Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Rumunija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa straniceRumunjska)
Za ostale upotrebe, v.Rumunija (razvrstavanje).
România
Rumunija
Geslonema
Himna: "Deşteaptă-te, Române!"
Lokacija Rumunije
Službeni jeziciRumunski
Government
Klaus Iohannis
Nicolae Ciucă
Utemeljenje9. maj1877.
(odOsmanskog Carstva)
Površina
• Vode (%)
3
Stanovništvo
• Popis iz 2021
19.186.201 (61.)
• Gustoća
80,4 /km2
ValutaLej
Vremenska zona+2 do +3
Pozivni broj40
Veb-domena.ro

Rumunija iliRumunjska (rumunskiRomânia[romɨˈni.a]), država na jugoistokuEvrope. Graniči se saUkrajinom iMoldavijom na severoistoku,Mađarskom iSrbijom na zapadu iBugarskom na jugu. Rumunija izlazi naCrno more nevelikom obalom.

Ime

[uredi |uredi kod]

ImeRumunija (rum.România) dolazi od imena gradaRima (Roma) ili od imenaIstočnog Rimskog Carstva, i ukazuje na ovu teritoriju kao rimsku koloniju. Ukasnoj antici, nalatinskom se Carstvo zvaloRomania.

Istorija Rumunije

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Istorija Rumunije

Rimljani su pobjediliDačane -106. godine, što je označilo početak mnogobrojnih invazija na teritoriju današnje Rumunije.

Usrednjem veku, Rumuni su živeli u tri odvojenekneževina:Vlaškoj,Moldaviji iTranslivaniji. Sve tri kneževine su bile deoOsmanskog Carstva, ali sa određenim stepenom autonomije. Krajem 17. veka, Transilvanija je postala deoHabsburške Monarhije, a1867. godine je autonomija ove oblasti ukinuta i priključena jeUgarskoj, jednom od dva autonomna delaAustro-Ugarske.

Savremena Rumunija je nastala kada su se kneževine Moldavija i Vlaška ujedinile1859. i postale nezavisne1877. Država je proširena nakonPrvog svetskog rata kada suTransilvanija,Bukovina iBesarabija pripojene Rumuniji i stvorenaKraljevina Rumunija.

Delovi Rumunije su pripojeniSovjetskom Savezu1940 godine. Ove teritorije su danas većinom deo nezavisneMoldavije, dok mali deo pomenutih teritorija danas pripadaUkrajini. NakonDrugog svetskog rata, Rumunija je postala socijalistička država pod nadzoromSovjetskog Saveza

Nakon dugih decenija, vlast predsednikaNikolaja Čaušeskua (Nicolae Ceauşescu) se završila ustankom krajem1989. godine, iako se bivši komunisti, kao reformisani socijal-demokrati, i danas nalaze u demokratski izabranim vladama.

Politika

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Politka Rumunije

Rumunija jedemokratskarepublika. Zakonodavna grana Rumunske vlasti čini dva veća,Senat (Senat) sa 140 senatora iVeće zastupnika (Camera Deputaţilor) sa 345 poslanika. Članovi oba veća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsednik, glava izvršne vlasti, se takođe bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do2004. se birao na četiri godine). Predsednik daje mandatpremijeru koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

Okruzi

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Rumunjski okruzi

Okruzi Rumunije

Rumunija je podeljena u 41judeţa iliokruga i teritoriju gradaBukurešt (Bucureşti) – glavnog grada.

Okruzi su (abecednim redom):

Geografija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Geografija Rumunije

Mapa Rumunije i veći gradovi

Veliki deo granice Rumunije saSrbijom iBugarskom čini rekaDunav. U Dunav se takođe uliva iPrut koji čini granicu saMoldavijom.

Istočni Karpati dominiraju zapadnim delovima Rumunije, sa vrhovima koji dosežu i do 2500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2544 metra.

Najveći gradovi su glavni gradBukurešt (Bucureşti), zatimBraşov (Brašov),Temišvar (Timişoara),Cluj-Napoca (Kluž-Napoka),Constanţa (Konstanca),Craiova (Krajova) iIaşi (Jaši).

Vidi još:

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Ekonomija Rumunije

Nakon raspadaSovjetskog Bloka u periodu1989.-91., Rumunija je ostala sa zastarelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopšte ne odgovaraju uslovima i potrebama zemlje.

U februaru1997., u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Rumunska nestabilna ekonomska\ situacija se ipak menja u makoroekonomski stabilnu, sa velikim privrednim rastom i sve manjom nezaposlenošću.

Rumunija je postigla sporazum saMMF-om u avgustu2004. o kreditu od 547 miliona$, ali dobijanje druge tranše je odgođeno za oktobar jer postoje neslaganja u budžetskim rashodima zemlje.

2002. i2003. godina su uspešne ekonomske godine sa rastomBNP-a od 4.5 % godišnje. U prvoj polovini2004. godine, rast je bio čak 6.6 % što je najveći rast u regionu, a u2005. se predviđa da će biti 7-8 %. Prosečna bruto plata u Rumuniji (za april2004.) je 8 292 762 leja (oko 200) i u porastu je u odnosu na prethodni mesec za 7.8 %. Prosečna plata početkom2004. godine je bila 5 969 555 leja.

Nezaposlenost u Rumuniji je u2004. pala na 6.2 % što je dosta malo u odnosu na neke zemlje zapadne Evrope.

Decembra1999., Rumunija je pozvana da počne pregovore o pridruživanjuEU, u koju će najverovatnije stupiti, zajedno saBugarskom,2007. godine.

Demografija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Demografija Rumunije

  • Etničke zajednice (procena za2002.):
Rumuni89.50%
Mađari6.60%
Romi2.50%
Ukrajinci0.30%
Nemci0.30%
Rusi0.20%
Turci0.20%
Srbi0.10%
ostali0.30%
  • Veroispovesti (procena za2002.):
Pravoslavci87%
Protestanti6.8%
Rimokatolici5.6%
ostali (uglavnommuslimani)0.4%
neizjašnjeni0.2%

Zvanični jezik Rumunije jerumunski (Limbă Româna ili samoRomâna),romanski jezik iz italske podgrupeindoevropskih jezika.

Od manjinskih jezika, pretežno su zastupljenimađarski inemački jezik uTransilvaniji, kao iromski. U rumunskomBanatu mali broj stanovnika govorisrpski, a u okruguSućeava, mala etnička zajednica (nekoliko hiljada ljudi) suPoljaci.

Većina stanovnika Rumunije su vernicirumunske pravoslavne crkve. U opštinama gde žive Mađari i Nemci, najčešća veroispovest surimokatolička iprotestantska.

U Dobrudži, oblasti na obali Crnog Mora živi mala muslimanska zajednica (pretežno turskog porekla), kao ostatak otomanske kolonizacije u prošlosti.

Gradovi

[uredi |uredi kod]

Popis gradova u Rumuniji

Kultura

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Kultura u Rumuniji

Vidi još:

Ostalo

[uredi |uredi kod]

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Rumunija naWikimedijinoj ostavi
Samostalne države
Države Evrope
Nepriznate ili
djelomično priznate države
Zavisni teritoriji
1 Značajan dio teritorija se nalazi uAziji. •2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. •3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
Države članiceEvropske unije
Aktualne
Bivše
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Rumunija&oldid=41590672
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp