Rekonkvista, u vjerskom pogledu, predstavlja sukob između kršćanstva, odnosno katoličanstva sa jedne iislama sa druge strane, koji se okončao potpunim nestankom islama sa prostora zapadne Europe.
Borba oko prijestolja početkom8. vijeka međuVizigotima koji su vladali Pirinejskim poluotokom, omogućila je711. Maurima koji su vladaliSjevernom Afrikom prodor u Europu. Već poslije godinu dana Mauri su počeli invaziju na poluotok, zauzevši do714. godine njegov veći dio. Njihov prodor nije se tu zaustavio i oni su nastavili nasjever napavšiMerovinškuFranačku državu. Stigli su doToursa gdje ih je732. godine do nogu potukao i zaustavioKarlo Martel u čuvenoj bitci.
Rekonkvista je počela ponovnim osvajanjem Leona i Galicije718. godine, odnosno organiziranim otporom koji je pokrenuo don Pelayo koji dovodi do pobjede kod Covadonge četiri godine poslije. No, međusobni sukobi su uskoro umanjili efikasnost udruženihkršćanskih snaga sve do13. vijeka.
Katolički kraljevi potpisuju31. decembra1492. uGranadi proglas o protjerivanju Židova (točnije,Sefarda) izKraljevine Kastilije.Fernando II također potpisuje drugi dokument koji se odnosi na Židove ukraljevini Aragon. Opravdanje za ovu mjeru je dano na osnovu dokumenta koji je izradio glavni inkvizitor i lični ispovjednik kraljiceIsabele od Kastilje, fratarTomás de Torquemada nekoliko dana ranije. Argumenti su bili isključivo religiozne prirode: mjere se poduzimaju u cilju očuvanja jedinstva i širenja katoličke vjere, jer prema mnogobrojnim izvještajima raznih svećenika, Židovi na sve načine pokušavaju kršćane privoliti najudaizam.
Poslije pada Granade 1492. godine, maurskisultanBoabdil je pregovarao o uvjetima predaje i jedan od uvjeta, koji je prihvaćen od strane Katoličkih kraljeva je vjerska tolerancija prema muslimanima. To je značilo da će im biti dozvoljeno slobodno ispovjedanjeislama, ne plaćanje većegporeza od kršćana, da kršćani koji su prihvatili islam neće biti nasilno vraćani u kršćanstvo, i dr. Isprva, Katolički kraljevi poduzimaju mirno propagiranje katoličanstva, zadatak koji povjeravajunadbiskupu Granade. Međutim, poslije jedne posjete Granadi1499. vidjevši koliko je grad još uvijek imao muslimanske karakteristike, odlučuju konverziju povjeritikardinalu Sisnerosu koji će upotrijebiti energičnije mjere. Nasilnopokrštavanje dovodi do ustanka od strane muslimana1500. , koji Katolički kraljevi iskorištavaju kao izgovor za još drastičnije mjere pokrštavanja.
Na isti način su14. februara1502. protjeranišpanjolski muslimaniMoriski (morisci). Trebali su se pokrstiti, ili napustiti španjolsko tlo. Ovo neće biti posljednje protjerivanje:Felipe III od Španije je započeo protjerivanje moriska1609. koje će se završiti1616. godine. U tom periodu, zemlju je napustilo oko 272.000 moriska.
.svg)
