groznica dovela je do prave najezde lovaca na blago. Naseljenici su dolazili u San Francisko iz rivalskog gradaBenicie,[19] podižući broj stanovnika sa 1.000 koliko ih je bilo 1848, na 25.000 u decembru 1849.[10] Obećanje basnoslovnog bogatstva je bilo toliko jako da su posade po dolasku u luku napuštale plovila i žurile na zlatna polja, ostavljajući iza šume jarbola u luci San Francisca.[20] Kalifornija je brzo dobila status države, a američka vojska je izgradila utvrđenje na Golden Gateu i još jedno na ostrvuAlcatraz kako bi osigurali Zaliv San Francisco. Otkriće srebra, uključujući iComstock Lode1859. godine, dovelo je do novog porasta broja stanovnika.[21] Sa hordama lovaca na sreću koje su se slivale u grad, bezakonje je bilo često, a dio gradaBarbary Coast postao je poznat kao raj za kriminalce, prostituciju i kockanje.[22]

Poduzetnici su nastojali da se okoriste bogatstvom koje je bilo generisano Zlatnom groznicom. Rani dobitnik je bila bankarska industrija, sa osnivanjembanakaWells Fargo 1852, iBank of California 1864. godine. Razvojluke San Francisca i uspostavljanje potpune kopnene veze sa istočnim željezničkim sistemom SAD od1869, prekoPacifičke pruge (grad je izgradnju pruge nevoljko pomogao) pomoglo je da Zalivska oblast postane centar za trgovinu. Vodeći se potrebama i ukusima rastuće populacije,Levi Strauss je počeo poslove sa odećom aDomingo Ghirardelli je počeo sa proizvodnjomčokolade. Radnici doseljenici doprineli su raznovrsnosti kulture grada, akineski radnici koji su radili na izgradnji željeznice formirali su gradskukinesku četvrt. Prvi tramvaji vozili su već1873. godine stanovnike San Franciska kroz ulicuClay. Moreviktorijanskih kuća počelo je da daje oblik gradu, a gradske vođe vodile su kampanju za izgradnju prostranog javnog parka, što je rezultiralo planovima zaGolden Gate park. Izgrađene su škole, crkve, pozorišta, i sva druga obilježja građanskog života.Presidio of San Francisco je posrtalo najvažnije utvrđenje američke vojske napacifičkoj obali.[23] Na prelazu stoljeća, San Francisco je bio veliki grad poznat po svom blistavom stilu, veličanstvenim hotelima, raskošnim vilama naNob Hillu i uspješnojumjetničkoj sceni.[24]

"Nikada u istoriji moderni imperijalni grad nije bio potpuno uništen. San Francisco je nestao." –Jack London nakon zemljotresa i požara 1906.[25]

U 05:12, 18. aprila 1906, San Francisco i sjevernu Kaliforniju je pogodioveliki potres. Kako su se zgrade rušile, prekinuti plinovodi su izazvali požare koji su se proširili širom grada i nekoliko dana bili van kontrole. Pošto vodovod nije radio, Artiljerijski korpus izPresidia pokušao je da zadrži vatru rušeći blokove zgrada dinamitom kako bi napravili prepreku.[26] Više od tri četvrtine grada ležalo je u ruševinama, uključujući gotovo cijelo gradsko jezgro.[11] Prema tadašnjim izvještajima poginulo je 498 osoba, iako moderne procjene govore o nekoliko hiljada poginulih.[27] Više od polovice stanovništva grada koji je tada imao 400.000 stanovnika je ostalo bez krova nad glavom.[28] Izbjeglice su se privremeno naselile u improviziranim šatorskim naseljima u Golden Gate Parku, Presidiu, na plažama, i drugim mjestima. Mnogi su trajno pobjegli premaIstočnom zalivu.

Palace of fine Arts na međunarodnoj izložbiPanama-Pacific 1915.

Obnova je bila brza i velikih razmjera. Odbacujući pozive da u potpunosti izmijene uličnu mrežu, stanovnici su se opredijelili za brzinu.[29]Bank of Italy (kasnijeBank of America) čiji je vlasnik bioAmadeo Giannini obezbijedila je kredite za mnoge čiji su domovi bili devastirani. Uništene palače uNob Hillu postale su Grand hoteli. Gradska vijećnica obnovljena je uBeaux Arts stilu. Grad je svoje ponovno rođenje slavio na međunarodnoj izložbiPanama-Pacific 1915 godine.[30]

U nadolazećim godinama grad je učvrstio svoj položaj finansijske prestonice. Kada je došlo do kraha berze1929, nijedna banka u San Franciscu nije bankrotirala.[31] Štaviše, na vrhuncuVelike depresije, San Francisco je istovremeno krenuo u dva velika građevinska projekta - izgradnjuMosta Oakland Bay iMosta Golden Gate, završavajući ih1936. i1937. godine. U tom razdoblju je otok Alcatraz, bivši vojni zatvor, promijenio namjenu i postao federalni zatvor maksimalne sigurnosti, u kojem su kaznu služili zloglasni zatvorenici, kao što suAl Capone iRobert Franklin Stroud. San Francisco je kasnije proslavio svoju ponovnu raskoš organizujući Svjetski sajam,Međunarodnu izložbu Golden Gate1939. i1940. godine, i stvarajući Otok s blagom (Treasure Island) u sred zaliva gdje se izložba odvijala.

Geografija

[uredi |uredi kod]
Poluostrvo San Francisco

San Francisco se nalazi na zapadnoj obali SAD-a na sjevernom krajuistoimenog poluostrva i dobro je povezan sTihim okeanom i zalivom San Franciska. Nekoliko slikovitih ostrva poputAlcatraza,Treasure otoka i susjednog otoka Yerba Buena, kao i malih djelovaAlameda otoka,Red Rock otoka iAngel otoka dio su grada. Dio grada su takođe nenastanjeniFarallon otoci, 43 km u blizini obale Tihog okeana. Kopneno područje grada pravi kvadrat od 11 x 11 km, iako je cijelo područje, uključujući vodu, skoro 600 km2.

Automobili putujuulicom Lombard kako bi se spustili nizRussian Hill.

Postoji više od 50 brda unutar granica grada.[32] Neka susjedstva su dobila naziv zbog brda na kojem se nalaze poput susjedstvaNob Hill,Potrero Hill iRussian Hill. Blizu geografskog centra grada se nalaze manje naseljena brda.Twin Peaks, par brda koji formiraju visoke tačke grada, su postali dobro mjesto za previđanje grada. Najviše brdo San Franciska,Mount Davidson, je visoko 282 metra i na njemu stojikrst od 31 metra koji je sagrađen1934. godine.[33] Dominirajući ovim područjem se nalazi Sutro toranj, veliki crveno-bijeliradijski itelevizijski prijenosni toranj.

Obližnje planineSan Andreas iHayward Faults su odgovorne za dobar diozemljotresa, iako nijedna fizički ne prolazi kroz grad. San Andreas Fault je prouzrokovao zemljotrese1906. i1989. godine. Manji zemljotresi se redovno dešavaju. Strepnja od udara većeg zemljotresa je dio gradske infrastrukture. Grad je izgradio pričuvnivodovodni sistem i nekoliko puta je nadogradio svoje kodekse za građenje, zahtjevajući prepravljanje postrojenja za starije zgrade i višeinženjerske standarde za novo-izgrađene objekte.[34] Uprkos ovome, i dalje je preko hiljadu manjih zgrada podložno brzoj šteti u slučaju zemljotresa.[35]

Obala San Franciska se proširila izvan svojih prirodnih ograničenja. Cijela susjedstva Marina,Mission Bay,Hunters Point, kao i veći dijeloviEmbarcaderoa se nalaze na područjimadeponija. Treasure otok je izgrađen od materijala refuliranog iz zaljeva kao i materijala nastalog tuneliranjem krozYerba Buena otok tokom pravljenja Bay mosta. Takva zemlja zna biti nestabilna tokom zemljotresa. Nastalo rastapanje stvara znatnu štetu imovini koja je izgrađena na ovom području kao što je to dokazao Marina distrikt tokom Loma Prieta zemljotresa1989. godine.[36] Većina prirodnih vodotoka grada poput vodotokaIslais Creek iMission Creek su pretvoreni u odvodne kanale i sagradilo se preko njih, iako komisija za komunalije razmatra prijedloge za obnavljanje nekih vodotoka.[37]

Gradski pejzaž

[uredi |uredi kod]
Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda u 17:52, 27. oktobra 2006. godine.
Centar grada San Francisco. Pogled saTwin Peaks brda u 17:52, 27. oktobra 2006. godine.


Centar grada San Francisco. Pogled sa Twin Peaks brda po noći u junu 2011. godine.
Centar grada San Francisco. Pogled saTwin Peaks brda po noći u junu 2011. godine.


Susjedstva

[uredi |uredi kod]
Kineska četvrt San Franciska je jedna od najstarijih naseljakineza i jedna od najvećih uSjevernoj Americi.

Istorijski centar San Franciska je sjeveroistočni kvadrant grada koga okružavajuMarket Street i riva. Ovdje se nalazi finansijalni distrikt, odnosnoFinancial District, sa trgomUnion, koji je glavno mjesto za kupovinu ihotele u blizini.Žičare dovode putnike na strme nagibeNob Hilla, koji je jednom bio centar poslovnih tajkuna te ih dovodi do turističke atrakcije rive kodFisherman's Wharfa i pristaništa 39, u kojima se mogu naćirestorani koji serviraju posebnu vrsturakova koji se love pomoću aktivneribolovne industrije. U ovom kvadrantu je takođeRussian Hill, stambeno susjedstvo u kojem se nalazi poznata nakrivljena ulica Lombard;North Beach, gradsko malaItalija, prijašnji centarBeat Generationa; iTelegraph Hill u kojem je sadržan toranj Coit. Između susjedstvo Russian Hill i North Beach se nalaziKineska četvrt San Franciska koja je najstarije mjesto naseljenokinezima uSjevernoj Americi.[38][39][40][41]The South of Market distrikt, koji je nekad bio centar industrije San Franciska je podvrgnut znatnim promjenama u razvoju nakon dodavanjaAT&T parka i pojavljivanja malih početničkih kompanija. Ovo područje popunjavaju novi neboderi, stanovi za rad i uživanje kao i apartmani. Daljni razvoj se dešava južno od Mission Baya - prijašnjeg mjesta zaželjeznice koji danas sadrži drugi zgraduUniverziteta Kalifornije, San Franciska.

Zapadno od centra grada, prekoVan Ness avenije, se nalazi veliko susjedstvoWestern Addition, koji je postao naseljen velikim brojemafroameričkog stanovništva nakonDrugog svjetskog rata. Western Addition je uobičajeno podjeljen u nekoliko manjih susjedstva uključujućiHayes Valley,the Fillmore iJapantown, koji je prije bio najveće nastaništejapanaca uSjevernoj Americi ali je izgubio tu titulu nakon što je dosta japanaca nasilno uklonjeno tokomDrugog svjetskog rata. Western Addition je preživiozemljotres 1906. godine sa većinom Viktorijskih građevina potpuno čitavih, uključujući zgrade sagrađene u poznatom stilu za San Francisco pod nazivom "Painted Ladies" koje se nalaze na Alamo trgu. Južno blizu geografskog centra grada se nalazi distrktHaight-Ashbury, koji je poznat pohippie kulturi1960ih godina. Haight sada sadrži jedne od najskupljih prodavnica[42] i nekoliko kontroverzalnih maloprodajnih lanaca[43] iako i dalje nastavlja sa svojim boemskim stilom. Sjeverno od Western Additions se nalaziPacific Heights, bogato susjedstvo koji sadrži vile koje su sagradili bogataši nakon zemljotresa1906. godine. Izravno sjeverno od Pacific Heightsa se nalazi Marina, susjedstvo popularan za mlađe stručnjake koji je većinom izgrađen na vraćenoj zemlji zaljeva.[44]

Transamerica piramida. Jedna od najvećih zgrada u San Francisku.

U sjeveroistočnom kvadrantu grada se nalaziMission District—sačinjavaju ga domorodačkiKalifornijski stanovnici i imigranti radne klase izNjemačke,Irske,Italije iSkandinavskih zemalja. Valsredišnjoameričkog stanovništva se tokom1910. godine naselio u Mission distriktu te su imigranti izMeksika tokom1950ih postali najdominantniji.[45] Urbanadžentrifikacija je skorašnjih godina promjenila demografiju dijelova Missiona sa lationamerikanaca na 20-ogodišnje stručnjake.Noe Valley jugozapadno iBernal Heights južno postaju popularni za mlade porodice sa djecom. Istočno od distrikta Mission se nalaziPotrero Hill susjedstvo, prventstveno stambeno susjedstvo koje sadrži jedne od najboljih pogleda na centar San Franciska. Zapadno od Missiona se nalazi područje istorijski poznato kaoEureka Valley, dok se sada popularno zove Castro, je jednom bilo područje na skandinavce i irce radne klase. Postalo je prvo i najpoznatijegay naselje i sad je centar gay života u gradu.[46]Excelsior District, koji se nalazi blizu južne granice grada, je najraznovrsnije etničko naselje u San Francisku. Naseljen većinomafroamerikancima,Bayview-Hunters Point je jedan od najsiromašnijih susjedstva i ima visok stepenkriminala, iako je susjedstvo bilo fokus raznih urbanističkih projekata oživljavanja.

Sagradnja tunelaTwin Peaks1918. godine je povezala jugozapadna susjedstva sa centrom grada prekotramvaja, ubrzavajući izgradnjuWest Portala i obližnjegForest Hilla iSt. Francis Wooda. Idući dalje ka zapadu, sjeverno odGolden Gate parka i dodirujućiTihi okean se nalaziSunset District koji je većinom dom mnogimazijatima radne klase.[47] Sjeverozapadni kvadrant grada sadrži Richmond, takođe većinom nastanjen sa ljudima srednje klasa, ali sadrži i ponekeruske iukrajinske imigrante. Ova područja se zajedno nazivajuThe Avenues. Oba distrikta se ponekad mogu podjeliti u dva regiona: Vanjski Richmond i Vanjski Sunset i mogu se odnositi na zapadne dijelove oba distrikta dok se Unutrašnji Richmond i Unutrašnji Sunset regioni odnose na istočne dijelove oba distrikta.

Klima

[uredi |uredi kod]
San Francisco
Klimatogram
JFMAMJJASOND
 
 
114
 
14
8
 
 
113
 
16
9
 
 
83
 
17
9
 
 
37
 
17
10
 
 
18
 
18
11
 
 
4.1
 
19
12
 
 
0
 
19
12
 
 
1.5
 
20
13
 
 
5.3
 
21
13
 
 
29
 
21
12
 
 
80
 
17
10
 
 
116
 
14
8
Prosečne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm
Izvor: NOAA[48]
Imperijalna konverzija
JFMAMJJASOND
 
 
4.5
 
57
46
 
 
4.4
 
61
48
 
 
3.3
 
63
48
 
 
1.5
 
63
50
 
 
0.7
 
64
52
 
 
0.2
 
66
54
 
 
0
 
66
54
 
 
0.1
 
68
55
 
 
0.2
 
70
55
 
 
1.1
 
70
54
 
 
3.1
 
63
50
 
 
4.6
 
57
46
Prosečne maks. i min. temperature u °F
Ukupne padavine u inčima

Popularnicitat koji se često pogrešno navodiMarku Twainu je "Najhladnija zima koju sam ikad iskusio je bila ljeto u San Francisku".[49][50] Klima San Franciska je karakteristična po hladnim ljetimamediteranske klime[51] obaleKalifornije koja "uopšteno sadrži mokre blage zime i suha ljeta".[52] Pošto je okružen sa tri strane sa vodom, strujeTihog okeana znatno utiču na vrijeme San Franciska sa umjerenim temperaturima i nevjerovatno blagu klimu cijele godine sa malo varijacije temperature po godišnjim dobima.

Magla je česta pojava tokom ljeta u San Francisku.

San Francisco ima najhladnije prosječne, minimalne i maksimalne temperature zajun,jul iaugust od većih gradova uSAD-u .[53] Tokom ljeta, vreo vazduh se diže u unutrašnjim dolinamaKalifornije i stvara područje niskog pritiska koje privlači vjetrove saNorth Pacific Higha krozGolden Gate, što stvara hladne vjetrove imaglu, po kojima je grad poznat.[54] Magla ima vlastitiTwitter račun i znatan broj ljudi ju prati pod imeno @KarlTheFog.[55] Magla se manje pojavljuje u istočnim susjedstvima i tokom poznogljeta i ranejeseni, pošto su to najtoplija razdoblja godine.

an Francisco sadrži znatan broj različitihmikroklima zbog oštre topografije i uticaja mora. Velika brda u geografskom centru su odgovrna za 20% promjene u godišnjim padavinama između različitih dijelova grada. takođe štite susjedstva izravno ka istoku (poputNoe Volley) od maglovitih, ponekad veoma hladnih i vjetrovitih uvjeta koji se mogu vidjeti uSunset distriktu; San Francisco je sunčaniji za one osobe koje žive na istočnoj strani grada, sa prosjekom od 260 vedrih dana i samo 105 oblačnih dana godišnje.

Temperature dostignu ili prestignu 27°C prosječno samo za 21 ili 23 dana godišnje po mjerenju u centru grada i međunarodnom aerodromu u San Francisku (poznat po skraćenici SFO).[48] Sušno razdoblje odmaja dooktobra može biti blago i toplo sa prosječnom dnevnom temperaturom od 7.1 °C useptembru.[48] Kišovito razdoblje od novembra do aprila je malo hladnije sa najnižom prosječnom temperaturom od 10.7 °C u januaru.[48] Prosječno je 73kišovita dana u godini sa godišnjim prosječnim padavinama od 601 mm.[48] Promjena u padavinama zavisi od godine.2013. godine je palo svega 142mm, što je namanje od1849. godine u centru San Franciska.[48] Te godine su postavljeni slični rekordi širomsavezne države.Snijeg je rijetka pojava u gradu, te je pao samo 10 puta od 1852. godine sa najnovijim činom1976. godine kada je palo 130 mm naTwin Peaksu.[56][57]

Najviša izmjerena temperatura je bila 39 °C 17. jula 1988. godine i 14. juna 2000. godine. Najniža izmjerena temperatura je bila −3 °C 11. decembra 1932. godine.[58] Državni meteorološki servis pruža grafike[59] koji prikazuju informacije u tabeli ispod tako bi se vizualno mogao prikazati iznos tipičnih padavina i temperatura.

San Francisco, prema odjelu za poljoprivreduSjedinjenih Američkih Država, spada pod zonu smjelosti.[60]


Klimatološki medijani za područje centra grada,[61] prosječne temperature 1981.–2010.[48]
Mjesecjan-sijfeb-veljmar-ožuapr-tramaj-svijun-lipjul-srpaug-kolsep-rujokt-lisnov-studec-progodina
Apsolutni maksimum (°C)26273134363637373839302439
Srednji maksimum (°C)13,815,716,617,317,919,119,220,121,220,717,313,917,7
Srednja dnevna (°C)10,712,212,813,414,215,315,716,417,116,413,710,914,1
Srednji minimum (°C)7,68,69,29,610,611,612,312,812,812,110,17,810,4
Apsolutni minimum (°C)−2−1146888863−3−3
Precipitacija (mm)114,3113,382,837,117,84,101,55,328,480,3115,86007
Izvor: NOAA (1961–1974)[48][62][63]


Klimatološki medijani za SFO aerodrom, prosječne temperature 1981.–2010.
Mjesecjan-sijfeb-veljmar-ožuapr-tramaj-svijun-lipjul-srpaug-kolsep-rujokt-lisnov-studec-progodina
Apsolutni maksimum (°C)23252933363737383937292439
Srednji maksimum (°C)13,515,316,718,219,821,422,222,623,121,317,213,718,8
Srednja dnevna (°C)10,211,612,713,815,316,817,618,118,216,613,210,314,6
Srednji minimum (°C)6,87,98,79,510,912,11313,513,211,89,3710,3
Apsolutni minimum (°C)−3−1−12467753−1−4−4
Precipitacija (mm)106,4103,175,232,811,92,8014,324,160,5102,45245
Izvor: NOAA (1961–1990)[48][64][65]


Demografija

[uredi |uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz2010. godine,[66] San Francisco je imao 805.235 stanovnika. Bio je drugi veći grad uSjedinjenim Američkim Državama pogustoći naseljenosti sa 6.632/km2 stanovnika (među gradovima sa više od 200.000 stanovnika).[7]

San Francisco je inače fokusna tačkazaljevske oblasti San Franciska i formira diometropolitanskog statističkog područja San Francisco–OaklandFremont koje sadrži 4,5 miliona ljudi. takođe se navodi u većemmetropolitanskom statističkom području od 12 okruga, odnosnoSan Jose-San Francisco-Oakland, koje sadrži 8,4 miliona ljudi i peto je područje po veličini uSAD-u prema podacima iz 2013. godine.[67] Najnovija procjena iz 2013. godine povećava broj stanovnika na 837.442 prema podacima iz jula 2013. godine.

Rase i etnicitet

[uredi |uredi kod]

Prema popisu iz 2010. godine, ethnička struktura San Franciska je bila sljedeća: 390.387bijelaca (48,1%), 267.915 azijata (33,3%), 48.870afroamerikanaca (6,1%), 4.024domorodaca (0,5%), 3.359 pacifičkih otočana (0,4%), 53.021 drugih rasa (6,6%) i 37.659 ljudi sa dvije ili više rase (4,7%). Bilo je 121.744 latinoamerikanaca bilo koje race (15,1%).

Bijelci koji nisu latinoamerikanci sačinjavaju manje od pola stanovništva, odnosno 41,9% dok je taj broj iznosio 92,5% 1940. godine. Najčešće porijeklo latinoamerikanskih grupe ljudi su sačinjavalimeksikanci (7,4%),salvadorci (2,0%),nikaragvanci (0,9%),gvatemalci (0,8%) iportorikanci (0,5%). Latinoameričko stanovništvo se nalazi najviše u distriktima Mission, Tenderloin i Excelsior.[68]Afroamerikansko stanovništvo je u opadanju u novije vrijeme sa 13,4% stanovništva 1970. godine na 6,1%.[69] Trenutan postotak afroamerikanaca u San Francisku je sličan postotku savezne državeKalifornije;[69] dok je suprotno tome latinoameričko stanovništvo grada pola postotka savezne države. Većina afroamerikanaca su naseljeni u susjedstvimaBayview-Hunters Point iVisitacion Valley u jugoistočnom San Francisku idistriktu Fillmore u sjevernoistočnom dijelu grada.[68]

Stanovnicikineskog etniciteta su 2010. godine bili najveća etnička manjina u San Francisku sa 21,4% stanovnika; ostale zabilježene azijatske grupe su bilifilipini (4,5%),vijetnamci (1,6%),japanci (1,3%), azijski indijanci (1,2%),korejci (1,2%),tajlanđani (0,3%), burmanci (0,2%),kambodžanci (0,2%) dok suindonezi, laosi imongoli sačinjavali manje od 0,1% gradskog stanovništva.[70] Najviše kineskog stanovništva se nalazi u Kineskoj četvrti, te četvrtima Sunset, i Richmond dok se najviše filipina nalazi uCrocker-Amazon distriktu (koji se nastavlja na zajednicu gradaDaly City, koji ima jednu od najvećih koncentracija filipina uSjevernoj Americi) kao i u distriktu SoMa.

Filipinska zajednica u gradu je doživila preporod nakon pada stanovništva1970ih i1980ih. Zaljevska oblast San Franciska je dom preko 382.950 američkih filipina, te je jedna od najvećih zajednica filipina izvan istoimene zemlje.[70][71] Distrikt Tenderloin je dom velikom broju vijetnamskog stanovništva i sadrži velik broj različitih vrsta poslova i restorana, te je taj distrikt poznat pod imenom Little Saigon. Veliku prisutnost uWestern Additionu imajukorejci ijapanci, pošto se tu nalazi Japantown grada. Stanovništvo pacifičkih otočana sačinjava 0,4% (0,8% uključujući osobe sa djelimičnim porijeklom) stanovništva. Preko polovine stanovništva pacifičkih otočana je samoanskog porijekla, dok veći broj ovog stanovništva boravi u područjimaBayview-Hunters Point iVisitacion Valley; pacifički otočani sačinjavaju preko 3% stanovništva u obje zajednice.[70]

Kalifornijski domoroci sačinjavaju relativno mali postotak gradskog stanovništa: samo je 37,7% stanovnika rođeno u Kaliforniji dok je 25,2% stanovnika rođeno u nekoj drugoj saveznoj državi. Više od trećine gradskih stanovnika (35,6%) je rođeno izvanSjedinjenih Američkih Država.[69]

Demografski profil[72][73][74]2010.2000.1990.1970.1940.
Bijelci48,5%49,7%53,6%71,4%95,0%
Azijski amerikanci33,3%30,8%29,1%13,3%4,2%
Afro-amerikanci6,1%7,8%10,9%13,4%0,8%
Domoroci SAD-a ili Aljaske0,5%0,4%0,5%0,4%
Domoroci Hawaja i ostali pacifički otočani0,4%0,5%0,5%
Druga rasa6,6%6,5%5,9%1.5%-
Dvije ili više rasa4,7%4,0%---
Latinoamerikanci (bilo koje rase)15,1%14,1%13,9%11,6%[75]2,5%
Latinoamerikanci koji nisu bijele rase41,9%43,6%46,6%60,4%[75]92,5%
Izvor: Američki popis stanovništva

Obrazovanje, domaćinstva i prihodi

[uredi |uredi kod]

Od svih glavnih gradova uSAD-u, San Francisco je drugi po najvećem broju stanovnika sa visokom stručnom spremom, odmah poslije gradaSeattle. Preko 44% odraslih osoba su diplomirani studenti ili imaju veći nivo obrazovanja.[76] KompanijaUSA Today je izvjestila da jeRob Pitingolo, istraživač koji je mjerio fakultetlije po kvadratnom kilometru, uspostavio da San Francisco ima više od 344.000 fakultetlija u 121km2 gradskog područja.[77]

Popisni podaci su saopštili da 780.971 osoba (97,0% stanovništva) živi u domaćinstvima, 18.902 (2,3%) živi u neinstitucionaliziranim grupnim četvrtima i da je 5.362 (0,7%) bilo institucionalizovano. Bilo je 345.811 domaćinstava, od kojih je 63.577 (18,4%) sadržavalodjecu mlađu od 18 godina, 109.437 (31,6%) su bili parovi suprotnog spola koji žive zajedno, 28.677 (6,3%) su biležene na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika, 12.748 (3,7%) su bilimuškarci na čelu domaćinstva bez pristunog supružnika. Bilo je 21.677 (6,3%) nevjenčanih parova suprotnog spola i 10.384 (3,0%) vjenčanih parova ili u partnerstvu istog spola. 133.366 domaćinstava (38,6%) su bila domaćinstva od samo jedne osobe i 34.234 (9,9%) domaćinstava je sadržavalo osobu preko 65 godina koja živi sama. Prosječna veličina domaćinstva je bila 2,26. Bilo je 151.029porodica (43,7% od svih domaćinstava) dok je prosječna veličina porodice bila 3,11. Bilo je 376.942 stambenih jedinica sa prosjećnomgustoćom od 627,6/km2 od čega je 123.646 (35,8%) bilo zauzeto od strane vlasnika i 222.165 (64,2%) od strane iznajmljivača. Upražnjenih mjesta je bilo 2,3%, dok je postotak upražnjenih mjesta bio 5,4% za iznajmljene objekte. 327.985 osoba (40,7% stanovništva) je živjelo u stambenim jedinicama koje su bile njihove dok je 452.986 osoba (56,3% stanovništva) živjelo u iznajmljenim stambenim jedinicama.

