Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Saint Lawrence (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Saint Lawrence
Fleuve Saint-Laurent
Lokacija
Države Kanada, SAD
GradoviMontreal,Québec
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Ontario (Ontario)
74.7 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Zaljev Saint Lawrence (Atlantik)
0 m
estuarij
Dužina1197[1] km
PritokeOttawa
Hidrologija
Protok
  – srednji

16.800 m³/s
Sliv
  – površina

1,344.200[1] km²
Ulijeva se uAtlantik
Transport
PlovnostOd ušća doizvora (Velika jezera)

Saint Lawrence River (prevedenorijekasv. Lovre,francuski:Fleuve Saint-Laurent) je jedna od najvećihrijeka uSjevernoj Americi i najvažniji plovni putSjeverne Amerike, kojim suVelika jezera spojena saAtlanskim oceanom.[1]

Hidrografija

[uredi |uredi kod]

Ako se konvencionalno računa da je izvor rijeke jezeroOntario iz kog istječuVelika jezera, tad je Saint Lawrence dug 1197 km, ali ako se računa da je najudaljeniji izvorVelikih jezera rijekaNorth River koja izvire uMinnesoti iz koje se formira rijekaSaint Louis koja je glavni izvor voda jezeraSuperior, tad je ukupna dužina rijeke 3058 km.

Saint Lawrence ističe iz jezeraOntario izmeđukanadskog gradaKingston na sjevernoj obali, iameričkog gradaCape Vincent,[1] odakle rijeka teče gotovo pravilno u smjeru sjeveroistoka i formira granicu izmeđuKanade iSjedinjenih Američkih Država.

U svom gornjem toku doMontreala nalazi se najveća atrakcija rijekeThousands Islands područje sa više od 1700otoka. Srednji tok rijeke prostire se odMontreala do gradaQuébeca. Kod Montreala u rijeku uvire njena glavna pritoka, rijekaOttawa. Nakon Montreala Saint Lawrence se obrušava sa visine od 25 m prekoBrzaka Lachine. Danas su ti brzaci premošćeni izgradnjom kanalaSouth Shore, tako da ih brodovi obilaze.

Od gradaQuébeca korito rijeke se širi na 16 km, od tu počinje velikiestuarij rijeke, koji se širi na više od 145 km u zaljevuSaint Lawrence.

Kartaporječja Saint Lawrenca iVelikih jezera

Ukupnoporječje rijeke Saint Lawrence zajedno sa porječjemVelikih jezera ima oko 1,344.200km²), od toga naKanadu odpada 839.200km² a naSjedinjene Američke Države 505.000km². Porječje Saint Lawrencea se prostire preko kanadskih provincijaOntario iQuebec, te prekoameričkih saveznih državaIllinois,Indiana,Michigan,Minnesota,New York,Ohio,Pennsylvania,Vermont iWisconsin.[1]

Plodnu nizinu rijeke Saint Lawrence odMontreala do ušća, oblikovali su veliki i teškiledenjaci koji su veći dio današnjeSjeverne Amerike pokrivali uledeno doba, prije otprilike 15.000 godina. To je i danas jedno od najrazvijenijih poljoprivrednih područjaKanade, kraj koji su među prvim naselilifrancuski doseljenici, još početkom17. vijeka.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Rijeka Saint Lawrence je izuzetno važni plovni put, kojim mogu i prekooceanski brodovi doploviti doVelikih jezera i gradova uz obale jezeraChicago,Detroit,Duluth iToronto. Ideja da se rijeka produbi za velike brodove, i tako povežuVelika jezera iAtlantik postojala je još od19. vijeka ali su se tek1954.Kanada iSjedinjene Američke Države upustile u zajednički pothvat izgradnjeMorskog puta Saint Lawrence. Ovaj ambiciozni projekt uključivao je izgradnju novih kanala i ustava kodMontreala i ustave Eisenhower, Snell i Iroquois na američkoj strani rijeke. Plovni put Saint Lawrence Seaway, je službeno otvoren26. juna1959.[1] njime je omogućeno i velikim prekooceanskim brodovima da doplove u srceAmerike požito i druge terete. U taj plovni put uključeno je i osam ustava kanala Welland izgrađenog još1829.[1] kojim su zaobiđeniSlapovi Niagare i spojena jezeraErie iOntario. Danas se morskim putemSaint Lawrence preveze četrdesetak milijuna tona tereta godišnje.Hidroelektrane izgrađene na rijeci opskrbljuju strujomQuebec,Ontario i državuNew York.

Historija

[uredi |uredi kod]

Prvievropski moreplovac koji je zaplovio rijekom1535. doBrzaka Lachine (ispod današnjegMontreala),[1] bio jeFrancuzJacques Cartier, koji je1534. isplovio izSt. Maloa. Nakon njega u brojni francuskikolonisti počeli naseljavati dolinu Saint Lawrence po kojoj su živjelaindijanskaplemenaAlgonquin,Irokezi iHuron u selima kao što su Hochelaga (današnji [[Montreal) i Stadacona (današnjiQuébec).

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,11,21,31,41,51,61,7Saint Lawrence River and Seaway (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Saint Lawrence (rijeka) naWikimedijinoj ostavi
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Saint_Lawrence_(rijeka)&oldid=42417488
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp