Reksizam je biofašistički pokret aktivan uBelgiji u prvoj polovini XX vijeka. Iako svoje korijene vuče još od krajaPrvog svjetskog rata, pokret je politički okupljen1930. uParti Rexiste koju je osnovao Leon Degrelle. Stranka je u početku zagovaralakonzervativnekatoličke vrijednosti, ali se s vremenom približilanacizmu; većina članova, uključujući i samog Degrellea, je za vrijeme okupacije sarađivala sNijemcima.
Naziv pokreta proizlazi iz sloganaChristus Rex (Krist Kralj) koji označava zagovaranje katoličkih vrijednosti i velikog uticajaCrkve u organizaciji države; u ondašnjoj Belgiji su postojale i konzervativne novine nazivaChristus Rex za koje je Degrelle radio dok nije pokrenuo vlastiteÉditions de Rex. Osim isticanja tradicionalnih katoličkih vrijednosti, stranka je zagovarala ukidanjedemokratije, uvođenje korporativističke organizacije, elementenacionalizma, socijalnu jednakost, ali i žestokiantikomunizam. Konačni cilj političke djelatnosti trebao je biti uspostavljanje klerofašističkediktature u zemlji.
Parti Rexiste je potporu imala pretežno u frankofonom,valonskom dijelu Belgije, dok je međuFlamancima bila popularnija Flamanska nacionalna unija. Na izborima1936. reksisti su dobili 21 mjesto u Senatu i 12 mjesta u Predstavničkom domu, dok su tri godine kasnije imali samo po četiri mjesta.
Nakon usponaNSDAP-a u Njemačkoj, stranka je počela svoje ideje prilagođavati nacističkima usvajajućiantisemitizam i sekularne stavove. Od Nijemaca su dobijali i finansijsku pomoć, ali istodobno su slabile veze sa Crkvom, uglavnom zbog nezadovoljstvabiskupa novom politikom. Nakonnjemačke invazije na Belgiju 1940. godine jedan dio reksista se uključio u pokret otpora nezadovoljan nacističkomantiklerikalnom i antisemitskom politikom, no većina je sarađivala s okupatorom kojeg je vidjela kao saveznika u borbi protivkomunizma. U uskoj vezi s reksizmom bile su i belgijskeSS-formacijeWallonien iLangemarck koje su početkomOperacije Barbarossa poslale 25.000 i 15.000 dobrovoljaca na Istočni front.