Salzburg (doslovno prevedenoSlangrad) je grad od 148 521 stanovnika[1] u sjeverozapadnojAustriji na samoj granici saNjemačkom. Salzburg je glavni grad istoimene austrijske savezne države.
Grad leži u kotlinirijekeSalzach koja ga dijeli na dva dijela; Starigrad (Altstadt) i Novi grad. Salzburg leži na samoj graniciAlpa.Nekad je bio poznat po svojim rudnicimasoli koji su nakon viševjekovnog iskapanja zatvoreni, a danas je najpoznatiji po svom sugrađaninuWolfgangu Amadeusu Mozartu.
Od kraja19. vijeka počeo je nagli rast grada, koji se proširio daleko izvan starih gradskih zidina, tako da je1935. grad narastao na 63 275 stanovnika.
Za vrijemeDrugog svjetskog rata salzburškinacisti srušili su židovskusinagogu i počeli progonŽidova. Pored grada je osnovan zloglasnikoncentracijski logor Salzburg-Maxglan, u koji su zatvarani većinomRomi i logor za zarobljene vojnikeCrvene armije. Pred kraj rata i Salzburg je zbog svoje industrije i željezničke pruge postao metasavezničkog bombardiranja, prilikom tih napada stradalo je 7 600 objekata i poginulo 550 stanovnika.Američka vojska ušla je u grad5. maja1945. od tad pa sve do1956. Salzburg je bio sjedište štaba američkih okupacijskih snaga u Austriji.[2] Nakon vraćanja državnosti Salzburg je postao glavni grad savezne države Salzburg.
Jedinstvena kombinacijaalpskih vizura i bogate arhitekture, stvorila je reputaciju Salzburga, kao jednog od najljepših gradova svijeta. Iako je malo tog ostalo od njegovog nekadašnjeg sjaja, jer je dosta zgrada izgorjelo u požaru1818.[2] ipak i ono što je ostalo bilo je dovoljno da Salzburgu donese epitetnjemačkogRima.
Središte starog grada, na lijevoj obaliSalzacha je trg -Residenzplatz sa Nadbiskupom palačom (1595.-1619.), koja je danas pretvorena u Galeriju evropskog slikarstva16.19. vijeka, ispred koje je velikabaroknafontana (1658.-1661.). Na suprotnoj strani trga leži palača - Residenz Neugebäude (Nova rezidencija) podignuta1592.-1602. sazvonikom na kom je mehanički sat iz1873. i vergl (Glockenspiel) iz1705. izgrađen uAntwerpenu. Taj instrument od 35 zvona svira muzičke dionice koje su komponiraliMichael Haydn iWolfgang Amadeus Mozart.[2]Salzburškakatedrala bila je prva crkva izgrađena u talijanskom stilu na njemačkom tlu, prema projektima napravljenim1614.-1628. Ona je podignuta na mjestu starijeromaničke katedrale izgrađene od1181. do1200., koja je oštećena u požaru1598. A i ta romanička katedrala je bila izgrađena na mjestu starije bazilike iz8. vijeka.[2]
Atrakcije novog Salzburga, sa desne obaleSalzacha su crkva sv. Sebastijana (izgrađana1505.-1512., dograđena1749.), s grobovimaMozartove supruge i oca u crkvenom dvorištu, crkva Presvetog Trojstva (1694. -1702.), koju je projektiraoarhitektJohann Bernhard Fischer von Erlach, Mozarteum (1910.-1914.), u kom se nalazi Muzička akademija, koncertne dvorane i Mozartov arhiv. Dvorac Mirabell (1606.) izvorno nazvan Altenau) kog je projektiraoScamozzi za ljubavnicu princa-nadbiskupa Raitenaua, kog je austrijski arhitektJohann Lucas von Hildebrandt preuredio od1721. do1727., a nakon požara1818. obnovio Peter von Nobile.[2]Na periferiji grada nalaze sekapucinski samostan (1599.-1602.) i dvorci Leopoldskron (1736.) i Hellbrunn (1613.-1619.). Salzburški univerzitet koji je djelovao od1623. do1810. ponovno je revitaliziran1962. njegovabarokna Univerzitetska crkva (Kollegien) (1694.-1707.), je remek djeloFischera von Erlacha.[2]
Salzburg je već vjekovima grad muzike, rodno mjestoMozarta, čija je kuća (broj 9 Getreidegasse), danas prevorena umuzej. On je i mjesto u kojem se održava svake godine svjetski poznatiSalzburški festival. Muzički festivali održavali su se u Salzburgu i tokom19. vijeka, ali neredovito, tako da su1917.Hugo von Hofmannsthal,Richard Strauss iMax Reinhardt osnovali festivalski odbor, koji je dobio zadatak da organizira festival. Danas Festival obuhvaća recitale, koncerte orkestralne i komorne glazbe, korale, opere i drame, ali na svakom festivalu dominiraju Mozartova djela. Centralni prostor festivala -Festspielhaus, adaptiran je iz nadbiskupskih staja ugrađenih u liticeMöchsnberga (Redovničkog brda).[2]
Današnji Salzburg je najveća turistička meka Austrije, grad brojnih kongresa i festivalskih događanja, a njegova okolica puna dobrih skijališta.
Salzburg je i jak industrijski centar; pivovara, proizvodnja muzičkih instrumenata, tekstila, kože i proizvoda od metala.[2]Salzburg je sjeverozapadni ulaz u Austriju, važno raskršće autoputeva i željezničkih linija.Pored grada u mjestu Maxglan nalazi seAerodrom W. A. Mozart (IATA: SZG,ICAO: LOWS) drugi po prometu u Austriji sa direktnim linijama zaFrankfurt,Düsseldorf,Beč,London,Rotterdam,Amsterdam,Brussels,Zürich,Hamburg iDublin.
_COA.svg)
