Ugrčkoj mitologiji,Prijap je seljačkibog plodnosti, zaštitnikstoke,plodovabiljka,vrtova i muškihspolnih organa. Njegov rimski pandan jeMutinus Mutunus. Prijap je najpoznatiji po svojem falusu, umedicini poznato kaoprijapizam.
Prijap je sinAfrodite iDioniza, iliHermesa, iliZeusa iliPana, ovisno o izvoru.Hera ga je proklelaimpotencijom i ludilom, dok je još bio u Afroditinoj utrobi, jer jeParis rekao da je Afrodita ljepša od Here. Bogovi mu, zbogfalusa, nisu dopustili da živi nabrduOlimpu pa su ga bacili naZemlju, gdje su ga primili pastiri. Prijap se pridružio Panu isatirima kao bog plodnosti i rasta, iako je bio neplodan. Pokušao je silovatinimfulotosa – Lotidu. U novijoj je verziji Lotida zamijenjenaHestijom, djevičanskombožicom.
Prijap je itifaličan, a upio jekult nekih prijašnjih bogova. Opisan je kaopatuljak s falusom, a izrađivane su i figure gdje Prijapova glava skriva velik falus. Kipovi Prijapa su bili uobičajeni uGrčkoj iRimu, a putnici su znali dobitimoždanu udar kad bi vidjeli Prijapov kip u mraku. Atenjani su često poistovjećivali Prijapa i Hermesa, a radili su iherme, stupove s Hermesovom glavom i muškim genitalijama na dnu. U tekstuPriapea piše mnogo o položaju Prijapa i njegovomseksulnomzlostavljanju. Ovidije prenosi da su se magarci žrtvovali Prijapovu ocu Hermesu naHelespontu, u grduLampsacusu. Prijap je bog požude, a ne ljubavi.
Nekimorskicrvi su nazvaniPriapulidea, što znači "crvpenis", jer su takvog oblika.Mutinus caninus jegljiva faličnog oblika, nazvana po Prijapovomrimskom pandanu.
