Rod se ujezikoslovlju odnosi na podjelu nekihriječi po biološkom ili sociološkom rodu. Analogijom, isti se izraz koristi kod drugih podjela, iako mnogi autori prefiriraju terminimenska klasa. Bitno je da se riječi drugačije gramatički ponašaju ovisno o tome u koji rod (klasu) pripadaju.
Po tradicionalnom opisu, usrpskohrvatskom jeziku postojimuški,ženski isrednji rod.
Rod je način podjeleimenica na više skupina. Jedna je karakteristika rodaslaganje s drugim riječima, koje moraju biti u istom rodu. U hrvatskom seimenice slažu spridjevima izamjenicama:
- Vidimcrnog konja.On dolazi.
- Vidimcrnu kobilu.Ona dolazi.
Imenice se dijele u rodove po različitim kriterijima:
- poprirodnom rodu, sve imenice koje opisuju živo pripadaju u "muški" ili "ženski" rod, a sve za neživo u jedan "srednji" ili više njih (to se može reći zaengleski jezik)
- pogramatičkom rodu, imenice se dijele po nastavcima, karakterističnim glasovima, prefiksima i sl. (npr.romanski jezici)
- poleksičkom rodu, rod se ne može zaključiti iz na osnovu oblika riječi niti toga što predstavlja, nego je "proizvoljan" (npr. tako je uglavnom unjemačkom)
- jezici u stvarnosti najčešće kombiniraju ova tri kriterija (npr.hrvatski)
Mnogi jezici nemaju rod (ni imenske klase), npr.mađarski (ő znači "on" ili "ona") ijapanski. Neki jezici (engleski) posjeduju samo različite zamjenice (he,she) pa se rod svodi na slaganje sa zamjenicama. Mnogi jezici imaju sustav sličan hrvatskom.
Unigersko-kongoanskim jezicima postoje veliki sustavi imenskih klasa koji su organizirani na osnovu početka imenice (ki- je oznaka 7. klase jednine):
- kitabukikubwakinaanguka
- (kl.7 -k njiga; kl.7 - velika; kl.7 -PREZENT - pada)
- "Velika knjiga pada".
Neki autori prikazuju tri razine grupiranja imenica (objašnjene u poglavlju o rodu u hrvatskom):
- podklase slaganja (najfinija podjela)
- rodovi
- makrorodovi (najgrublja podjela)
Postoji pretpostavka da se jezici mogu oštro podijeliti na one koje imaju imenske klase i one koje nemaju, i da su prelasci između ove dvije skupine vrlo rijetki. Po tome bi se moglo zaključivati o srodnosti jezika.
Srpskohrvatski se jezik tradicionalno opisuje kao jezik s tri roda, koji se iskazuju naimenicama,pridjevima izamjenicama. Za imenice je rod fiksan, iako se može tvorbom riječi često stvoriti riječ odgovarajućeg roda, kada je potrebna (npr.učitelj -učiteljica). Ovo je tradicionalna i donekle pojednostavljena slika.
Kriterij podjele po rodovima u srpskohrvatskom jest gramatičko-leksički:
- ako imenica završava unominativu na -a tada je ženskog roda (voda), s nekim izuzecima (gazda);
- ako imenica završava u nominativu na -o ilie, tada je srednjeg roda (selo,more), s nekim izuzecima (pepeo);
- inače, može biti muškog (most) ili ženskog roda (mast).
U srpskohrvatskom se sve riječi koje imaju rod međusobno slažu po rodu. Međutim, ako gledamo načine slaganja po različitim promjenama pridjeva po padežima, tada različitih promjena ima 7 (sve za pridjevsiv; pokazano je i slaganje sa zamjenicama):
- Vidimsivog psa.On jesiv. (muški rod, jednina, živo)
- Vidimsivi kamen.On jesiv. (muški rod, jednina, neživo)
- Vidimsivu mačku.Ona jesiva. (ženski rod, jednina)
- Vidimsivo jezero.Ono jesivo. (srednji rod, jednina)
- Vidimsive pse.Oni susivi. (muški rod, množina)
- Vidimsive mačke.One susive. (ženski rod, množina)
- Vidimsiva jezera.Ona susiva. (srednji rod, množina)
Neki autori ovakve skupine nazivajupodklasama slaganja. Unigersko-kongoanskim jezicima upravo se ove skupine nazivajuimenskim klasama.
Ako grupiramo oblike jednine i množine zajedno, dobit ćemo četiri skupine:
- muški rod, živo
- muški rod, neživo
- ženski rod
- srednji rod
Ovakve i slične skupine (osnovane strogo na slaganju) se često nazivajurodovima, npr. u standardnom opisu nekih jezika:
U srpskohrvatskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupirati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupiraju zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivajumakrorodovima. To su upravo tradicionalni "rodovi" u hrvatskom jeziku. U ovakvoj se podjeli problem slaganja s pridjevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamjenicama.
Engleski pokazuje samo različite oblike kod zamjenica (he,she,it), a slaganje je zasnovano na prirodnom rodu, gdje su sve nežive imenice srednjeg roda, uz neke izuzetke (ship =she).
Ulatinskom jeziku postoje tri roda (muški, ženski, srednji) bazirani na gramatičko-leksičkim kriterijima (imenice na -a uglavnom su ženskog roda, na -um srednjeg roda, a za ostale nema nekog pravila).
Uromanskim jezicima broj rodova reduciran je na 2 (osim urumunjskom) i često zasnovan na gramatičkim kriterijima (ušpanjolskom italijanskom većina imenica koje završavaju na -a ženskog je roda, a sve ostale muškog).
Djirbal, jedan on urođeničkih jezikaAustralije, ima sljedeća četiri roda:
- živa bića, muškarci
- žene, voda, vatra, opasne stvari
- jestivo voće i povrće
- ostalo
Mnogineindoeuropski jeziciEurope iAzije nemaju roda (turski,baskijski,finski, itd.)
Većina indijanskih jezikaSjeverne Amerike nema razlikovanje imenica po rodu.