San Francisco je imao najveći postotak od 15,4%gay ilezbijskih pojedinaca od bilo kojeg drugog od 50 većih gradova uSAD-u prema društvenoj anketi iz2005. godine.[78] San Francisco takođe ima najveći postotak istospolnih domaćinstava od bilo kojeg američkog okruga, te zaljevska oblast San Franciska ima najveću koncentraciju istospolnih domaćinstava od bilo kojeg drugogmetropolitanskog područja.[79]

Prihodi 2011. godine
Prihod po stanovniku[80]$46.777
Prosječan domaćinski prihod[81]$72.947
Prosječan porodični prihod[82]$87.329

San Francisco je na trećem mjestu po prosječnom prihodu domaćinstava[83] koji je 2007. godine. iznosio$65.519.[69] Prosječan porodični prihod je iznosio$81.136[69] i San Francisco je na 8. mjestu od svih većih gradova međunarodno po broju milijardera koji žive unutar grada.[84] Prateći državni trend, emigracija porodica srednje klase doprinosi nejednakosti prihoda[85] i ostavilo je grad sa manjim brojem djece od bilo kojeg drugog većeg američkog grada sa postotkom od 14,5%.[86]

Postotak siromaštva je 11,8% i broj porodica u siromaštvu je 7,4%, te su obe cifre ispod državnog prosjeka.[87] Stopa nezaposlenosti je 5,3% prema podacima iz januara2014. godine.[88]

Beskućništvo

[uredi |uredi kod]

Beskućništvo je hronični i kontroverzalni problem u San Francisku već od1970ih kada je mnoštvo psihičkih bolesnih pacijenata pušteno zbog promjena zdravstvene zaštite i medicinskih usluga tokom1960ih.[89] Broj beskućnika se procjenjuje da je 13.500 od kojih 6.500 živi na ulicama.[90] Smatra se da grad ima najviše beskućnog stanovništva od ukupnog broja stanovnika od bilo kojeg drugog većeg grada uSAD-u.[91][92] Incidenti prijavljenih nasilnih i imovinskih šteta2009. godine (736 i 4.262 incidenata po 100.000 stanovnika)[93] su malo manji od drugih gradova slične veličine uSAD-u.[94]

Jezici i starost

[uredi |uredi kod]

Prema podacima iz 2010. godine, 54,58% (411.728) stanovnika preko 5 godina starosti govoriengleskim jezikom kao glavnim jezikom dok 18,60% (140.302) govorikineski, 11,68% (88.147)španski, 3,42% (25.767)tagaloški, 1,86% (14.017)ruski, 1,45% (10.939)vijetnamski, 1,05% (7.895)francuski, 0,90% (6.777)japanski, 0,88% (6.624)korejski, 0,56% (4.215)njemački, 0,53% (3.995)italijanski dok je jezicima pacifičkih otočana govorilo 0,47% (3.535) stanovništva preko pet godina starosti. Peko 45,42% (342.693) stanovništva, preko pet godina starosti, je govorilo maternji jezik koji nije bilo engleski.[95]

Starosni raspon grada je sljedeći: 107.524 osoba (13,4%) ispod 18 godina starosti, 77.664 osoba (9,6%) od 18 do 24 godine starosti, 301.802 osoba (37,5%) od 25 do 44 godine starosti, 208.403 osoba (25,9%) od 45 do 64 godina starosti i 109.842 osoba (13,6%) koji su imali ili bili preko 65 godina starosti. Prosječna starost je bila 38,5 godina. Za svakih 100žena je bilo 102,9muškaraca, dok je za svakih 100 žena preko 18 godina bilo 102,8 muškaraca.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

San Francisco ima raznovrsnuekonomiju sa poslovima u raznim industrijama poput stručnih usluga, finansijalnih usluga,turizma i visoketehnologije, čiji se poslovi znatno povećavaju.[96] Otprilike 25% radnika je2012. godine bilo zaposleno u nekom poslu stručnih usluga; 16% uvladinim službama; 15% uugostiteljstvu; 11% uobrazovanju izdravstvu i 9% u finansijskom sektoru.[96]BDP peto-okružnog metropolitanskog područja San Franciska je2013. godine iznosio$388,3 milijarde.[97]

Kalifornijska ulica ufinansijskom distriktu.

Kalifornijska zlatna groznica je pretvorila San Francisco u bankovni i finansijalni centar zapadne obale u ranom 20. vijeku.[98]Montgomery Street iFinancial District su postali poznati kao "Wall Street zapada" i sadržavaju federalnu rezervnu banku San Franciska, sjedište kompanijeWells Fargo i bile su sjedište dioničke berze pacifičke obale.[98]Banka Amerike, pioner u pružanju bankovnih usluga dostupnim srednjoj klasi, je osnovana u San Francisku1960ih, te je izgradila moderan neboder i izabrala 555 California Street kao svoje sjedište. Mnoge veće finansijske institucije, multinacionalne banke i firme preduzetničkog kapitala se nalaze ili imaju regijsko sjedište u gradu. Sa preko 30 međunarodnih finansijskih institucija[14] šest kompanija izBogatih 500[99] i velike infrastrukture stručnih usluga—uključujućipravo, odnose sa javnošću,arhitekturu i dizajn—San Francisco je dizajniran kao "alpha" svjetski grad[100] i na 10. je mjestu među najvećim međunarodnim finansijskim centrima.[101]

OtokAlcatraz dobija više od 1,5 miliona godišnjih posjetitelja.[102]

Turizam je jedna od najvećih gradskih industrija u privatnom sektoru,[103] čineći ovu industriju odgovornu za više od jedan od sedam poslova u gradu.[104] Pojavljivanje grada umuzici,filmovima i popularnoj kulturi je učinilo grad i njegove znamenitosti poznatim širom svijeta.[105] San Francisco je 5. po najvećem broju stranih turista od bilo kojeg drugog grada uSAD-u i 50. je od 100 najposjećenijih gradova međunarodno prema podacima organizacijeEuromonitor International.[106] Više od 16,9 miliona turista je posjetilo San Francisco2013. godine, doprinjevši $9,4 milijardi ekonomiji.[107] Sa znatno razvijenom infrastrukturom hotela i objektom za konvencije Moscone, San Francisco je popularna destinacija za godišnje konvencije i konference.[108]

Ekonomija San Franciska se uraznovrstila od finansijke i turističke u nova polja, odnosno industrije, uključujući visokotehnološku,biotehnološku i medicinsko istraživanje od1990ih.[104] Tehnološki poslovi su bili zaslužni za 1% ekonomije 1990. godine, rastući na 4% 2010. godine i procjenjenih 8% za kraj 2013. godine.[109] San Francisco je postao epicentar novim kompanija tokom "dot-com" balona1990ih i naknadno društvenih mreža poznih 2000ih.[110] San Francisco je od 2010. godine privukao sve veći broj investitora preduzetničkog kapitala u poređenju sasilicijskom dolinom, dostigavši $4,58 milijarde 2013. godine.[111][112][113] Grad je2004. godine odobrio porezne izuzetke za biotehnološke kompanije[114] kako bi povećali rastMission Bay susjedstva, koje sadrži drugi objekat i bolnicu Univerziteta Kalifornije, San Franciska (još poznatog pod imenom UCSF). Mission Bay sadrži Kalifornijski institut za regenerativnu medicinu, Kalifornijski institut za kvantitativnu bionauku i Gladstone institut[115] kao i preko 40 naučnih kompanija privatnog sektora.[116]

Brodovi usidreni u pristaništu broj 3.Neboderifinansijskog distrikta se mogu vidjeti u pozadini.

Najveći poslodavac grada je gradska vlada, zapošljavajući 5,3% (preko 25.000 ljudi) gradskog stanovništva, nakon kojeg je na drugim mjestu UCSF sa preko 22.000 zaspolenih. Treće mjesto sa 1,8% (8.500+ ljudi) pripada Kaliforijskom pacifičkom medicinskom centru, koji je najveći poslodavac privatnog sektora.[117] Mali biznisi sa manje od 10 zaposlenika i samo-zaposlene firme čine 85% zaposlenih[118] i broj građana u kompanijama preko 1.000 zaposlenih je pao za pola od1977. godine.[119] Rast nacionalnih supermarketa je otežan političkim i građanskim konsenzusom. Kako bi kupili male privatne biznise i održali jedistvenost prodavnica grada, komisija malih biznisa podržava javnu kampanju za zadržavanje većeg dijela maloprodajnog novca u lokalnoj ekonomiji[120] i nadzorni odbor je koristio planski kôd da ograniče susjedstva gdje se supermarketi mogu osnovati,[121] što su podržali glasači San Franciska.[122]

Kao i mnogi drugi gradovi uSAD-u, San Francisco je jednom imao znatno aktivan proizvođački sektor sa više od 60.000 radnika1969. godine, ali se skoro sva proizvodnja premjestila na jeftinije lokacije 1980ih.[123] Prema podacima iz 2014. godine, San Francisco je zabilježio mali preporod proizvođačkim poslova sa 4.000 radnika u 500 kompanija, što je dvostruko više nego 2011. godine. Najveći poslodavac proizvođačkog sektora jeAnchor Brewing Company, a najveći po prihodima jeTimbuk2.[123]

Početkom1900ih porastao je interesthotelske industrije: "1959. godine, grad je imao manje od 3.300 prvoklasnih hotela; taj broj je porastao na 9.000 1970. godine i 1999. godine je opet porastao na 30.000."[124] Stvaranje konvencijskih centara poputYerba Buena, je pomogao konvencijsko-turističkoj ekonomiji San Franciska, postavljajući osnovu za velike uspjehe restoranskih i hotelskih industrija.

Kultura i savremeni život

[uredi |uredi kod]
Butici širom ulice Fillmore u susjedstvuPacific Heights.

Iako sufinansijalni distrikt,Union trg iFisherman's Wharf poznati širom svijeta, San Francisco je takođe poznat po nekolicini kulturno bogatih ulica koji sadržavaju susjedstva mješovite upotrebe okruženih sa centralnim komercijalnim hodnicima po kojima stanovnici kao i posjetitelji mogu hodati.Walkscore.com je, baš zbog ovoga, rangirao San Francisco na drugo mjesto kao "najbolji grad za hodanje" uSjedinjenim Američkim Državama.[125] Mnoga susjedstva sadrže mješavinu raznih poslova, restorana i prostora koji su potrebni stanovnicima i posjetiteljima. Poneka susjedstva sadrže butike, kafiće i noćni život poput Union ulice uCow Hollowu, 24. ulice uNoe Valley, Valencia ulice uMissionu, i Irving ulice u unutrašnjem Sunsetu. Ovaj pristup je znatno uticao na ponovno razvijanje poslova i usluga u susjedstvima distriktaSouth of Market.[126]

Neboderi okružuju vrtoveYerba Buena, u susjedstvuSouth of Market.

Počevši od1990ih, potražnja za vještim radnicima u grani informatičke tehnologije za lokalne poslove u začetku usilicijskoj dolini je privukla mnoge radnike širom svijeta i uticala je na veći životni standard San Franciska.[127] Mnoga susjedstva koja su se sastojala od srednje i niže klase su se počeli dizati na veće nivoe tokom renesanse San Franciska, uključujući susjedstvaSouth Beach iMission Bay. Vrijednost imovine i prihodi stanovnika su se popeli na jedne od najviših uSAD-u,[128][129][130] pravivši veliku scenu zazabavu,restorane imaloprodaju. Prema istraživanju iz2008. godine svih većih gradova, San Francisco je bio na drugom mjestu po kvalitetu života od bilo kojeg drugog grada u državi.[131] Međutim, zbog nevjerovatnog rasta troškova života, mnoge porodice srednjih i nižih klasa su se preselili u vanjska pregrađa zaljevskog područja ili u centralnu dolinuKalifornije.[85]

Međunarodni ugled koji San Francisco i dalje ima je postajao od svog osnivanja pa sve do danas sa velikim brojem imigranata izAzije iJužne Amerike. 39% stanovnika nije rođeno uSAD-u,[119] te je značan broj susjedstva pretrpan sa poslovima i građanskim ustanovama koje su namijenjene novim građanima. Na primjer, od dolaska mnogih etničkihkineza, počevši od1970ih, istorijski je pretvorilo Kinesku četvrt i paradu kineske nove godine u najveći događaj svoje vrste izvanKine.[132]

Zastava duginih boja, koja je simbolLGBT ponosa, je nastala u San Francisku; barjaci poput ovoga ukrašavajuCastro ulicu.

Sa dolaskom "beat" spisatelja i umjetnika tokom 1950ih i društvenih promjena radi kojih je napravljenHaight-Ashbury distrikt iLjeto ljubavi tokom1960ih, San Francisco je postao centarliberalnog aktivizma iprotivkulture tog vremena.Demokratska stranka, i manjim dijelom stranka zelenih dominiraju gradsku politiku od kraja1970ih, nakon što je zadnjiRepublikanski kandidat izgubio u izborima zagradonačelnika 1975. godine. Od1988. godine, San Francisco nije nikad glasao preko 20% za Republikanskog predsjedničkog ili senatskog kandidata.[133]2007. godine, grad je proširio svoje zdravstvene usluge kao dio programa "Zdrav San Francisco"[134] što bi subvenciralo neke zdravstvene usluge građanima.[135][136][137]

San Francisco ima dugu istoriju podržavanjaLGBT prava. Dom je prvoj organizaciji za lezbjiska prava u SAD-u pod nazivomDaughters of Bilitis; prvoj javnogay osobi da se kandiduje za javne funkcije uSAD-u,José Sarriau; prvom javnoggay čovjeku da bude izabran za javnu funkciju uSAD-u, Harvey Milku; prvoj javno lezbijskog sutkinji Mary C. Morgan i prvomtransrodnom policijskom komesaru, Theresi Sparks. Veliki broj gay građana je zadržao političku i kulturnu zajednicu kroz nekoliko decenija i samim time je stvorio moćnu prisutnost u gradskom životu San Franciska. Grad održava paraduSan Francisco Pride, jednu od najvećih i najstarijih pride parada.

San Francisco Pride se održava od1972. godine. Događaji su u određenoj temi, koja se bira svake godine. Preko 100.000 osoba je prisustvovalo 44oj SF Pride paradi, mada su očekivali 1,5 milion ljudi kao prošle godine.[138] 43. Pride parada je održana kada suistospolni brakovi uKaliforniji postali legalni, što su bile važne novosti zaLGBT zajednicu i mnogi su izašli kako bi to proslavili.Chelsea Manning je imenovana za počasnog maršala, pošto je transrodna osoba u vojsci. Bilo je pritužbi oko njenog imenovanja kao maršala, jer je u zatvoru zbog kršenja akta o špijunaži te je njen orden kao maršal opozvan.[139]

San Francisco takođe ima znatno aktivnu ekološku zajednicu. Počevši sa osnivanjem Sierra kluba1892. godine do osnivanja organizacije Prijatelja urbanih šuma1981. godine, San Francisco ima istoriju globalnih razgovora o okolišu.[140][141] Reciklažni program San Franciska iz1980. godine je jedan od najstarijih reciklažnih programa bilo kojeg grada.[142] Grad ima inicijativu GoSolarSF koja promovira korištenje solarne energije. Komisija komunalija San Franciska pruža program prodaje električne energije iz obnovljivih izvora.[143][144] SF Greasecycle je program reciklaže korištenog ulja kako bi se pretvorilo ubiodizel.[145]

Novozavršeni Sunset rezervoarski solarni projekt je instalirao 25.000 solarnih ploča na 45.000km2 krova rezervora. Elektrana od 5 megawatti je utrostručila solarni kapacitet od 2 megawatta od svog otvaranja u decembru2010. godine.[146][147]

Zabava i scenska umjetnost

[uredi |uredi kod]
Operna kuća ratnog memorijala u San Francisku. Jedna je od poslijednjih zgrada uBeaux Arts stilu uSjedinjenim Američkim Državama.

Centar ratnog memorijala i scenske umjetnosti San Franciska sadrži neke od najtrajnih kompanija scenske umjetnosti uSAD-u. Operna kuća ratnog memorijala sadrži operu San Franciska, koja je druga po veličinioperna kompanija uSjevernoj Americi,[148] kao i balet San Franciska dok se simfonija San Franciska izvodi u Davies simfonijskoj hali. Teatar Herbst sadrži eklektičan miks muzičkih izvođenja kao i gradsku umjetnost i lekcije javnogradija.

The Fillmore je muzička zgrada uWestern Additionu. Druga je inkarnacija istorijske zgrade koja je dobila slavu tokom1960ih pod izvođenjemBill Grahama, tako što je bila dom poznatim muzičarimaGrateful Dead,Janis Joplin,Led Zeppelin iJefferson Airplane, napravivši zvuk San Franciska.Beach Blanket Babylon je avenija koja vrši izvođenja publici North Beacha od1974. godine.

Komičar i glumacRobin Williams je pomogao San Francisku da postane poznat kao dobar grad za komedijske klubove. Dostigao je slavu1970ih tako što je izvodio svoje komične rutine u klubovimaHoly City Zoo, Punchline kao i drugima.[149] takođe je snimio sedam filmova u San Francisku.[149]

A.C.T. teatar je uticajan uzaljevskoj oblasti od1967. godine. Redovno producira razne događaje i redovno vrši produkcije Broadway predstava.

Struktura muzeja moderne umjetnosti napravljena od crvenih cigla i kružno. Pogled iz vrtovaYerba Buena. Iza muzeja se vidi zgrada uArt Deco stilu gradnje.

Muzeji

[uredi |uredi kod]

Muzej moderne umjetnosti San Franciska (još poznat pod nazivom SFMOMA) sadrži moderna i djela iz 20. vijeka. Muzej je premješten u trenutnu zgradu u susjedstvuSouth of Market1995. godine i sada privlači više od 600.000 posjetitelja godišnje.[150] Palata legije časti uglavnom sadrži evropske antikvitete i umjetnička djela te se zgrada nalazi u Lincoln parku i njen eksterior je modeliran poistoimenoj zgradi u Parizu. Njime upravljaju Muzeji fine umjetnosti San Franciska, koji takođe upravljaju de Young muzejom u Golden Gate parku. Kolekcija de Younga sadržiameričke dekorativne objekte i antropološka nalazišta izAfrike,Okeanije iAmerikâ. Prije pravljenja trenutne građevine, koja se završila sa izgradnjom2005. godine, de Young je takođe sadržavao muzej azijske umjetnosti koji je sadržavaoazijske istorijske artefakte stare preko 6.000 godina te je2003. godine premješten u nekadašnju javnu biblioteku pored civilnog centra.

Nasuprot muzičkom konkursu se nalazi Kalifornijska akademija nauka. To je prirodni istorijski muzej koji sadrži Morrison planetarij i Steinhart akvarij. Trenutna struktura građevine sa providnim plafornom je otvorena 2008. godine. Exploratorium je interaktivni naučni muzej koga je osnovaoFrank Oppenheimer 1969. godine i nalazi se na 15. pristaništu Embarcadera. Dva muzejska broda su usidrena blizu Fisherman's Wharfa,SSJeremiah O'Brien i podmornicaUSSPampanito'. NaNob Hillu se nalazi žičarni muzej sa prikazom napojnog sistema koji pogoni žičare i skladišta automobila.

Sport i rekreacija

[uredi |uredi kod]
AT&T park. Otvoren2000. godine.

Bejzbolski timSan Francisco Giants su napustili saveznu državuNew York i preselili se uKaliforniju prije 1958. sezone. Tim sadrži poznate zvijezde poputWillie Maysa,Willie McCoveya iBarry Bondsa, te je igrao 52 godine prije nego što je osvojioWorld Series titulu2010. godine kao i dvije dodatne titule2012. i2014. godine. Giantsi igraju uAT&T parku koji je otvoren2000. godine i bio je projekt ponovnog razvijanja susjedstvaSouth Beach iMission Bay.[151] San Francisco je2012. godine postavljen na prvo mjesto kao najbolji grad u Americi za bejzbol. Proučavano je koja sumetropolitanska područja udomljavala najvišeMajor League timova od1920. godine.[152]

Park Candlestick je bio domaćin timovimaGiants od 1960-99 i49ers od 1971–2013. godine.

San Francisco 49ers, timNFL lige su bili jedni od najstarijih i najredovnijih franšiza sporta grada. Tim je počeo sa igrom 1946. godine kao član AAFCa (američke fudbalske konferencije) te je prešao uNFL 1950. godine i preselio se u Candlestick park1971. godine. Tim je počeo igrati svoje domaće mečeve na Levi stadionu uSanta Clari 2014. godine, te se i dalje nazivaju "San Francisco 49ers" iako su znatno bliži graduSan Jose.[153][154] 49ers su osvojili pet Super Bowl titula 1980ih i 1990ih kada su treneri ekipe bili Bill Walsh iGeorge Seifert i imali su sljedeće poznate igrače:Joe Montana,Steve Young,Ronnie Lott, iJerry Rice.

Muški košarkaški timuniverziteta San Franciska igra u sali ratnog memorijala.

Na univerzitetskom nivou, Dons, tim Univerziteta San Franciska, se natiču u prvoj ligiNCAA te ih jeBill Russel vodio kroz košarkaška prventstva1955. i1956. godine.San Francisco Gators iUrban Knights se natiču u drugoj ligi. AT&T park se koristio kao domaćinski stadion za godišnje igreameričkog nogometa od2002. godine. 2011. godine, San Franciso je bio domaćin kalifornijskom fudbalskom timuGolden Bears koji su igrali na Candlestick parku iAT&T parku dok se njihov stadion renovirao.

Pješačka trkaBay to Breakers, koja se održava svake godine od1912. godine, je najpoznatija po svojim šarenim kostimima i veselom duhu natjecanja.[155] Maraton San Franciska privlači više od 21.000 učesnika.[156]TriatlonEspace from Alcatraz je od1860. godine privukao više od 2.000 profesionalnih i amaterskih sportaša.[157] Olympic Club je jedan od najstarijih sportskih klubova uSjedinjenim Američkim Državama. Osnovan je1860. godine. Sadrži privatni teren za golf koji graniči saDaly Cityjem te je teren pet puta bio domaćinU.S. Opena. Javni Harding Park teren zagolf se povremeno koristi zaPGA Tour. San Francisco je 2013. godine bio domaćin trke jahti.[158]

Sa idealnom klimom za događaje na otvorenom, San Francisco ima nevjerovatan broj resursa i mogućnosti za amatersko učestvovanje u sportu i rekreaciji. Postoji više od 320 km staza za bicikle širom grada[159] te su susjedstvaEmbarcadero iMarina Green omiljena mjesta zaskejtbording. Obimni javni tereni za igranjetenisa su dostupni u parkovima Golden Gate i Dolores kao i u manjim terenima po susjedstvima širom grada. Građani San Franciska su često na vrhu listâ najsposobnijih osoba uSAD-u.[160]

Plovidba ijedrenje su dvije od mnoštva popularnih aktivnostizaljeva San Franciska. Grad sadrži marinu u istoimenom distriktu.[161][162] Jahtni klubovi St. Francis i Golden Gate se nalaze u marini. Jahtni klubSouth Beach, koji se nalazi krajAT&T parka i 39. pristaništa ima obimnumarinu.[163][164]

18. rupa terenakluba Olympic.

Iistorijski distriktAquatic Park, koji se nalazi uz sjeverni dio obale San Franciska, je domaćin nekolicini plivačkih i veslačkih klubova.[165][166] Veslački klubSouth End, koji je osnovan1873. godine, kao i klub Dolphin i dalje nastavljaju sa prijateljskim suparništvom. Plivači se takođe dnevno mogu primijetiti.

Vožnja biciklom postaje sve popularnija u San Francisku. Prema izvještaju agencije za opštinski prevoz (eng.Municipal Transportation Agency, odnosno skraćenoMTA) 2010. godine, broj biciklista je porastao u 33 lokacije za 58% u odnosu na prethodni izvještaj iz2006. godine.[167] MTA procjenjuje da se svaki dan u gradu obavi više od 128.000 vožnji biciklom, što bi bilo 6% od cjelokupnog saobraćaja grada.[168] Poboljšanje infrastrukture vožnje bicikla građenjem dodanih mjesta za vožnju je omogućilo sigurniju i pristupačniju vožnju bicikla u San Francisku. Od2006. godine, San Francisco ima zlatni biciklistički status od lige američkim biciklista.

Plaže i parkovi

[uredi |uredi kod]
Ocean plaža San Franciska sa pogledom na litičnu kuću.
Konzervatorijum cvijeća uparku Golden Gate.

Nacionalno rekreacijsko područjeGolden Gatea (još poznato poengleskoj skraćenici GGNRA) sadrži veći dio parkova San Franciska i sve njegove plaže. Jedno je najposjećenijih područja uSjedinjenim Američkim Državama u rekreacijonom pogledu sa preko 13 miliona godišnjih posjetioca. Unutar atrakcija grada se takođe nalazi Ocean plaža, koja se pruža duž obalne linijeTihog okeana i posjećuje ga surferska zajednica, kao i Baker plaža koja se nalazi na zapadnoj uvali Golden Gatea kao dioPresidia, prijašnje vojne bazne. Crissy polje se takođe nalazi unutar Presidia. GGNR takođe upravljaFort Funstonom,Lands Endom,Fort Masonom iAlcatrazom. Služba nacionalnih parkova zasebno upravlja Maritime istorijski nacionalni park San Franciska koji se sadrži od čete istorijskih brodova i rive okoAquatic parka.

Trg Alamo je jedan od najpoznatijihparkova u ovom području i često se koristi kao simbolična lokacija San Franciska ufilmovima i popularnoj kulturi.

Odjel za rekreakciju i parkove San Franciska održava više od 220 parkova.[169] Najveći i najpoznatiji jeGolden Gate park,[170] koji se rasteže od zapadnog dijela grada doTihog okeana. Park je osnovan 1860ih i napravljen je sadnjom stranihdrveća i biljaka dok je prije bio omeđen samo prirodnom travom i dinama. Park sadrže mnoge kulturne i prirodne atrakcije poput staklene bašte cvijeća, japanske čajne bašte ibotaničke bašte San Franciska. Blizu gradskogzoološkog vrta koji sadrži više od 250 vrsta životinja od kojih je mnogo ugroženo,[171] se nalazi jezero Marced koje je okruženom parkom. Prvo rekreaciono područje San Franciska je bio park kojim je upravljao sistemKalifornijskih državnih parkova pod nazivomCandlestick Point.[172]

Zakon i vlada

[uredi |uredi kod]

San Francisco—službeno poznat podengleskim nazivom "City and County of San Francisco", odnosno "Grad i okrug San Franciska"—je grad iokrug u isto vrijeme. Ovaj status je dobio i trenutno ga posjeduje sve od1856. godine kada se odvojio odokruga San Mateo. Jedini je istovremeni grad i okrug uKaliforniji.[5]Gradonačelnik je istovremeno i okružni izvršni organ i nadgledni odbor je gradsko vijeće. Vlada San Franciska funkcionira na sistemu poveljnog grada i sadrži dvije grane vlasti. Na vrhu izvršne grane vlasti se nalazigradonačelnik kao i drugi zvaničnici kojih su izabrali građani kao i gradska služba. Na čelu zakonodavne grane vlasti od 11 članova nadglednog odbora se nalazi predsjednik koji je odgovoran za donošenje zakona i budžeta, mada građani San Franciska često koriste sistem direktne demokratije za donošenje zakona.

Gradska vijećnica San Franciska.

Članovi nadglednog odbora su izabrani kao prestavnici određenih distrikta unutar grada.[173] U slučaju smrti ili ostavke gradonačelnika, predsjednik odbora postaje privremeni gradonačelnik dok cijeli odbor ne odluči ko će biti gradonačelnik do isteka mandata.Dianne Feinstein je preuzela ured1978. godine nakon atentata naGeorge Mosconea, te ju je odbor izabrao kao stalnog gradonačelnika do kraja mandata.Edwin M. Lee je2011. godine izabran da završi mandatGavina Newsoma, koji je podnio ostavku.[174]

Zbog svog jedinstvenog statusa kao grad i okrug istovremeno, lokalna vlada ima nadležnost nad imovinom nad kojim inače ne bi trebala. Na primjer, međunarodni aerodrom San Franciska, koji se nalazi u okrugu San Mateo, je pod vlasništvom grada i okruga San Franciska. San Francisco ima gradskizatvor u okrugu San Mateo, u neinkorporiranom području poredSan Bruna. San Francisco je takođe,Raker paktom iz1913. godine, dobio stalni zakup nadHetch Hetchy dolinom i marinom nacionalnog parkaYosemite.[5]

San Francisco je čvor mnogim granama federalne birokratije poput apelacionog sudaSjedinjenih Američkih Država i pričuvne federalne banke. Grad je u ranim1990im imao velike vojne instalacije uPresidiju,Treasure Islandu iHunters Pointu. Postojanje ovih instalacija se i dalje godišnje slaviFleet Weekom, iako se više ne nalaze u gradu. Savezna državaKalifornija koristi San Francisco kao dom zavrhovni sud savezne države i za ostale državne agencije. Više od 70 konzulata San Franciska su strane vlasti.[175]

Okružni budžet za fiskalnu godinu 2013–14 je iznosio$7,9 milijarde.[176] Grad zapošljava oko 27.000 radnika.[177]

Kriminal i javna sigurnost

[uredi |uredi kod]

Sljedeća tabela sadrži broj prijavljenih incidenata po 1.000 osoba za svaku vrstu prekršaja.

Stope kriminala i broj stanovnika
Broj stanovnika[178]820.363
Nasilni kriminal[178]5.7777,04
  Ubistva[178]690,08
  Silovanja[178]1080,13
  Pljačke[178]3.4844,25
  Teških napadi[178]2.1162,58
Imovinski kriminalitet[178]38.89847,42
  Provale[178]5.3176,48
  Teške krađe[178]28.24234,43
  Krađe motornih vozila[178]5.3396,51
Podmetanje požara[178]2070,25
Službenici patroleKalifornije sprovode Kalifornijski kôd vozila i progone osumljičena lica i budu na licu mjesta svih važnijih prepreka inezgoda saobraćaja.

2011. godine, prijavljeno je 50ubistava što je 6,1 na 100.000 ljudi.[179] Bilo je oko 134silovanja, 3.142 krađa i oko 2.139 napada. Bilo je oko 4.469 provala, 25.100 pljački i 4.210 krađa motornih vozila.[180] Tenderloin područje San Franciska ima najveći postotakkriminala u San Francisku sa 70% nasilnog kriminala grada i oko jedne četvrtine gradskih ubistava se dogodi u ovom susjedstvu. Tenderloin područje takođe sadrži velike stope beskućništva, korištenjadroga, nasilja bandi iprostitucije.[181] Još jedno područje sa visokom stopom kriminala jeBayview-Hunters Point. Beskućništvo je takođe rasteći problem grada.[182]

Nekoliko uličnih bandi se nalazi u gradu, kao što su MS-13,[183]Sureños iNorteños u Mission distriktu[184] i nekim dijelom Crips banda uBayview–Hunters-Point.[185] Azijske bande su pristune u Kineskoj četvrti. Tadašnje suparništvo dvije kineske bande je1977. godine dovelo do oružanog napada u restoranu u Kineskoj četvrti u kome je 5 lica usmrćeno i 11 ranjeno. Nijedna od žrtava napada nisu bili članovi bandi. Pet članovaJoe Boys bande je uhapšeno i osuđeno za ovaj zločin.[186] Oružani napad u vezi sa bandama je 1990. godine usmrtio jednog muškarca i ranio šest ostalih ispred noćnog kluba blizu Kineske četvrti.[187] Šest tinejdžera je 1998. godine ranjeno u kineskom igralištu nakon čega je 16-ogodišnjak uhapšen.[188]

Gradom patrolira policija San Franciska. Ured šerifa San Franciska, BART policija (za javni prevoz), Armtrak policija iKalifornijska patrola kao i mnoge druge lokalne, državne i federalne agencije sprovode zakon u gradu.

Vatrogasna služba San Franciska pruža usluge suzbijanjapožara kao i hitne medicinske službe.

Obrazovanje

[uredi |uredi kod]

Fakulteti i univerziteti

[uredi |uredi kod]
Studendski grad Lone Mountain univerziteta San Franciska.

Univerzitet u Kaliforniji, San Francisco je jedini studenski grad sistema Univerziteta Kalifornije koji je posebno namjenjen zdravstvenom obrazovanju ibiomedicinskim naukama. Jedna je od pet najboljih medicinskih škola uSjedinjenim Američkim Državama[189] i upravlja medicinskim centromUCSF koji je jedan od 15 najboljihbolnica u zemlji.[190] UCSF je znatno velik lokalni poslodavac koga premašuje jedino lokalna gradska i okružna vlada.[191][192][193] Studenski grad od 170.000 uMission Bayu je otvoren 2003. godine i nadovezuje se na originalnu zgradu uParnassus Heightsu. Mjesto je zgrada za istraživanje u oblastimabiotehnologije.[194] U svim pogledima,UCSF upravlja preko 20 zgrada širom San Franciska.[195]Hasting College of Law, koji je osnovan u civilnom centru 1878. godine, je najstariji pravni fakultet uKaliforniji i ima najveći broj sudija u zakonodavnim organizacijama savezne države koji su ga pohađali.[196]

Državniuniverzitet San Franciska je dio državnog sistemaKalifornije i nalazi se blizu jezera Marced.[197] Škola ima otprilike 30.000 studenata i nagrađuje studente sa dodiplomskim, magistranskim i doktoratskim diplomama u više od 100 disciplina.[197] Gradski fakultet San Franciska je jedan od najvećihcommunity college univerziteta u zemlji sa dvogodišnjim studijem, te se nalazi u Ingleside distriktu. Ima preko 100.000 studenata i sadrži obiman program za nastavljanje školovanja.[198]

Privatniuniverzitet San Franciska koji se nalazi na Lone planini je jedan od najstarijih institucija višeg obrazovanja u San Francisku kao i jedan od najstarijih univerziteta osnovanih zapadno od rijekeMississippi.[199] UniverzitetGolden Gate je privatan, nepristran i mješovituniverzitet osnovan1901. godine i nalazi se u finansijalnom distriktu. Uglavnom služi kao postdiplomska institucija fokusirana na učenje prava sa manjim dodiplomskim programima koji su povezati sa njegovim profesionalnim školama.

Akademija umjetnosti San Franciska je najveći institut umjetnosti i dizajna u državi sa preko 13.000 studenata.[200]Institut umjetnosti San Franciska je najstarija umjetnička škola zapadno odMississippija.[201] Institut je osnovan1871. godine.Kalifornijski univerzitet umjetnosti, koji se nalazi naPotrero Hillu, ima programe zaarhitekturu, finu umjetnost,dizajn i pisanje.[202]Muzički konzervatorijum San Franciska je jedina nezavisna muzička škola na zapadnoj obali i pruža svojim učenicima diplome u orkestralnim instrumentima,kamernoj muzici, komponiranju idirigiranju.Kulinarna akademija San Franciska, koja se povezuje sa Le Cordon Blue programom, pruža programe u kulinarnim vještinama, pecivima i pečenju kao i upravljanju restoranima.Kalifornijski institut integralnih studija pruža nekolicinu različitih programa u svojim ustanovama profesionalnepsihologije i zdravlja, svijesti i preobraženja. Osnovan je1968. godine. Poznat po duhovnosti i društvenim promjenama, institut takođe sadrži programe za nastavljanje školovanje nakon dodiplomskog.

Osnovne i srednje škole

[uredi |uredi kod]

Distrikt ujedinjenih škola San Franciska kao i državni odbor obrazovanja upravljaju javnim obrazovnim institucijama. Srednja škola Lowell je najstarija javna srednja škola uSAD-u zapadno odMississippija.[203] Nešto niže od 30% stanovnika grada koji mogu ići u školu, upišu se u jednu od 100 privanih ili parohijskih škola San Franciska, što je znatno veći postotak u odnosu na 10% u cijelomSAD-u.[204] Skoro 40 od ovih sukatoličke škole kojim upravljarimokatolička nadbiskupija San Franciska.[205]

Mediji

[uredi |uredi kod]
Zgrada novinaSan Francisco Chronicle.

Glavne dnevnenovine San Franciska suSan Francisco Chronicle, koje su trenutno najveće novine sjeverneKalifornije po tiražu.[206] Chronicle je poznat po svom, sada umrlom, kolumnistuHerbu Caenu koji je zaslužan za kritike i prestavljao je "glas San Franciska". Prijašnji kamen temeljac medijskog carstvaWilliama Randolpha Hearsta i Ambrosea BierceaTheSan Francisco Examiner, je opao u tiraži i sada se objavljuje kao besplatan dnevnitabloid pod novom upravom.[207][208] NovineSing Tao Daily navode da su najveće novine napisane nakineskom jeziku uzaljevnoj oblasti San Franciska.[209]SF Weekly su alternativne gradske sedmične novine.San Francisco Magazine i7x7 suglossy časopisi o San Francisku. Državne novineMother Jones su takođe iz San Franciska.

Područje zaljevne oblasti San Franciska je treći po veličinitelevizijski market[210] i četvrti po veličiniradijski market uSAD-u.[211] Najstarija gradska radijska stanica,KCBS (AM), je počela kao eksperimentalna stanica uSan Joseu1909. godine, prije nego što je počela sa komercijalnim emitiranjem.KALW je bila prva FM radijska stanica kada je počela sa radom1941. godine. Prva televizijska stanica grada je bilaKPIX i počela je sa emitiranjem1948. godine.

Sve veće televizijske mreže uSAD-u imaju lokalne urede i stanice koje poslužuju područje i većina se nalazi u gradu.MSNBC,BBC,Al Jazeera America,Russia Today iCCTV America takođe imaju regionalne novinske agencije u San Francisku.Bloomberg West je počeo sa radom2011. godine iz studija naEmbarcaderu.ESPN koristi lokalniABC studio za emitiranje. Sportske stanice San Franciska,Comcast SportsNet Bay Area iComcast SportsNet California, se nalaze u San Francisku.Pac-12 mreža je isto tako iz San Franciska.

Javne radijske i televizijske stanice se emitiraju iz ureda blizuPotrero Hill susjedstva pod imenomKQED. KQED-FM je naslušaniji državni radio pod pokroviteljstvomNation Public Radio programa.[212]CNET iSalon.com su prvi počeli sa korištenjeminterneta u svrhe medija. Nekomercijalni satelitski kanalLink TV je počeo svoje emitovanje1999. godine iz San Franciska.

Izumitelji iz San Franciska su znatno važni za moderne medije. Tokom1870ih,Eadweard Muybridge je počeo snimati pokretnu fotografiju i izmisliozoopraksiskop koji bi mogao prikazivati njegove snimke. To su bile prve pokretne slike.1927. godine je kamerna cijev Phila Farnswortha prenijela prvu sliku. To je bio prvitelevizor.

Transportacija

[uredi |uredi kod]

Autoputevi i ceste

[uredi |uredi kod]

Zbog svoje jedinstvene geografije i autoputnih buda krajem1950ih,[213] San Francisco je jedan od nekoliko američkih gradova sa magistralnim putevima umjesto nekolikoautoputa koji prolaze kroz grad.

Bay most. Pruža jedinu izravnu drumsku vezu sa East Bayom.

Međudržavni put 80 počinje blizuBay mosta i jedina je izravna poveznica automobila saEast Bayom.SAD ruta 101 povezuje zapadni terminal međudržavnog puta 80 i pruža pristup južnom dijelu grada uz obalu San Franciska dosilicijske doline. Sjeverno od njega, rutaSAD-a 101 koristi magistralne puteveMission Streeta, Van Ness avenije, Lombard ulice, Richardson avenije i Doyle Drivea kako bi se povezali naGolden Gate most i jedina je izravna poveznica automobila ka okrugu Marin iNorth Bayu.

Golden Gate most je jedina drumska veza sa North Bayom.

Državna ruta 1 takođe ulazi u San Francisco sa sjevera prekoGolden Gate mosta i kreće se južno od rute 101, prvo krozPresidio Blvd park krozpark Golden Gate i tada se ukršta sa zapadnim dijelom grada sa magistralnim putem 19. avenije i priključuje se međudržavnom putu 280 na južnom dijelu grada. Međudržavni put 280 nastavlja se južno kroz centralne dijelove poluostrva kaSan Joseu. 280 takođe skreće istočno blizu južnog dijela grada i zaustavlja se južno odBay mosta u susjedstvuSouth of Market. Nakon Loma Prieta zemljotresa1989. godine, gradska uprava je odlučila da sruši autoputEmbarcadero te su glasači odobrili rušenje dijela centralnog autoputa kako bi se pretvorio u bulevare.[213]

Državna ruta 35, koja prelazi većinu poluotoka po grebenu planinaSanta Cruz, ulazi u grad sa zapada kao Skyline bulevar i slijedi ulice grada tok ne stane na ukrštanju saautoputom 1. Državna ruta 82 ulazi u San Francisco sa juga kao ulica Mission i slijedi putanju istorijske cesteEl Camino Real i malo poslije toga se prekida na raskrsnici sa rutom 280. Neki od većih magistralnih puteva su bulevar Geary, Lincoln Way/Koridor Fell Street i ulica Market/Portola Drive.

Zapadni terminal istorijskog transkontinentalnog Lincoln autoputa, prve ceste širomAmerike, se nalazi u parku Lincoln San Franciska.

Javna transportacija

[uredi |uredi kod]
Žičara se penje na Hyde ulici. U pozadini se vidi otokAlcatraz.

32% građana San Franciska koriste javnu transportaciju kako bi otišli na posao, što čini San Francisco prvim gradom na zapadnoj obali u ovoj statistici i trećim uSjedinjenim Američkim Državama.[214]Opštinska željeznica San Franciska, još poznata kaoMuni (zbogengleskog nazivaThe San Francisco Municipal Railway), je glavni sistem javnog prevoza San Franciska. Muni je sedmi po veličini sistem javnog prevoza uSjedinjenim Američkim Državama sa 210.848.310 vožnji po podacima iz2006. godine.[215] Sistem se sastoji od kombiniranog sistema lakegradske željeznice i metroa Muni Metro i velike mrežeautobusa.[216] takođe sadrži istorijskutramvajnu liniju koja se prostire na ulici Market od Castra doFisherman's Wharfa.[216] takođe sadrži poznate žičare, koje su dizajnirane kao nacionalni istorijski orijentir i znatna su turistička atrakcija.[217]

Regionalna prigradska željeznica,Bay Area Rapid Transit, povezuje San Francisco saEast Bayom preko podvodnog sistemaTransbay. Linija se prostire ispod ulice Market to Civilnog centra gdje se okreće ka jugu do Mission distrikta, južnog dijela grada i kroz sjeverni dio okruga San Mateo pa sve do međunarodnog aerodroma San Franciska iMillbrea.[216] Još jedan sistem prigradskih željeznica pod nazivom Caltrain se prostire od San Franciska i ide duž poluostrva San Franciska pa sve doSan Josea.[216] Vozovi kojima su upravljaleJužne pacifičke linije su ranije išli od San Franciska doLos Angelesa preko gradovaPalo Alto iSan Jose.

Južnopacifička željeznica je radila iz depoa Third i Townsend sve do1971. godine. Putnički vozovi su vozili doSan Josea i do dugotrajnih puteva doLos Angelesa.

Terminal Transbay služi za duge autobusne vozne linije (poputGreyhounda) i kao čvor za regijske autobuske sisteme AC Transit (za okrugeAlameda iContra Costa), WestCAT, SamTrans (zaSan Mateo okrug) i Golden Gate Transit (za okrugeMarin iSonoma).[218]

Amtrak California Thruway Motorcoach pokreće lokalni autobus od San Franciska do svog željezničkog sistema preko zaljeva doEmeryvillea.[219] Linije vožnje od stanice u Emeryvilleu su sljedeće:Capitol Corridor,San Joaquin,California Zephyr iCoast Starlight. Thruway servis takođe pruža prevoz doSan Luis Obispoa uKaliforniji sa vezom doPacific Surflinera.

Trajekt Golden Gatea M/VDel Norte. Usidren kraj trajektne zgrade.

Megabus je nedavno ponovo pokrenuo uslugu gradskih autobusa uKaliforniji iNevadi.[220] Putnici iz San Franciska mogu izabrati tri rute (San Francisco-San Jose-Los Angeles, San Francisco-Oakland-Los Angeles i San Francisco-Sacramento-Reno). Stanica u San Francisku se nalazi na Caltrainu.BoltBus je počeo pružati usluge putnicima zaljevske oblasti doLos Angelesa u oktobru 2013. godine.[221]

Trajekt San Franciska pruža prevoz od istoimene zgrade i pristaništa broj 39 do određenih mjesta uOaklandu,Alamedi, otokuBay Farm, južnom San Francisku i sjeverno do Vallejoa u okrugu Solano.[222]The Golden Gate Ferry je jedan od najstarijihtrajekta koji pružaju servis od San Franciska do okruga Marin.[223]Soltrans se bavi naknadnim autobuskim prevozom između trajektne zgrade i Vallejoa.

Vožnjabiciklom je jedan od popularnih načina prevoza u San Francisku. 75.000 stanovnika dnevno koristi bicikle.[224]

Pješački saobraćaj je takođe popularan. Walk Score je,2011. godine, ocijenio San Francisco za drugi najbolji grad za pješačenje uSAD-u.[225][226]

San Francisco je jedan od najstarijih usvojitelja dijeljenja automobila uSAD-u. Bezprofitna organizacijaCity Carshare je otvorena2001. godine.[227][228]Zipcar se takođe naknadno otvorio.

Biciklistično dijeljenje zaljevske oblasti je pokrenuto u augustu2013. godine sa 700bicikala u centru San Franciska i nekoliko odabranih gradova južno od San Josea.Opštinska agencija za transport iDistrikt za kvalitet zraka zaljevske oblasti su odgovorni za upravljanje radnji Alta biciklističkog dijeljenog servisa.[229] Sistem će se proširiti u budućnosti.

Aerodromi

[uredi |uredi kod]
Međunarodni aerodrom San Franciska (nalazi se u okrugu San Mateo ali im upravlja San Francisco) je glavni aerodrom San Franciska izaljevske oblasti.

Iako semeđunarodni aerodrom San Franciska (još poznat po skraćenici SFO) nalazi 21 km južno od centra grada u neinkorporiranom dijelu okrugaSan Mateo, on je ipak pod upravom grada i okruga San Franciska. SFO je središte kompanijaUnited Airlines[230] iVirgin America.[231] SFO pruža međunarodni pristupAziji iEvropi sa najvećim međunarodnim terminalom uSjevernoj Americi.[232] SFO je2011. godine bio 8. najprometniji aerodrom uSjedinjenim Američkim Državama i 22. u svijetu sa preko 40.9 miliona putnika.[233]

Međunarodni aerodrom uOaklandu, koji se nalazi nasuprot zaljeva, je popularna jeftinija alternativa SFOu. Geografski gledano, aerodrom u Oaklandu je otprilike iste udaljenosti od centra grada kao i SFO, ali pošto se nalazi preko zaljeva, veće je udaljenosti kada se treba do njega doći automobilima iz San Franciska.

Morske luke

[uredi |uredi kod]
Trajektna zgrada uz susjedstvoThe Embarcadero.

Morska luka San Franciska je jednom bila najveća i naprometnija na zapadnoj obali. Sadržavala je nekoliko redovapristaništa okomitih sa obalom, gdje su mašinerija i ljudi prevozili teret iz usidrenihbrodova u obližnja skladišta. Luka je rukovala teretoma sa odredišta prekoTihog iAtlantskog okeana i bila je središte trgovinom klada na zapadnoj obali. Važan čin američkog radnog pokreta je bio štrajk1934. godine na zapadnoj obali koji je doveo većinu morskih luka do prestanka rada. Pojavom utovara kontejnerima, počela su se polako prestati koristiti pristaništa. Najkomercijalnijia pristaništa su premješteni u morsku lukuOaklanda iRichmonda. Nekoliko aktivnih pristaništa koja se bave razlomljenim rasutim teretom su i dalje prisutna kraj kanalaIslais Creek.

Veći broj pristaništa su bila prazna po nekoliko godina dok se nije srušioEmbarcadero autoput i dok se opet nije otvorilariva u centru grada, što je dozvolilo ponovo razvijanje. Središte pristaništa, odnosno trajektna zgrada, je ponovo otvorena kao gurmansko tržište. Druge svrhe pristaništa su pružanje obalnih sredstava za razvijanje i podrškuturizma i rekreakcije.

Luka koristi pristanište br. 35 za rukovanje sa 60–80kruzera koji se pojave sa oko 200.000 putnika.[234] To su najčešće povratna krstarenja izAljaske iMeksika, odnosno ka tim mjestima. Novi terminalni projektJames R. Herman na pristaništu br. 27 se trebao otvoriti2014. godine kao zamjena postojećem. Postojeći glavni terminal pristaništa br. 35 nema dovoljno kapaciteta da ugosti sve veći broj putnika novih kruzera niti usluge potrebne za međunarodni krstarni terminal.[235]

Princess CruisesGrand Princess je 16. marta2013. godine postao prvi godišnjibrod San Franciska. Brod pruža krstarenja doAljaske, obala Kalifornije,Havaja iMeksika. BrodGrand Princess je bio usidren u San Francisku sve do aprila2014. godine. Princess je pružao pristup i korištenje drugih brodova tokom ljeta 2014. godine, omogućivši ovoj kompaniji da posjeduje jedinu krstarnu liniju sa uslugama cijele godine u San Francisku.[236]

Sigurnost

[uredi |uredi kod]

San Francisco ima znatno veće postotke smrti pješaka i biciklista u odnosu na prosječan nivo uSAD-u.2013. godine je 21 pješak usmrćen usudarima vozila što je najveći broj od2001. godine,[237] te sačinjava 2,5 smrti na 100.000 ljudi – 70% više o odnosu na državni prosjek od 1,5 smrti na 100.000 ljudi.[238] NadzornicaJane Kim je 14. januara 2014. godine predstavila svoj plan pod imenom "Vision Zero" koji bi nastojao ukloniti sve smrtne slučajevesaobraćajnih nesreća do 2024. godine.[237]

Gradska partnerstva

[uredi |uredi kod]

San Francisco učestvuje uSister Cities International programu.[239] Nalazi se 41 ured konzulata kao i 23 počasna ureda uzaljevskoj oblasti San Franciska.[240]

Povezano

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. „Table 1. Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2007” (XLS). US Census Bureau. 27. 03. 2008.. Pristupljeno 11. jun 2008. 
  2. „San Francisco city, Population Finder”. U.S. Census Bureau. Arhivirano izoriginala na datum 2011-01-03. Pristupljeno 15. septembar 2010. 
  3. „Census 2010: Table 3A – Total Population by Race (Hispanic exclusive) and Hispanic or Latino: 2010” (Excel). California Department of Finance. Arhivirano izoriginala na datum 2011-11-24. Pristupljeno 22. mart 2010. 
  4. „Annual Estimates of the Population of Combined Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2008”. U.S. Census Bureau. Pristupljeno 30. jun 2008. 
  5. 5,05,15,2„Board of Supervisors – Does San Francisco have a City Council?”. SFGov SF311. Arhivirano izoriginala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  6. „San Francisco County, California QuickFacts”. US Census Bureau. Arhivirano izoriginala na datum 2011-07-13. Pristupljeno 26. novembar 2009. 
  7. 7,07,1Posle New Yorka, računaju se samo gradovi sa preko 200.000 stanovnika.„2000 Census: US Municipalities Over 50,000: Ranked by 2000 Density”. Demographia. Pristupljeno 23. avgust 2007. 
  8. „U.S. Census Bureau Delivers California's 2010 Census Population Totals”. U.S. Census Bureau. 8. 3. 2011. Pristupljeno 30. mart 2011. 
  9. Edward F. O'Day (October 1926). „The Founding of San Francisco”. San Francisco Water. Spring Valley Water Authority. Pristupljeno 14. februar 2009. 
  10. 10,010,1Richards, Rand (1992). Historic San Francisco: A Concise History and Guide. Heritage House. ISBN 1-879367-00-9. OCLC 214330849. 
  11. 11,011,1Montagne, Renée (11. 4. 2006). „Remembering the 1906 San Francisco Earthquake”. People & Places (National Public Radio). Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  12. „Port of Embarkation Essay—World War II in the San Francisco Bay Area”. A National Register of Historic Places Travel Itinerary:. US Department of the Interior. 28. 08. 2007.. Pristupljeno 22. 6. 2011. 
  13. „Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2008” (PDF). International Visitation in the United States. US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce. 11. 05. 2009.. Arhivirano izoriginala na datum 2017-01-01. Pristupljeno 8. jun 2009. 
  14. 14,014,1„San Francisco: Economy”. City-Data.com. Advameg Inc. Pristupljeno 15 jun 2008. 
  15. Stewart, Suzanne B. (November 2003). „Archaeological Research Issues For The Point Reyes National Seashore – Golden Gate National Recreation Area” (PDF). Sonoma State University – Anthropological Studies Center. Arhivirano izoriginala na datum 2008-06-24. Pristupljeno 12. jun 2008. 
  16. The Virtual Museum of the City of San Francisco (16. 7. 2004). „From the 1820s to the Gold Rush”. The Virtual Museum of the City of San Francisco. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  17. „History of Yerba Buena Gardens”. MJM Management Group. 2004. Arhivirano izoriginala na datum 2013-10-02. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  18. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 4–5. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  19. „San Francisco's First Brick Building”. The Virtual Museum of the City of San Francisco. 16. 7. 2004. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  20. Harris, Ron (14. 11. 2005). „Crews Unearth Shipwreck on San Francisco Condo Project”. Associated Press. Pristupljeno 4. 9. 2006. 
  21. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 31–33. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  22. "The miners came in forty-nine, / The whores in fifty-one, / And when they got together / They produced the native son."Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 237–238. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  23. „Under Three Flags” (PDF). Golden Gate National Recreation Area Brochures. US Department of the Interior. November 2004. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  24. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 44–55. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  25. London, Jack (1906-05-05). „The Story of an Eyewitness by Jack London”. Collier's, the National Weekly (The Virtual Museum of the City of San Francisco). Pristupljeno 2006-08-29. 
  26. „Presidio of San Francisco: Firefighting and Dynamiting”. Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 24. 12. 2003.. Arhivirano izoriginala na datum 2008-06-11. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  27. „Casualties and Damage after the 1906 earthquake”. Earthquake Hazards Program – Northern California. US Geological Survey. 25. 01. 2008.. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  28. „Presidio of San Francisco:1906 Earthquake and Fire”. Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 25. 08. 2004.. Arhivirano izoriginala na datum 2008-06-09. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  29. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 56–62. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  30. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 9. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  31. „San Francisco Gold Rush Banking – 1849”. The Virtual Museum of the City of San Francisco. 24. 06. 2004.. Arhivirano izoriginala na datum 2008-05-09. Pristupljeno 13. jun 2008. 
  32. Graham, Tom (7. 11. 2004). „Peak Experience”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. PK-23. Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  33. Lee, Henry K. (16. 1. 1997). „Mount Davidson Cross Called Landmark by Panel”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 17. 6. 2008. 
  34. Smith, Charles (15. 4. 2006). „What San Francisco didn't learn from the '06 quake”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 30. 6. 2008. 
  35. Selna, Robert (29. 6. 2008). „S.F. leaders ignore weak buildings' quake risk”. San Francisco Chronicle: str. A-1. Pristupljeno 30. 6. 2008. 
  36. „Liquefaction Damage in the Marina District during the 1989 Loma Prieta earthquake” (PDF). California Geological Survey. Pristupljeno 17. 6. 2008. 
  37. Matt Baume (14. 4. 2010). „The Lure of the Creeks Buried Beneath San Francisco’s Streets”. Streetsblog San Francisco. Pristupljeno 31. 1. 2013. 
  38. The Official San Francisco Chinatown Website. Sanfranciscochinatown.com. Pristupljeno 16. 2. 2012.
  39. Depicting Otherness: Images of San Francisco's Chinatown. College Street Journal (11. 10. 2002). Pristupljeno 16. 2. 2012.
  40. Bacon, Daniel: Walking the Barbary Coast Trail 2nd ed., pp. 52–53, Quicksilver Press, 1997
  41. „Chinatown/Grant Avenue”. Arhivirano izoriginala na datum 2011-06-15. Pristupljeno 2015-05-17. . San Francisco Days
  42. „The Haight”. The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 3. 8. 2009. 
  43. Bishop, Katherine (13. 10. 1988). „Haight-Ashbury Journal; Love and Hate Linger In Ex-Hippie District”. New York Times. Pristupljeno 3. 8. 2009. 
  44. „The Marina”. SFGate San Francisco Neighborhood Guide (San Francisco Chronicle). 27. 10. 2011. Pristupljeno 20. 8. 2013. 
  45. Morgan, Benjamin (Director) (2007). „Quality of Life (film website)”. Mission District History. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  46. „The Castro”. The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 3. 8. 2009. 
  47. Chow, Andrew (22. 3. 2002). „Dismal APA Turnout at First Redistricting Meetings”. Asian Week. 
  48. 48,048,148,248,348,448,548,648,748,8„NowData - NOAA Online Weather Data”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 15. 12. 2011. 
  49. Nolte, Carl (19. 8. 2005). „Fog Heaven: The sun will come out tomorrow. Or maybe not. It's summer in the city, and that means gray skies”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. A-1. Pristupljeno 13. 6. 2008. 
  50. „And Never the Twain Shall Tweet”. Urban Legends Reference Pages. Snopes.com. 26. 9. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-22. Pristupljeno 2015-05-17. 
  51. Also known as Dry-SummerSubtropical (Köppen climate classificationCsb)
  52. Climate of San Francisco: Narrative Description Golden Gate Weather Services. Pristupljeno 5. 9. 2006.
  53. Osborn, Liz. „Coolest US Cities in Summer”. Weather Extremes. Current Results Nexus. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  54. Gilliam, Harold (2002). „Cutting Through the Fog: Demystifying the Summer Spectacle”. Bay Nature. 
  55. Billings, Mike (13. 6. 2013). „Behind the Tweets: The Secretive People Behind S.F.'s Fog, Seagulls, and Bridges”. SF Weekly. Arhivirano izoriginala na datum 2014-12-11. Pristupljeno 3. 12. 2014. 
  56. Climate of San Francisco: Snowfall Golden Gate Weather Services. Pristupljeno 3. 12. 2006.
  57. Peter Hartlaub (29. 11. 2012). „Blizzard of awesome: The San Francisco snowfall of 1976”. SFGate.com. Pristupljeno 1. 2. 2013. 
  58. „San Fran Mission Dolore, California (047772) Period of Record General Climate Summary – Temperature”. Western Regional Climate Center. Desert Research Institute. 2010. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 25. 7. 2010.  (Main page)
  59. „San Francisco Bay Area / Monterey”. 
  60. Agricultural Research Center, PRISM Climate Group Oregon State University. „USDA Plant Hardiness Zone Map”. USDA. Arhivirano izoriginala na datum 2014-02-27. Pristupljeno 24. 2. 2014. 
  61. Koordinati stanice su37°46′14″N122°25′37″W / 37.7706°N 122.4269°W /37.7706; -122.4269. Padavine, visoke temperature, niske temperature, snijeg i dubina snijega prikazuju podatke od 1. oktobra 1849. godine, 1. juna 1874. godine, 1. januara 1875. godine, 1. januara 1876. godine i 1. januara 1922. godine, ovim redoslijedom.
  62. „Station Name: CA SAN FRANCISCO DWTN”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 18. 3. 2014. 
  63. „San Francisco/Mission Dolores, CA Climate Normals 1961-1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 23. 4. 2013. 
  64. „Station Name: CA SAN FRANCISCO INTL AP”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 9. 5. 2014. 
  65. „SAN FRANCISCO/INTERNATIONAL A,CA Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 24. 3. 2014. 
  66. „2010 Census Interactive Population Search: CA - San Francisco city”. U.S. Census Bureau. Pristupljeno 12. 7. 2014. 
  67. „Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas – Population Estimate 2013”. U.S. Census Bureau. Pristupljeno 13. 4. 2014. 
  68. 68,068,1„Interactive: Mapping the census”. The Washington Post. Pristupljeno 9. 2. 2012. 
  69. 69,069,169,269,369,4„QuickFacts: San Francisco County, California”. United States Census Bureau. Arhivirano izoriginala na datum 2011-07-13. Pristupljeno 11. 7. 2011. 
  70. 70,070,170,2„QT-P3 – Race and Hispanic or Latino Origin: 2010”. 2010 United States Census Summary File 1. United States Census Bureau. Pristupljeno 11. 7. 2011. 
  71. „Training and Education /PET”. Filipino-American Law Enforcement Officers Association. Arhivirano izoriginala na datum 2013-01-16. Pristupljeno 28. 4. 2012. 
  72. „San Francisco (city), California”. State & County QuickFacts. U.S. Census Bureau. Arhivirano izoriginala na datum 2012-08-29. Pristupljeno 2015-05-17. 
  73. http://www.bayareacensus.ca.gov „Demographic Profile Bay Area Census”. Arhivirano iz originala na datum 2006-03-30. Pristupljeno 2021-08-11. 
  74. „California – Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990”. U.S. Census Bureau. 
  75. 75,075,1Iz uzorka od 15%
  76. „The brainpower of America's largest cities”. Bizjournals.com (data interpreted from U.S. Census). 2006. Arhivirano iz originala na datum 2006-07-01. Pristupljeno 5. 8. 2010. 
  77. Winter, Michael (9. 6. 2010). „New measure ranks San Francisco the 'smartest' U.S. city”. USA Today. Pristupljeno 5. 8. 2010. 
  78. Gates, Gary (oktobar 2006). „Same-sex Couples and the Gay, Lesbian, Bisexual Population: New Estimates from the American Community Survey” (PDF). The Williams Institute, UCLA School of Law. Arhivirano iz originala na datum 2007-07-02. Pristupljeno 10. 7. 2008. 
  79. „Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households” (PDF). Human Rights Campaign. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-13. Pristupljeno 26. 8. 2006. 
  80. U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19301.American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  81. U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19013.American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  82. U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19113.American FactFinder. Pristupljeno 21. 10. 2013.
  83. „Median Household Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars) (Place Level)”. U.S. Census Bureau. 22. 8. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2008-03-23. Pristupljeno 23. 6. 2009. 
  84. Obusan, Claire (12. 3. 2006). „Top Ten Billionaire cities”. Forbes Magazine. Pristupljeno 22. 6. 2009. 
  85. 85,085,1Hendricks, Tyche (22. 6. 2006). „Rich City Poor City: Middle-class neighborhoods are disappearing from the nation's cities, leaving only high- and low-income districts, new study says.”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. A-1. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  86. „Families Struggle To Stay: Why Families are Leaving San Francisco and What Can Be Done” (PDF). Coleman Advocates for Children & Youth. 1. 3. 2006. Arhivirano iz originala na datum 2010-04-15. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  87. „Economic Characteristics”. 2005–2009 American Community Survey 5-Year Estimates – Data Profile Highlights. U.S. Census Bureau. 2007. Arhivirano izoriginala na datum 2011-01-03. Pristupljeno 9. 1. 2015. 
  88. „Unemployment Rates for Metropolitan Areas”. 
  89. „Deinstitutionalization: A Psychiatric 'Titanic'”. PBS. Arhivirano izoriginala na datum 2015-05-07. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  90. Matier, Phillip; Ross, Andrew (27. 9. 2010). „Homeless problem lingers as S.F. spends millions”. The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 5. 12. 2011. 
  91. „San Francisco Program Combats Homelessness with Innovation”. PBS. 5. 4. 2005. Arhivirano izoriginala na datum 2012-01-10. Pristupljeno 6. 9. 2007. 
  92. Pratt, Timothy (12. 8. 2006). „Critics say regional plan won't solve the problem”. Las Vegas Sun. Pristupljeno 30. 8. 2006. 
  93. „Uniform Crime Reports: Table 6 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009”. 2009 Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  94. „Uniform Crime Reports: Table 16 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009”. 2009 Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  95. „San Francisco County, California”. Modern Language Association. Arhivirano izoriginala na datum 2013-08-15. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  96. 96,096,1„Industry Employment Data for San Francisco County”. California Employment Development Department. 2012. 
  97. „Economic Growth Widespread Across Metropolitan Areas In 2013”. U.S. Bureau of Labor Statistics. 16. 9. 2014. Arhivirano izoriginala na datum 2014-10-12. Pristupljeno 23. 10. 2014. 
  98. 98,098,1Federal Writers' Project of the Works Progress Administration of Northern California (2011). San Francisco in the 1930s: The WPA Guide to the City by the Bay. University of California Press. str. 114. ISBN 978-0-520-26880-7. 
  99. „Fortune 500”. Fortune magazine, Time Inc. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  100. „The World According to GaWC 2012”. Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network. Loughborough University. Pristupljeno 25. 1. 2014. 
  101. „The Global Financial Centres Index 15”. Long Finance. mart 2014. Arhivirano izoriginala na datum 2017-11-14. Pristupljeno 5. 4. 2014. 
  102. Gonzales, Richard (22. 5. 2006). „New Parts of Alcatraz Revealed to Public”. People and Places (National Public Radio). Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  103. Flinn, Ryan (3. 9. 2010). „S.F. tourism picks up, but spending stays flat”. San Francisco Chronicle: str. D-1. Pristupljeno 4. 2. 2012. [mrtav link]
  104. 104,0104,1Waters, Rob (15. 5. 2009). „Biotech Jobs Germinate as San Francisco Diversifies Economy”. Bloomberg. 
  105. „Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2013” (PDF). International Visitation in the United States. US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce. 2013. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  106. „Top 100 City Destinations Ranking”. euromonitor.com (Euromonitor). 27. 1. 2015. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  107. „San Francisco tourism spending set new record at $9.4 billion last year”. San Francisco Business Times. 27. 3. 2014. Pristupljeno 5. 4. 2014. 
  108. „San Francisco Visitor Industry Statistics”. San Francisco Travel Association. 2013. Pristupljeno 5. 4. 2014. 
  109. Warburg, Jennifer (27. 2. 2014). „Forecasting San Francisco's Economic Fortunes”. SPUR. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  110. Selna, Robert (15. 5. 2008). „New jobs, houses spur S.F. population in 2007”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. B-1. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  111. Garland, Russ (27. 2. 2014). „As Bay Area Investment Shifts North, Institutional Venture Partners Opens San Francisco Office”. The Wall Street Journal. Pristupljeno 11. 4. 2014. 
  112. „Startup City: The Urban Shift in Venture Capital and High Technology”. Martin Prosperity Institute, Rotman School of Management, University of Toronto. 31. 3. 2014. Arhivirano izoriginala na datum 2014-04-05. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  113. Florida, Richard (8. 9. 2012). „San Francisco's urban tech boom”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  114. Young, Eric (4. 5. 2010). „S.F. extends biotech payroll tax exemption”. San Francisco Business Times. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  115. "Life Sciences & Biotech" (Press release). San Francisco Center for Economic Development; Office of the Mayor, City and County of San Francisco. Retrieved2014-04-06.
  116. „Mayor Lee Announces New Biotech Incubator in Mission Bay”. 10. 9. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  117. City and County of San Francisco, California Comprehensive Annual Financial Report, for the Year ended June 30, 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  118. Tan, Aldrich M. (12. 4. 2006). „San Francisco is gateway city for immigrants and Silicon Valley Technology”. Fogcityjournal.com. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  119. 119,0119,1Egan, Ted (3. 4. 2006). „An Overview of San Francisco's Recent Economic Performance – Executive Summary” (PDF). ICF Consulting. Arhivirano izoriginala na datum 2007-07-10. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  120. Said, Carolyn (29. 11. 2005). „Main Street Fights Chain Street”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 27. 8. 2006. 
