Prozor | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | FBiH |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Uprava | |
| • Načelnik | Jozo Ivančević[1] (HDZ 1990) |
| Stanovništvo (2013.) | 14.280 |
| Poštanski broj | 88 440 |
| Pozivni broj | (+387) 036 |
Prozor jegrad i središte općineProzor-Rama u u južnom dijeluBosne i Hercegovine. smješten na sjeveruHercegovine. Administrativno pripadaHercegovačko-neretvanskom kantonuFederacije BiH.
Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijekeRame uNeretvu, u sjevernojHercegovini.
Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekriloRamsko jezero, a donji tok i ušćeJablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen,Raduša,Vran,Ljubuša iČvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekrivaRamsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecajumediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.
Blace, Borovnica, Bruša, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Gradac, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Jurići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Luke, Ljubunci, Maglice, Mahala, Makljen, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Ponir, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rogulja, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Škarine, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: naVelikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog odgline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.
Ne zna se tačno kad suSlaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovneBosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je1322. godine izdaoStjepan II Kotromanić, spominje seod Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj poveljiTvrtka I, koju je izdao11. augusta1366. godineu župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.
Osmanlije su zauzele staružupu Ramu s gradom Prozorom u ljeto1463. godine. U oktobru iste godineVladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kraljMatija Korvin6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kaonahija ukadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.
Prema predaji sultanMehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.
Prozor je u vrijemeaustrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitavsrez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.
Prozor je najpoznatiji po tome što je za vrijemedrugog svjetskog rata imao važnu ulogu ubitci na Neretvi. U njemu je početkom1943. bila stacioniranaitalijanska divizijaMurge, koja jepartizanima iz Zapadne Bosne blokirala odstupnicu na Neretvu. Zbog toga suTito i Vrhovni štab NOVJ izdao naređenje koje je ostalo upamćeno kao jedna od najpoznatijih historijskih rečenica iz tog perioda: Prozor noćas mora pasti. Na kraju su partizani uspjeli razbiti italijansku diviziju, zauzeti Prozor i prodrijeti prema dolini Neretve.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastavFederacije Bosne i Hercegovine.
| Nacionalni sastav općina Prozor, popis1991. | ||||||
| ukupno | 19.760 | |||||
| Hrvati | 12.259 (62,03%) | |||||
| Muslimani[2] | 7.225 (36,56%) | |||||
| Srbi | 45 (0,22%) | |||||
| Jugoslaveni | 100 (0,50%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 131 (0,66%) | |||||
| Nacionalni sastav Grad Prozor, popis1991. | ||||||
| ukupno | 3.566 | |||||
| Muslimani | 2.199 (61,66%) | |||||
| Hrvati | 1.199 (33,62%) | |||||
| Srbi | 39 (1,09%) | |||||
| Jugoslaveni | 93 (2,60%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 36 (1,03%) | |||||
