Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Rusko-ukrajinski rat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa straniceRat u istočnoj Ukrajini)
Rusko-ukrajinski rat

Vojno stanje
       Pod kontrolomUkrajine
       Pod okupacijomRusije i proruskih snaga
Datum20. februara 2014. — u toku
LokacijaUkrajina
Casus belliustanak jednog dijela stanovništva istočne Ukrajine protiv noveeuromajdanske vlasti i njene politike ulaska uE.U.
Sukobljene strane
 Rusija

Podrška:

 Ukrajina




Opskrba oružjem:

Komandanti i vođe
Snage
(nedostupni precizni podaci)(nedostupni precizni podaci)
Žrtve i gubici
preko 180.000 ruskih vojnikapreko 70.000 ukrajinskih vojnika
preko 12.000 civila

Rusko-ukrajinski rat (ukrajinski:Російсько-українська війна,ruski:Российско-украинская война) je dugotrajnioružani sukob izmeđuRusije iUkrajine.

Ratno stanje je počelo na tlu Ukrajine oko20. februara2014. godine,[b] kada je se jedan dio stanovništvaDonbasa okrenuo protiv novoproglašene ukrajinske vlade koja je promicala izričitu antirusku politiku i zalagala se za integraciju Ukrajine uEuropsku uniju iNATO. Pobuna je dovela do samoproglašenjaRepublike Donjeck iRepublike Lugansk na istoku Ukrajine, teRepublike Krim na jugu. Rusija je se otvoreno umiješala u sukob, podupirući neovisne republike, dok je ukrajinska strana ubrzo dobila vanjsku potporuEuropske unije,NATO-a iSjedinjenih Država. Kako su se događaji razvijali, razne vanjske novoformirane vojne skupine – čestoparavojne milicije – stizale su u ratno područje kao podrška jednoj ili drugoj strani.

Prethodno, ukrajinsko unutarnje političko stanje je se postupno zaoštrilo između2004. i2014. godine. Država je ušla u područjegeopolitičke gravitacije dviju sila u međusobnoj napetosti:Europske unije, tada u procesuproširenja zajednice, i Rusije, koja je nakon pada u1990-im doživila punu ekspanziju u međunarodnoj ekonomiji, posebice u pogledu energetskih resursa (nafta,zemni gas,nuklear). Ukrajinska politika je se radikalno podijelila između proeuropske frakcije (Timosenko,Juščenko,Turčinov) i proruske frakcije (Janukovič,Azarov), koju je izvana podržavaoruski predsjednikVladimir Putin. Rezultati napetihpredsjedničkih izbora2004. godine, na kojima su pobijedili prorusi, osporeni suNarančastom revolucijom (novembar 2004.) koja je dovela do ponavljanja glasovanja i konačne pobjede proeuropske strane. No, Janukovič će dobitipredsjedničke izbore 2010. i2014. godine, oba puta protiv Julije Timošenko, održavajućiproputinovsku politiku, počevši od obustave procesapridruživanja Europskoj uniji. U zimu2013/14. uKijevu i drugim ukrajinskim gradovima održane su masovne demonstracije (Euromajdan) protiv te politike, koje su prerasle u nasilne sukobe. Janukovičeva vlada donijela jezakone protiv prosvjeda, nakon čega je uslijedilapobuna u Kijevu (januar2014.), a nedugo nakon toga i oružana revolucija (Revolucija dostojanstva, februar2014.). Ishod skoba je bio pad vladePartije regiona i protjerivanje Janukoviča iz zemlje.

Prvih osam godina sukoba obuhvatao je borbe za Krima, rat u Donbasu između Ukrajine i separatista, kao i pomorske incidente, kibernetički rat i političke napetosti. Godine 2014.Krim jereferendumom pripojen ruskom federalnom teritoriju, dok je nakon proglašenjaseparatističkih republika Donbasa, Rusija pokrenula (trenutno odbačeni) projekt stvaranjaNovorusije, da bi ju također pripojila.

Nakon niza priprema,ruske oružane snage izvršile suinvaziju na Ukrajinu22. februara2022., izvodeći masovni višestruki napad na zemlju. Sukob je se razvio u raznim fazama, uvodeći u igru različite međunarodne aktere. Potkraj septembra 2022.Zaporiška iHersonska oblast su pod ruskim nadzorom proglasile neovisnost, te se uz Donjeckoj i Luganskoj republici, pridružile Rusiji. Nakon početne faze obrane i obuzdavanja napada,ukrajinska vojska je krenula uprotunapad, izvodeći nekoliko napada na ruski teritorij (Voronjež,Nižnji Novgorod,Kursk).

Od početka2023. Rusija drži pod okupacijom približno 18 % ukrajinskog teritorija tj. oko 108.600 km2,[3] uključujući 27.000 km2 Krimskog poluotoka.[3]

Historija

[uredi |uredi kod]

Pozadina

[uredi |uredi kod]

Rat na Krimu i u Donbasu (od 2014.)

[uredi |uredi kod]
Vidi takođe:Donbas,Donečka oblast,Donjecka Narodna Republika,Luganska oblast,Luganska Narodna Republika,Novorusija,Autonomna Republika Krim, iRepublika Krim

Rusko-ukrajinski rat (od 2022.)

[uredi |uredi kod]
Ovaj dio članka jeu začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovomproširenju.
Spaljeni autobus na putu između Kijeva i Harkova, 24. 2. 2022.

Invazija je započela u zoru24. februara2022.,[4][5][6] pokrenuta izBjelorusije i ciljala naKijev, te sa sjeveroistoka na gradHarkov. Rusija je istovremeno pokrenula kopneni i zračni napad.[7][8] Jugoistočna fronta vođena je kao dva odvojena udarna vrha, odKrima i jugoistočno premaLugansku iDonjecku. Ruske rakete su gađale mete diljem Ukrajine,[9] a ruske su trupe izvršile invaziju sa sjevera, istoka i juga.[9] Invazija je opisana kao najveći suvremeni napad na jednu europsku državu i kao jedan od prvih ratova punog opsega u suvremenoj Europi[10] nakonDrugog svjetskog rata iratova u bivšoj Jugoslaviji. Pri napadu, Rusija nije službeno objavila rat republici Ukrajini.[11]

Između 24. i 28. februara 2022. niz zemalja[c] potpisalo jeekonomske sankcije protiv Rusije, uključujući blokiranje pristupaCentralnoj banci Rusije blokiran više od 400 milijardi dolara u deviznim rezervama u inozemstvu, zamrzavanje inozemnih bankovnih računa od nekoliko ruskih oligarha i političara te isključivanje ruskih banaka iz prometa.

Nakon pobjedeDonalda Trumpa napredsjedničkim izborima u SAD-u, ratne operacije su se intenzivirale s obzirom na potencijalnu diplomatsku prekretnicu koja bi počela od januara 2025. Ukrajinci su pokrenuli seriju balističkih napada na neke ruske gradove pomoću američkih raketaAtacms, dok Rusi su pojačali napade na Ukrajinu, pribjegavajući korištenju teškog topništva dugog dometa, poput hipersoničnih projektilaOrešnik, korištenih 21. novembra 2024. i pogodivši jedan objekt uDnjepru.

Kronologija glavnih događaja

[uredi |uredi kod]

Pozadina

[uredi |uredi kod]

Narančasta revolucija

[uredi |uredi kod]

Prvi sukobi: Krim, Donbas, Lugansk

[uredi |uredi kod]
Vidi takođe:Rat u istočnoj Ukrajini

Rat

[uredi |uredi kod]
  • februar/mart 2022. – RuskaDuma potpisuje rezoluciju kojom se traži od predsjednika Putina da zvanično prizna secesionističke ukrajinske republike Donjeck i Lugansk. Zatim Putin pokreće „mirovnu misiju”:ruska invazija na Ukrajinu sa napadima koji kreću sa područjaBjelorusije i Rusije. Rusi osvajaju djelove sjevera, sjeveroistoka i istoka Ukrajine, zajedno s Krimom i Hersonskom oblasti. Izbijanje Ukrajinsko-ruskog rata.
  • Ukrajina podnijelazahtjev za pristupanje Europskoj uniji (28. februara 2022.)
  • napad ruskih padobranaca na sjeverozapadni dioHarkova, gdje je napadnuta vojna bolnica. Rusi zauzimajuTrostjanec. Ukrajinske snage prvi put krenule u ofenzivu, napredujući premaGorlivki, iako se to uglavnom pokazalo beznačajnim (2. marta 2022.)
  • jedan projektil je pogodio nuklearnu elektranu uZaporožju, uzrokujući lokalizirani požar u zgradi koja nije sadržavala reaktore. Požar je ugašen nakon nekoliko sati. Oštećen je i transformator bloka 6. Nakon bitke u kojoj su poginula tri ukrajinska vojnika, ruske trupe su zauzele elektranu. Predstavnik ruskog Ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je da je napad na elektranu bio pokušaj provokacije ukrajinske diverzantske skupine. Tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine Oleksij Danilov rekao je da su granatiranje elektrane izvršili Rusi (4. marta 2022.)
  • Ruske snage prilaze u krug do 20 kilometara do grada Kijeva (6. marta)
  • izbijaju teške borbe, Ukrajinske snage uspijevaju potisnuti ruske snage prema istočnim i južnim granicama (mart)
  • Ukrajinske snage oslobađaju regiju oko Kijeva i otkrivajumasakr u Buči (5. aprila)
  • prva ukrajinska protuofenziva na jugu, sukobi okoHersona (29. augusta 2022.)
    • borbe se koncentriraju na granici Donbasa i Krimsko-Hersonske regije; Rusija stvara pojas koji ujedinjava Donbas i Krim (proljeće/ljeto 2022.)
  • Rusija zustavlja opskrbu plinom Njemačkoj preko linijeNord Stream 1 na tri dana kako bi obavila popravke (31. augusta 2022.)
  • Vrlo sumnjiva smrtRavila Maganova, predsjednika upraveLukoila (1. septembra 2022.)
  • Ukrajinske snage napreduju (ljeto/jesen 2022.) i osvajujuHerson (11. novembra) i djelovi Harkovske regije;
  • Putin objavlja odstupanje Rusije od članstva u ugovoru New START o neširenju nuklearnog naoružanja (20. februara 2023.)
  • Rusija osvajaBahmut nakon deset mjeseci napada i oko 60.000 vojnika umrlih ili ranjenih (21. maj 2023.)
  • Ukrajina pokreće svoju dugo očekivanu protuofenzivu (8. juna 2023.)
  • Pobuna Wagnerove grupe (23/24. juni 2023.)
  • smrtE. Prigožina (23. augusta 2023.)
  • Vrhovni ukrajinski generalValerij Zalužni izjavio da je rat u zastoju nakon što je njegova protuofenziva zastala (novembar 2023.)
  • Stagnacija (zima 2023/24.)
  • Zamrznuti sukob
  • smrtA. Navalnog (16. februara 2024.)
  • Ruske snage osvajajuAvdijivku (17. februara 2024.)
  • ukrajinski dronski napad naNižnji Novgorod (12. marta 2024.)
  • ukrajinske snage spriječile pokušaj atentata na Zelenskog (7. maja 2024.)
  • mala ruska napredovanja na granici blizu Harkova (proljeće 2024.)
  • NATO objavlja da će početi isporučivati borbeni avione F-16 ukrajinskim pilotima koji se obučavaju u Europi. Avioni će također stacionirati u bazama NATO zemlja. Zatim Putin i Andrej Kartapolov izjavili su da je Rusija spremna napasti te iste borbene avione gdje god se oni nalazili (juni 2024.)
  • Ukrajina pokrenće značajnu protuofenzivu s dugoročnim ciljem probijanja bojišnice (početak juna 2023.)
  • prva ukrajinska ofenziva na ruski teritorij, u susjednoj Kurskoj oblasti (6. augusta 2024.)
  • Ukrajinske snage prelaze rusku granice i ulaze uKursku oblast (12. augusta)
  • ukrajinski napad na ruske aerodrome (Voronjež,Kursk,Savaslejka,Borisoglebsk; 14. augusta 2024.)
  • formalno odobrenje Ukrajini od straneEuropskog parlamenta da na ruskom teritoriju koristi oružja koje isporučuje Zapad preko granice, posebno projektile dugog dometa (17. septembra 2024.)
  • sporazum o vojnoj suradnji izmeđuV. Putina isjevernokorejskog predsjednikaKim Jong-una (oktobar 2024.)
  • ukrajinski dronski napad naNižnji Novgorod (20. oktobar 2024.)
  • vojna pomoć Rusiji izSjeverne Koreje, sjevernokorejski vojnici bore se u sukobima na Kurskoj fronti (24. oktobar/novembar 2024.)
  • Naameričkim predsjedničkim izborimaDonald Trump izabran je za novogpredsjednika SAD-a, zamijenivšiJoea Bidena.
  • Ukrajina eskalira dugometne napade dronovima na ruska naftna postrojenja (20. januara/3. februara 2025.)
  • Ruska ofenziva na Novopavlivku i ulazak u Dnipropetrovsk (mart 2025.)
  • Složeni niz ukrajinskih napada dronovima na ruske zrakoplovne baze u dubokoj Rusiji – oblasti kao što su Belaja, Djagiljevo, Ivanovo, Olenja, Ukrajinka (1. juna 2025.)
  • Ruske snage osvajajuKostjantinivku i napreduju u regijiSumi (2/3. juna 2025.)
Rusko-ukrajinski rat naWikimedijinoj ostavi

Galerija slika

[uredi |uredi kod]
  • Ruska invazija u februaru 2022.
    Ruska invazija u februaru 2022.
  • Ruska invazija u februaru 2022.
    Ruska invazija u februaru 2022.
  • Bombardiranje Ukrajine 10. oktobra 2022.
    Bombardiranje Ukrajine 10. oktobra 2022.
  • Ruska aneksija jugoistočne Ukrajine
    Ruska aneksija jugoistočne Ukrajine

Napomene

[uredi |uredi kod]
  1. Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.[1] Bjeloruski predsjednikAleksandar Lukašenko također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.[2]
  2. Zvaničan datum početka rata je prema nekim20. februar2014. tj. dan kada su ruske snage zauzeleSevastopolj iKrim. Neki izvori navode čak19. februar kao prvi dan ulaska ukrajinskog tla od strane ruskih snaga. Prema drugim izvorima rat je započeo27. februara. Naime, ukrajinska vlada tvrdi da je Rusija kontrolirala Krim od 27. februara 2014. kada su ruske specijalne snage bez oznaka preuzele kontrolu nad njenim političkim institucijama. Ruska vlada je kasnije proglasila 27. februar „Danom snaga za specijalne operacije”. Službeno, Ukrajina priznaje da je okupacijaDonjecke iLuganske oblasti započela7. aprila2014.
  3. Europska unija,Švicarska,Ujedinjeno Kraljevstvo,Island,Norveška,Sjedinjene Države,Kanada,Japan,Singapur,Južna Koreja,TajvanAustralija,Novi Zeland.

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. „Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders”. CNN (Kyiv). 24 February 2022. Arhivirano izoriginala na datum 24 February 2022. Pristupljeno 24 February 2022. 
  2. „Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says”. Reuters. 25 February 2022. Arhivirano izoriginala na datum 25 February 2022. Pristupljeno 25 February 2022. 
  3. 3,03,1„Rusko-ukrajinski rat”. Hrvatska enciklopedija. LZMK. 2024. Pristupljeno 25. 11. 2024. 
  4. (en)„Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine”. Meduza. 24. februara 2022. Arhivirano izoriginala na datum 24. februara 2022. Pristupljeno 24. februara 2022. 
  5. (en)„Missiles rain down around Ukraine”. Reuters. 25. februara 2022. 
  6. „Russian forces launch full-scale invasion of Ukraine”. Al Jazeera. 24. februara 2022. 
  7. (en)Kagan, Frederick; Barros, George; Stepanenko, Kateryna (5. marta 2022). „Russian Offensive Campaign Assessment, March 4”. CriticalThreats. Pristupljeno 5. marta 2022. 
  8. (en)Kagan, Frederick; Barros, George; Stepanenko, Kateryna (4. marta 2022). „Russian Offensive Campaign Assessment, March 4”. Institute for the Study of War. Pristupljeno 5. marta 2022. 
  9. 9,09,1(en)Sheftalovich, Zoya (24. februara 2022). „Battles flare across Ukraine after Putin declares war”. Politico. Arhivirano izoriginala na datum 24. februara 2022. Pristupljeno 24. februara 2022. 
  10. (en)Dietrich, Marc (2023) (en). A Cosmopolitan Model for Peacebuilding: The Ukrainian Cases of Crimea and the Donbas. Ibidem Verlag. ISBN 978-3-8382-1687-4. 
  11. (en)Dover, Robert M. (23. februara 2023). „Putin’s state of the nation: why Russia hasn’t officially declared war and what difference it would make”. University of Hull. Pristupljeno 14. novembra 2023. 

Literatura

[uredi |uredi kod]
Knjige
  • Donaldson, Robert H.; Nogee, Joseph L. (2005). The Foreign Policy of Russia: Changing Systems, Enduring Interests. M.E. Sharpe. ISBN 9780765627414. 
  • Pifer, Steven (2009). Averting Crisis in Ukraine, Izdanje 41 iz CSR. Council on Foreign Relations. ISBN 9780876094273. 
  • UN (2004). Promoting Energy Efficiency, Country Report, Ukraine. United Nations Publications. ISBN 9789211010916. 
Izvještaji UN-a
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Rusko-ukrajinski_rat&oldid=42504271
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp