| Prgomet | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo(2001-/-2011-/-2021) | 797 |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°36′58″N16°13′48″E / 43.616°N 16.23°E /43.616; 16.23 |
| Površina | 77,23 km² |
  Prgomet Prgomet (Hrvatske) | |
Koordinate:43° 36′ 58" SGŠ, 16° 13′ 48" IGDPrgomet je općina uHrvatskoj. Smješten je uDalmatinskoj Zagori, u bliziniTrogira, a administrativno pripadaSplitsko-dalmatinskoj županiji.
Područje općine Prgomet pripada zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, a sastoji se od naselja:
Općina Prgomet ima površinu od 77.21 km odnosno 7721 ha (Prgomet 809 ha, Labin 2124 ha, Trolokve 1409 ha, Bogdanovići 2066 ha, Sitno 1300 ha) što čini 1,71 % ukupne površine Županije.
Prgomet se nalazi u DalmatinskojZagori, u zaleđuTrogira. Okružen je brdima od kojih je: Ošljak (595 mnv) na jugu, Praća (549 mnv) na zapadu,Opor (501 mnv) na jugoistoku, Ljubeč (480 mnv) na sjeveru, Papića brig (409 mnv) na istoku. Kroz Prgomet prolazi autocestaA1 Zagreb - Split, željeznička prugaSplit-Perković te županijska cesta Ž6091.
Prema popisu stanovništva iz2011. godine, Općina Prgomet ima 673[1] stanovnika. Većina stanovništva suHrvati s 99,41%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,11% čine pripadnici katoličke vjere.[3]
U općini Prgomet je po popisu stanovništva iz2001.[4] živjelo 797 stanovnika, od toga se 99% izjašnjavaju kao Hrvati.
Šire područje splitskog i trogirskog zaleđa bilo je naseljeno u prapovijesti o čemu svjedočebrojna utvrđena naselja - gradine i velike grobne gomile.
U7. vijeku na prostoru Dalmacije propada vlastIstočnog Rimskog Carstva, te dolazi do avarsko-slavenskih upada koji rezultirajupadom glavnog gradaSalone. Na prostoru Zagore, posebno oko plodnih polja (npr. Radošićko polje), dolazi do naseljavanja novog stanovništva i asimilacije sa starosjediocima. Mala i zaštićena poljica bila su prikladna za naseljavanje rodovskih skupina.
Crkvenopravno prostor Zagore bio je pod jurisdikcijom splitskog nadbiskupa, a nosioci misionarskog rada bili su benediktinci.
Za vrijeme hrvatskih kraljeva prostor Zagore živi u relativnom miru.Kralj Zvonimir daruje nadbiskupiji mnoge posjede, tako i posjede u Zagori, kao i utvrde uLabinu,Radošiću i Zmini (Muć). Utvrde nisu bile zidane tvrđave, većsuhozidne gradine, čiji se ostaci mogu zamijetiti i danas u sva tri sela.U navedenim mjestima bilo je dopušteno napasanje stoke koja je pripadala podložnicima nadbiskupije. Zagora je bila postojbina plemićkog roda Svačića pa je stala na stranu posljednjeg hrvatskog kraljaPetra Svačića.[5]
Pojedina sela Zagore spominju se rano, u 11. stoljeću, tako i selo Prgomet s crkvom sv. Stjepana Prvomuĉenika.
Mjesto je, kako pišePavao Andreis, u 13. stoljeću dobila trogirska obitelj Andreis ispravom kralja Bele IV. i potvrdomŽigmunda Luksemburškog1409. godine.
Kasnije su zemlje podijeljene između druge obitelji, a dio su dobile i redovnice sv. Petra.
Do1830. godine selo je pripadaloTrogirskoj, a od tadaŠibenskoj biskupiji.
U naselju se nalazi manji broj obiteljskih gospodarstava. U općini je u planu i izgradnja poduzetničke zone,[6] koja bi se nalazila zapadno od mjesta, neposredno uz čvorište autoceste A1 Zagreb - Split na cca 10 ha, na zemljištu koje se nalazi u posjedu hrvatskih šuma.Namjena zone bila bi skladišno-pretovarna i proizvodno-servisna.
Crkva je sagrađena jos u starini ali je, kako svjedoči Pavao Andreis, bila u 17. st. "otrcana uspomena". Ona je oko polovice 18. st. proširena, ali loše, kako tvrdi trogirski biskupDidak Manola u spisu vizitacije 1756. godine jer je radove izvodio najslabiji trogirski majstor Ivan Avijan. Crkva nije imala zvonika te je zvono visjelo pred vratima na gredama. Imala je srebrni kalež, trikazule, kožnatiantepedij iscavet.
Nova crkva je podignuta1863. godine, kako je uklesano na natpisu.
Pretpovijesna gradina i srednjovjekovna utvrda Znojilo smjestila se na vrhu brda Grad na tromeđi Prgometa,Prapatnice i Primorskog Doca, južno od zaseoka Bikići u Prgometu.[7]
Na vrhu brda jasno se vide bedemi kvadratne srednjovjekovne utvrde s kulama iz početka 16. stoljeća dok je gradina manje vidljiva. Utvrda je bila vrlo važna točka u obrani trogirskog zaleđa od upada Turaka.
Grade je Mlečani oko1500. godine da zaštite zagorsko stanovništvo. Zbog nepovoljnog položaja, utvrda se kasnije pokazala kao promašaj. Premda su u njoj već bili postavljeni konjanici plaćenici i kaštelan, Mlečani su je dali srušiti oko1530. godine, kako ne bi dospjela u ruke neprijatelja.
U novije vrijeme kula Znojilo je valorizirana kao objekt lokalnog značaja, III. kategorija, sa statusom zaštiteevidentirano kulturno dobro i pod režimom zaštite jeprostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretiran kao A zona zaštite
U mjestu se nalazi osnovna škola "Prof. Filipa Lukasa - Područna škola Prgomet".
Također, u mjestu se nalazi i poštanski ured te ordinacija opće medicine.