  121. Hetter, Katia (21. 3. 2004). „Supervisors OK limits on chain-store expansion”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 19. 1. 2007. 
  122. „Proposition G: Limitations on Formula Retail Stores, City of San Francisco”. smartvoter.org. Pristupljeno 19. 1. 2007. 
  123. 123,0123,1Frojo, Renée (14. 2. 2014). „Made in San Francisco: Manufacturing a comeback”. Pristupljeno 6. 4. 2014. 
  124. Hartman, Chester (2002). City for sale: The transformation of San Francisco. University of California Press. 
  125. „Most Walkable Cities in the U.S.”. Walkscore.com. Pristupljeno 28. 3. 2014. 
  126. Wach, Bonnie (3. 10. 2003). „Fog City rises from the funk”. USA Today (Gannett Company, Inc.). Arhivirano izoriginala na datum 2015-03-11. Pristupljeno 14. 3. 2015. 
  127. Schwarzer, Michelle (jul 2001). „San Francisco by the Numbers: Planning After the 2000 Census”. SPUR Newsletter (San Francisco Planning and Urban Research Association). Arhivirano izoriginala na datum 2005-02-11. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  128. Sadovi, Maura Webber (12. 4. 2006). „San Francisco's Home Prices Remain Among the Highest in U.S.”. The Wall Street Journal. Arhivirano iz originala na datum 2007-03-01. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  129. „Median Family Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars)”. American Community Survey. US Census Bureau. 22. 8. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-20. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  130. Hawn, Carleen (mart 2007). „It may not feel like it, but your shot at the good life is getting better. Here's why”. San Francisco magazine. Modern Luxury. Arhivirano iz originala na datum 2007-02-24. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  131. "„Quality of Living global city rankings – Mercer survey”. Mercer Consulting. jun 2008. Pristupljeno 23. 2. 2011. 
  132. Lam, Eric (22. 12. 2005). „San Francisco Chinese New Year Parade Embroiled in Controversy”. The Epoch Times. Arhivirano izoriginala na datum 2009-05-11. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  133. Leip, Dave (4. 6. 2008). „Dave Leip's Atlas of U.S. Presidential Elections”. Dave Leip. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  134. Reform Law Could Curb Healthy San Francisco's Enrollment by Up to 60% – California Healthline. Californiahealthline.org. Pristupljeno 16. 2. 2012.
  135. "San Francisco's Latest Innovation: Universal Health Care"Arhivirano 2008-02-15 naWayback Machine-u, by Laura A. Locke,Time, June 23, 2006
  136. "Participant Costs"Arhivirano 2010-03-27 naWayback Machine-u, healthysanfrancisco.org. Pristupljeno 10. 4. 2010.
  137. "Universal Health Care Plan Approved in San Francisco",Insurance Journal, 20. 7. 2006.
  138. „Annual gay pride parades around the country take on new meaning as millions turn out to celebrate the Supreme Court rulings on same-sex marriage.”. USAtoday.com. 
  139. „Over 100,000 People Attend 44th Annual Pride Parade in San Francisco”. NBCbayarea.com. 
  140. „About the Sierra Club”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  141. „Friends of the Urban Forest – About us”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  142. „Recology Residential Service Program”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  143. „SFPUC GoSolarSF”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  144. „About Clean Power SF”. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  145. „SFPUC Greasecycle”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  146. "Mayor Newsom Praises SFPUC For Approving New Five Megawatt Solar Project at Sunset Reservoir" (Press release). Office of the Mayor, San Francisco. 2008-12-12. Retrieved2009-09-29.
  147. Leigh Glaser (7. 12. 2010). „SF gets new way to generate renewable energy”. KGO ABC7 News. Arhivirano izoriginala na datum 2014-04-10. Pristupljeno 2015-05-17. 
  148. Veća je jedino operna kuća u gradu New York City
  149. 149,0149,1„San Francisco had close ties to career of Robin Williams”. The San Francisco Examiner. Arhivirano izoriginala na datum 2014-10-18. Pristupljeno 2015-05-17. 
  150. „Corporate Sponsorship – Why Sponsor”. San Francisco Museum of Modern Art. Arhivirano izoriginala na datum 2007-12-29. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  151. „Federal Brownfields Tax Incentive: SBC Park” (PDF). Brownfields. US Environmental Protection Agency. maj 2005. Arhivirano iz originala na datum 2006-09-21. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  152. Sperling, Bert. „Best Baseball Cities”. Pristupljeno 29. 10. 2012. 
  153. Matier, Phillip; Ross, Andrew (9. 11. 2006). „SAN FRANCISCO / 49ers say they are moving to Santa Clara”. Sfgate.com. Pristupljeno 28. 3. 2012. 
  154. „San Francisco mayor: 49ers move to Santa Clara all but assured”. PressDemocrat.com. 6. 12. 2011. Pristupljeno 28. 3. 2012. 
  155. „About Us – History”. ING Bay to Breakers. ING Group. 11. 3. 2008. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  156. Bulwa, Demian (27. 7. 2009). „S.F. Marathon: 26.2 miles of feel-good pain”. Press Release (SFGate). Pristupljeno 7. 9. 2010. 
  157. „Fact Sheet”. Press Release. Accenture Escape from Alcatraz Triathlon. 23. 5. 2008. Arhivirano izoriginala na datum 2009-01-25. Pristupljeno 19. 1. 2009. 
  158. Cote, John (2010). „San Francisco selected to host America's Cup”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications). Pristupljeno 11. 9. 2013. 
  159. „Bicycle Network Facilities”. Commuting and Resources. SF Municipal Transportation Authority. 12. 5. 2008. Arhivirano izoriginala na datum 2012-03-07. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  160. Hübler, Eric (2008). „The Fittest and Fattest Cities in America”. Men's Fitness (American Media, Inc). Arhivirano iz originala na datum 2008-10-11. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  161. „St Francis Yacht Club”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  162. „Golden Gate Yacht Club”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  163. „About South Beach Yacht Club”. Arhivirano izoriginala na datum 2013-08-07. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  164. „Pier 39 Marina”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  165. „South End Rowing Club”. Arhivirano izoriginala na datum 2013-04-08. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  166. „The Dolphin Club of SF About us”. Arhivirano izoriginala na datum 2013-12-05. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  167. "City of San Francisco 2010 Bicycle Count Report", San Francisco Municipal Transportation Agency, 2010, p. 3
  168. „2008 San Francisco State of Cycling Report”. San Francisco Municipal Transportation Agency. 2008. str. 9. Pristupljeno 1. 10. 2014. 
  169. „Facility Listings”. San Francisco Recreation and Parks Department. City and County of San Francisco. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  170. „The Most Visited City Parks” (PDF). Center for City Park Excellence. The Trust for Public Land. 11. 10. 2007. Arhivirano izoriginala na datum 2009-03-18. Pristupljeno 17. 6. 2008. 
  171. „What to See at the Zoo”. San Francisco Zoo. Arhivirano izoriginala na datum 2011-07-19. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  172. „Candlestick Point SRA”. California State Parks Department. Pristupljeno 27. 1. 2009. 
  173. „Board of Supervisors District Information”. City and County of San Francisco, Board of Supervisors. Arhivirano izoriginala na datum 2007-07-14. Pristupljeno 29. 1. 2006. 
  174. Coté, John (11. 1. 2011). „Ed Lee becomes the city's first Chinese American mayor”. The San Francisco Chronicle. 
  175. „Foreign Consular Offices in the United States, 2007”. United States Department of State. Pristupljeno 12. 12. 2008. 
  176. „Mayor Lee Signs San Francisco’s Balanced Budget For Fiscal Year 2013–14 & 2014–15”. Office of the Mayor. 24. 7. 2013. Pristupljeno 26. 9. 2013. 
  177. Gordon, Rachel (26. 4. 2010). „1 in 3 San Francisco employees earned $100,000”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 7. 3. 2012. 
  178. 178,00178,01178,02178,03178,04178,05178,06178,07178,08178,09178,10United States Department of Justice, Federal Bureau of Investigation.Crime in the United States, 2012, Table 8. Pristupljeno 15. 11. 2013.
  179. Demian Bulwa (5. 1. 2012). „Through hard times, S.F. killings at historic lows”. SFGate. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  180. „San Francisco crime rates and statistics”. NeighborhoodScout. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  181. „The Tenderloin”. FoundSF. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  182. „Shame of the city”. SFGate. 12. 7. 2012. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  183. „La Mara Salvatrucha Street Gang – San Francisco”. Sfweekly.com. Arhivirano izoriginala na datum 2013-07-26. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  184. Bulwa, Demian (27. 5. 2005). „SAN FRANCISCO / Sureño gang's threat growing in Bay Area / Widow's apartment is at heart of group's Mission District turf”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 29. 3. 2014. 
  185. Albert Samaha (26. 9. 2012). „Crip-less: S.F.'s Dislike of Franchises Extends to Street Gangs – Page 1 – News – San Francisco”. SF Weekly. Pristupljeno 29. 7. 2013. 
  186. Vanessa Hua (7. 10. 2006). „Golden Dragon Closes and owes a million”. Sfgate.com. Arhivirano izoriginala na datum 2011-08-05. Pristupljeno 6. 12. 2011. 
  187. Jim Herron Zamora (15. 5. 1990). „S.F. Chinatown Shootings May Be Tied to Gang”. Los Angeles Times. Pristupljeno 16. 9. 2012. 
  188. Vanessa Hua (20. 6. 1998). „Boy, 16, Arrested In S.F. Chinatown Shooting Rampage / Suspect was at scene but didn't fire gun, cops say”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 16. 9. 2012. 
  189. „America's Best Graduate Schools: Best Medical Schools”. U.S. News and World Report. 2010. Arhivirano izoriginala na datum 2010-04-21. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  190. Comarow, Avery (14. 7. 2010). „Best Hospitals 2011–12: the Honor Roll”. U.S. News and World Report. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  191. „San Francisco Business Information: Largest Employers in San Francisco” (Microsoft Word). San Francisco Business Times Book of Lists, 2007. San Francisco Center for Economic Development. Arhivirano izoriginala na datum 2007-08-17. Pristupljeno 9. 6. 2008. 
  192. Leuty, Ron (11. 6. 2010). „UCSF packs a $6B punch for economy”. San Francisco Business Times. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 26. 7. 2010. 
  193. „Employment & Economic Stimulus”. 2010 Economic Impact Report. University of California, San Francisco. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-26. Pristupljeno 26. 7. 2010. 
  194. Wallace Ravven (22. 7. 2003). „New UCSF Mission Bay campus: country's largest biomedical university expansion”. UCSF. Pristupljeno 9. 6. 2008. 
  195. UCSF (2015). „Locations”. Pristupljeno 21. 2. 2015. 
  196. „Hastings Quick Facts”. University of California, Hastings College of the Law. Pristupljeno 30. 8. 2006. 
  197. 197,0197,1„SF State Facts 2008–2009”. SFSU. Arhivirano izoriginala na datum 2016-03-03. Pristupljeno 7. 3. 2009. 
  198. „City College of San Francisco Fact Sheet” (PDF). City College of San Francisco. april 2008. Arhivirano izoriginala na datum 2008-12-02. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  199. „University of San Francisco Fact Book and Almanac 2007” (PDF). University of San Francisco. 31. 12. 2007. Arhivirano izoriginala na datum 2008-06-24. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  200. „Who We Are”. Academy of Art University. 2008. Pristupljeno 18. 2. 2009. 
  201. Let's Go: Roadtripping USA. MacMillan. 2007. str. 489. ISBN 9780312361822. Pristupljeno 18. 2. 2009. 
  202. „Oakland & San Francisco Campuses”. California College of the Arts. 2012. Arhivirano izoriginala na datum 2012-05-01. Pristupljeno 23. 5. 2012. 
  203. „The Oldest Public High School West of the Mississippi”. About Lowell: Lowell History. San Francisco Unified School District. 22. 2. 2002. Arhivirano izoriginala na datum 2002-04-14. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  204. Knight, Heather (31. 5. 2006). „Many reluctantly chose private schools”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. A-1. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  205. „School Directory August 2010” (PDF). Roman Catholic Archdiocese of San Francisco. august 2010. Arhivirano izoriginala na datum 2010-11-27. Pristupljeno 23. 1. 2011. 
  206. „Top 200 Newspapers by Largest Reported Circulation”. Audit Bureau of Circulations. 31. 3. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-13. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  207. Rosenberg, Scott (21. 3. 2000). „The San Francisco Examiner, 1887–2000”. Salon.com. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-27. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  208. Nolte, Carl (22. 11. 2000). „Examiner Staff Ends an Era With Tears, Newsroom Tales”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. A-1. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  209. Hua, Vanessa (3. 8. 2004). „Newspaper war in the Bay Area: Ming Pao becomes 6th Chinese-language daily”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. B-1. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  210. „Local Television Market Universe Estimates” (XLS). Nielsen Media. 22. 9. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 15. 6. 2008. 
  211. „Arbitron Radio Market Rankings: Spring 2008”. Arbitron. 16. 4. 2008. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-01. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  212. „Top 30 Public Radio Subscribers – Winter 2004 Arbitron” (PDF). Radio Research Consortium. Arbitron Media Research. 17. 6. 2004. Arhivirano izoriginala na datum 2005-04-23. Pristupljeno 14. 6. 2008. 
  213. 213,0213,1Gordon, Rachel (8. 9. 2005). „Boulevard of dreams, the premiere”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications): str. B-1. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  214. Les Christie (29. 6. 2007). „New Yorkers are Top Transit Users”. CNNMoney.com (Cable News Network). Pristupljeno 20. 8. 2008. 
  215. „Fiscal Year 2008 Short Range Transit Plan: Chapter 4” (PDF). San Francisco Metropolitan Transportation Agency. Arhivirano izoriginala na datum 2015-05-27. Pristupljeno 14. 3. 2015. 
  216. 216,0216,1216,2216,3„Bay Area Traveler: Transportation Information”. SF Gate.com (Hearst Communications Inc). mart 2007. Arhivirano iz originala na datum 2008-08-30. Pristupljeno 14. 3. 2015. 
  217. „Report on San Francisco's Cable Cars” (PDF). San Francisco Beautiful. maj 2007. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  218. „Project Overview – Regional Transit”. Transbay Transit Center. Arhivirano izoriginala na datum 2006-12-13. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  219. „Emeryville Station (EMY)”. Amtrak. Arhivirano iz originala na datum 2007-12-24. Pristupljeno 25. 7. 2010. 
  220. „Megabus.Com Expands Service To/From Los Angeles, San Francisco And Six Cities”. Arhivirano izoriginala na datum 2013-03-18. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  221. „BoltBus to launch Bay Area-Los Angeles service”. Pristupljeno 6. 11. 2013. 
  222. „San Francisco Bay Ferry”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  223. „Golden Gate Ferry”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  224. „2011 Bicycle Count Report”. SFMTA (City of San Francisco). decembar 2011. Pristupljeno 17. 5. 2012. 
  225. Said, Carolyn (20. 7. 2011). „S.F., Oakland in top 10 most walkable U.S. cities”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 20. 7. 2011. 
  226. „The 10 most walkable U.S. cities”. MarketWatch. 2011. Pristupljeno 20. 7. 2011. 
  227. „City CarShare Out Mission”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  228. „Zipcar Our Mission”. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  229. „SFMTA – Bikesharing”. Pristupljeno 15. 3. 2013. 
  230. Young, Eric (2. 4. 2004). „Pact keeps United from flying away”. San Francisco Business Times (American City Business Journals). Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  231. Raine, George (9. 12. 2005). „Taking to the air: Low-fare startup Virgin America says it has the funding to fly”. San Francisco Chronicle (Hearst Communications Inc): str. C-1. Arhivirano iz originala na datum 2012-05-16. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  232. „Fact Sheet: International Terminal” (PDF). San Francisco International Airport. maj 2007. Arhivirano izoriginala na datum 2013-08-07. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  233. „Preliminary World Airport Traffic 2011 (Table 2 – TOTAL PASSENGER TRAFFIC 2011)”. Airports Council International. 27. 3. 2012. Pristupljeno 22. 4. 2012. 
  234. „SFPort – Cruises”. Pristupljeno 16. 3. 2013. 
  235. „SFPort – James R. Herman Cruise Terminal Project at Pier 27”. Pristupljeno 16. 3. 2013. 
  236. Engle, Jane (15. 4. 2013). „LA Times – Cruises: The Grand Princess finds a home in San Francisco”. Los Angeles Times. Pristupljeno 22. 4. 2013. 
  237. 237,0237,1Sabatini, Joshua (16. 1. 2014). „Lee unveils push for pedestrian safety”. SF Examiner. Pristupljeno 19. 1. 2014. 
  238. „Traffic Safety Facts, 2012 Motor Vehicle Crashes: Overview”. National Highway Traffic Safety Administration. Arhivirano izoriginala na datum 2013-11-26. Pristupljeno 19. 1. 2014. 
  239. „Mayor's Office of Economic and Workforce Development – Sister Cities”. Arhivirano izoriginala na datum 2013-06-18. Pristupljeno 22. 4. 2013. 
  240. „REGISTER OF FOREIGN CONSULATES IN SAN FRANCISCO”. Arhivirano izoriginala na datum 2014-11-23. Pristupljeno 11. 3. 2013. 
  241. Mulcahy, Noreen. „Cork - International Relations”. Cork City Council. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-18. Pristupljeno 28. 8. 2013. 
  242. „Kraków - Miasta Partnerskie”. Miejska Platforma Internetowa Magiczny Kraków. Arhivirano iz originala na datum 2013-07-02. Pristupljeno 10. 8. 2013. 

Literatura

[uredi |uredi kod]
Dodatna literatura

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
San Francisco naWikimedijinoj ostavi
Portal SAD
Gradovi
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Francisco&oldid=42481786
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp