Wikipedia jewiki, što znači da svako može sa lakoćom da menja svakinezaštićeni članak i da se te promene odmah primete na toj strani.
Uređivanje Viki strane je vrlo jednostavno. Samo kliknite na listić „uredi“ na vrhu Viki strane (ili na istoimenu vezu sa desne strane ili na dnu).Ako vam je samo do eksperimentisanja, budite ljubazni i time se bavite naigralištu, a ne ovde. Trebalo bi da napišete i krataksažetak promene u malom polju ispod kutije za uređivanje. Kada završite, pritisnite dugmePrikaži pretpregled da biste videli kako će promene izgledati. Takođe, možete da pogledate promene koje ste napravili u odnosu na prethodnu verziju pritiskom na dugmePrikaži pretpregled. Ako ste zadovoljni rezultatom, pritisnite „Snimi stranicu“ i vaše promene će odmah biti primenjene na članak. Promene koje napravite na redovnim člancima nemojte „potpisivati“ (softver vodi evidenciju o tome ko je napravio koju promenu).
Takođe možete da kliknete na listić „Rasprava/Разговор“ da biste videli odgovarajućustranu za razgovor, na kojoj se nalaze komentari ostalih korisnika Vikipedije. Kliknite na listić „+“ da biste dodali novi odeljak, ili uredite stranu na isti način kao što biste stranicu članka. Kada menjate stranu za razgovor, potpišite svoju promenu (pogledajteWikipedia:Potpis).
Navedite svoje izvore da bi i drugi mogli da provere i prošire vaš rad. Trenutno većini Vikipedijinih članaka nedostaju dobre reference, i to ide u prilog njenoj najvećoj pojedinačkoj kritici – da nije pouzdan izvor. Pomozite tako što ćete istražiti mrežne i štampane resurse da biste našli reference za članak na kojem radite, i navedite ih u odgovarajućem obliku, a razmotrite i mogućnost da stavite citate u tekst za sporne činjenice. Ne postoji saglasnost o tome koji je način najbolji, ali bolje išta nego ništa. Citate u tekst možete staviti ili u akademskoj formi (na primer: 2004, str. 22-23) ili kao nadtekst1 ka fusnoti koju postavite na kraj članka.
Nakon što napravite novu stranu, ne bi bilo loše da:
IskoristiteŠta je povezano ovde vezu dok gledate stranu, da biste proverili članke koji su već povezani ka njoj i da se uverite da svi očekuju to značenje koje ste vi dali;
Iskoristite dugme Traži da biste pretražili Vikipediju na naslov vaše teme (i moguće varijante) da biste našli članke koji je pominju i povežete ih, tamo gde je to potrebno.
Kako uređivati stranicu - munjeviti tečaj
Ako tražite nešto i umjesto rezultata dobijete poruku "You've followed a link to a page that doesn't exist yet.", ili ako vam se rezultat ne sviđa, kliknite na "Uredi ovu stranicu". Na sljedećoj stranici otkucajte podatke koje želite dodati u Wikipediju i kliknite na "Sačuvaj stranicu".
Kako uređivati stranicu - ukratko
Kad ste na stranici koju želite uređivati, kliknite na riječi "Uredi ovu stranicu", koje se nalaze na vrhu i na dnu stranice, kao i na lijevom izborniku. Ako želite komentirati tu stranicu, kliknite na riječi "Razgovor o stranici" i pojavit će se stranica "Talk:(ime stranice)", pa na toj stranici kliknite "Uredi ovu stranicu".
Kad god kliknete "Uredi ovu stranicu", pojavljuje se prozor za izmjenu teksta dotične stranice.
Nakon što ste unijeli promjene, upišite u malo polje ispod prozora za izmjenu (tamo gdje piše "Summary") kakvu ste promjenu izvršili (budite kratki!) - taj opis će se pojaviti na stranici "Nedavne promjene", na koju možete kliknuti u lijevom izborniku. Zatim obavezno kliknite na dugme "Prikaži kako će izgledati", koje je ispod prozora za izmjenu. To dugme će vam prikazati kako će izgledati novi tekst kad ga snimite. Ako niste zadovoljni, ovdje ga možete mijenjati, a onda opet kliknite "Prikaži kako će izgledati". Tek kad ste sigurni da takvu stranicu želite, kliknite na dugme "Sačuvaj stranicu". Stranica će odmah biti snimljena na Wikipediju.
PREPORUKA: Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoj kompjuter (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu verziju iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. To je korisno i zato što onda možete čuvati svoje tekstove na kompjuteru.
Nakon što stvorite i snimite novu stranicu, dobro je učiniti sljedeće:
Na toj stranici kliknite na tekstŠto vodi ovamo na dnu stranice kako biste provjerili ima li članaka koji već vode na nju i koriste li ti članci isto značenje kao ono koje ste vi naveli;
Upišite ime te stranice u prostor u gornjem desnom uglu i kliknite na dugmeTraži. Pojavit će se Google, a onda kliknite na dugmeGoogle Search. Google će prikazati sve stranice u Wikipediji gdje se spominje ime vaše stranice, pa možete na tim stranicama napraviti poveznice prema svojoj.
Ako znate, provjerite ima li članaka na istu temu na drugim jezicima Wikipedije i onda ih stavite kao poveznice na svoju stranicu.
Što sve možete s tekstom i slikama
U lijevom stupcu tablice vidite kakve oblike teksta možete koristiti. U desnom stupcu vidite kako ih konkretno koristite. Drugim riječima, ako želite da vam tekst izgleda onako kao u lijevom stupcu, upišite ga onako kako je naveden u desnom stupcu.
PREPORUKA: Nije loša ideja imati ovu stranicu u zasebnom prozoru ili je iskopirati u Word, tako da je možete gledati dok mijenjate neki tekst. Ako želite pokusirati, slobodno radite što god hoćete nastranici za vježbanje.
Male izmene
Kada menja stranicu,prijavljeni korisnik ima mogućnost da izmenu označi kao „malu izmenu“. Kada to učiniti donekle zavisi od ličnih odluka. Neformalno je pravilo da izmene koje se tiču štamparskih ispravki, formatiranja ili manje reorganizacije teksta treba da budu označene kao male. Velika izmena je u principu nešto šta čini dasadržaj članka izgleda drugačije, tako da je svaka „prava“ izmena, makar to bila samo jedna reč - velika izmena. Ova opcija je korisna, jer tako korisnici mogu da „sakriju“ male izmene kad gledajuSkorašnje izmene, da bi broj izmena bio manji (zbog preglednosti).
Razlog što se neprijavljenim korisnicima ne dozvoljava da koriste opciju „mala izmena“ je taj što bi onda i vandalizam mogao biti tako označen, u kom slučaju bi ostao duže neprimećen. Ovo ograničenje je još jedan razlog da se prijavite.
Obeležavanjeprave izmene kao male se smatra ružnim ponašanjem, posebno ako ta izmena uključuje i brisanje dela teksta. Ako slučajno obeležite izmenu kao malu, napravite još jednu izmenu i obeležite je kao veliku (tj. osigurajte se da kućica „Ovo je mala izmena“ nije ispunjena), a u sižeu izmene navedite da je prethodna izmena bila velika.
Novi red u tekstu nema efekta na izgled teksta. Ako vam je tako lakše, koristite novi red teksta za svaku rečenicu.
Ali zato jedan prazan red počinje novi paragraf.
Novi red u tekstu nema efekta na izgled teksta.Ako vam je tako lakše, koristite novi red teksta za svaku rečenicu.Ali zato jedan prazan red počinje novi paragraf.
Ako ne želite da započnete novi paragraf već samo da prelomite red teksta u novi red (ako se radi o poeziji, adresi ili sl.) Uradite to ovako.
Ako ne želite da započnete novi paragraf<br/>već samo da prelomite red teksta u novi red (ako se radi o poeziji, adresi ili sl.)<br/>Uradite to ovako.
Liste su najlakše od svega
Primjer
Pod-primjer
Lista
* Liste su najlakše od svega** Primjer*** Pod-primjer* Lista
Numerirane liste su također korisne
organizirane
i pregledne
# Numerirane liste su također korisne## organizirane## i pregledne
Moguće je miješati liste
i organizirati ih
hijerarhijski
* Moguće je miješati liste*# i organizirati ih*#* hijerarhijski
Jedan red teksta - jedna stavka. Razmak ispred dvotačke pomaže pri procesiranju.
Dvotačka ispred paragrafa pomiče paragraf udesno.
Wikipedijanci ovo najčešće koriste na "talk" ili "discussion" stranicama.
: Dvotačka ispred paragrafa pomiče paragraf udesno.Wikipedijanci ovo najčešće koriste na "talk"ili "discussion" stranicama.
Ako red teksta počinje sa razmakom bit će formatiran tačno onako kako je utipkan: U fontu fiksne širine (svako slovo jednako široko) i prelom redova će ostati netaknut. Ovo se koristi za: * programski kod i algoritme * hemijske strukture * tablature za gitaru i ASCII art * ostalo ako je preformatiran tekst neophodan
Ako red teksta počinje sa razmakom bit će formatiran tačno onako kako je utipkan: U fontu fiksne širine (svako slovo jednako široko) i prelom redova će ostati netaknut. Ovo se koristi za: * programski kod i algoritme * hemijske strukture * tablature za gitaru i ASCII art * ostalo ako je preformatiran tekst neophodan
PAŽNJA: Ako je red teksta duži nego okvir prozora na ekranu, preformatiran tekst prisiljava čitavu stranicu da se proširi i time postaje manje čitljiva, pogotovo za korisnike sa malim rezolucijama ekrana. Nikad ne počinjite obične nove redove sa razmakom.
Centriran tekst.
<center>Centriran tekst.</center>
Horizontalna linija:
i tekst ispod horizontalne linije.
Horizontalna linija:----i tekst ispod horizontalne linije.
Formatiranje slova i riječi
Izgled
Markup
Naglašen tekst,podebljan tekst ipodebljan i naglašen tekst
''Naglašen tekst'', '''podebljan tekst''' i '''''podebljan i naglašen tekst'''''
U matematičim notacijama, <b> i <i> su poželjniji zbog semantičkih razloga.
Fontfiksne širine za tehničke pojmove.
Font <tt>fiksne širine</tt> za tehničke pojmove.
Iz semantičkih razloga, koristite <code> ako pišete o komjputerskim programima.
Možete koristitiumanjen tekst za opis tabele, slike i sl. i možeteprekrižiti tekst
Možete koristiti <small>umanjen tekst</small> za opis tabele, slike i sl. i možete <strike>prekrižiti tekst</strike>
Interno se prvo slovo ciljne stranice automatski pretvara u veliko a prazna mesta u znak za podvučeno (underscore, _); ako kucate podvučeno u vezi to ima isti efekat kao i kucanje praznog mesta, ali nije preporučljivo.
Stoga je gornja vezaURL ka sr.wikipedia.org/wiki/Javni_prevoz, što je Vikipedijin članak pod nazivom „Javni prevoz“. Takođe pogledajteWikipedia:Kanonikalizacija.
#primer je veza ka„sidru“ (anchor) koje je napravljeno korišćenjem
id atributa
Deo posle znaka # mora da odgovara zaglavlju odeljka na strani. Slaganje mora biti potpuno, u pisanju, veličini slova i interpunkciji. Veze prema nepostojećim odeljcima nisu prekinute; one se tretiraju kao veze ka vrhu strane.
Identifikatori se mogu napraviti dodavanjemid="..."> atributa na skoro svaki HTML element.
[[Ekonomija#Takođe pogledajte]] je vezaka odeljku u okviru druge strane.[[#Veze i URL-ovi]] je vezaka odeljku na trenutnoj strani.[[#primer]] je veza ka„sidru“ (''anchor'') koje je napravljeno korišćenjem<div>''id'' atributa</div>
Sve u zagradama „(“ i „)“ se automatski sakriva:kraljevstvo.
Server ispunjava deo posle znaka „|“ kada snimite stranicu. Sledeći put kada otvorite polje za izmene videćete proširenu „ucevljenu“ vezu.Pretpregled prikazuje skraćeni oblik ispravno, ali ga ne proširuje u polju za izmene. Pritisnite „Snimi“ i ponovo „Uredi“, i videćete proširenu verziju. Isto važi i za veze ka odeljcima unutar iste stranepogledajte prethodnu stavku).
Sve u zagradama „(“ i „)“ se automatski sakriva:[[kraljevstvo (biologija)|kraljevstvo]].Imenski prostor se automatski sakriva:[[Wikipedia:Trg|Trg]].Oba zajedno takođe:[[Wikipedia:Stil (zaglavlja)|Priručnik stila]]Ali ne i:[[Wikipedia:Stil#Veze|]]
Kada dodate komentar na Stranicu za razgovortreba da se potpišete dodavanjemtri tilde za korisničko ime:: ~~~ili četiri za korisničko ime i datum i vreme:: ~~~~Pet tildi daju samo datum i vreme:: ~~~~~
Preusmerite jedan naziv članka na drugi stavljanjem (kao što je ona prikazana s desne strane) ovakvog tekstau prvi red članka (kao što je to na strani pod naslovom „SAD“).
#REDIRECT [[Srbija]]
Valja znati da, iako je moguće staviti vezu na odeljak, preusmeravanje na odeljak nije moguće. Na primer, „#REDIRECT [[Sjedinjene Američke Države#Istorija]]“ će preusmeriti na stranuSjedinjene Američke Države, ali ne i na neki određeni odeljak na toj strani. Ova osobinaneće biti dodata u budućnosti, pa zato nemojte da koristite takva preusmeravanja.
#REDIRECT [[Sjedinjene Američke Države]]
Stavite vezu ka strani o istoj temi, ali na drugom jeziku, koristeći sledeći oblik veze: [[jezički kod:Naslov]].
Nije bitno gde ćete staviti ove veze prilikom uređivanja pošto će se one uvek pojaviti na istom mestu kada snimite stranu, mada se preporučuje da ih postavite na kraju kutije za uređivanje.
Strane '''Šta je povezano ovde''' i '''Srodne promene'''se mogu povezati ovako:[[Posebno:Whatlinkshere/Vikipedija:Kako se menja strana]]i[[Posebno:Recentchangeslinked/Vikipedija:Kako se menja strana]]
Strana sa korisnikovim prilozima se može povezati ovako:[[Special:Contributions/KorisničkoIme]]ili[[Special:Contributions/192.0.2.0]]
Da bi ste stavili članak ukategoriju, postavite vezu, kao što je ona sa desne strane, bilo gde u članku. Kao i sa međujezičkim vezama, nije bitno gde ćete postaviti ove veze prilikom uređivanja budući da se uvek pojavljuju na istom mestu nakon što snimite stranicu, ali se preporučuje da ih stavite na kraj kutije za uređivanje.
[[Kategorija:Skupovi znakova]]
Da bi stepovezalikategoriju sa neke strane bez da članak stavite u tu kategoriju, na početak veze stavite dvotačku (:).
[[:Category:Skupovi znakova]]
Tri načina da postavite veze ka spoljašnjim (neviki) izvorima:
Uglaste zagrade označavaju spoljašnju vezu. Primetite da se u „imenovanoj“ verziji koristi razmakspace (a ne cev - |) za odvajanje URL-a od teksta veze.
UURL-u, svaki simbol mora biti jedan od: A-Z a-z 0-9 . _ \ / ~ % - + & # ? ! = ( ) @ \x80-\xFF
Ako URL sadrži karaktere koji nisu na spisku, treba ga kodirati koristeći znak za procenat (%) koji je praćenheks (hex) kodom karaktera, koje možete naći u tabelividljivih ASCII karaktera. Na primer, znak ^ treba kodirati u URL-u kao%5E.
Postoji i klasa (class) koja se može koristiti da se ukloni sličica strelice sa spoljašnje veze. Koristi se uen:Template:Ref za sprečavanje URL-a da se potpuno pokaže prilikom štampanja. Ta klasa ne trebanikada da se koristi u glavnom telu članka. Postoji, međutim, i izuzetak: vikiveze pri označavanju slika. Sledi primer označavanja:
Tri načina da postavite veze ka spoljašnjim (neviki) izvorima:# Čisti URL: http://www.nupedia.com/ (loš stil)# Neimenovana veza: [http://www.nupedia.com/] (u telu članka se koristi samo za fusnote)# Imenovana veza: [http://www.nupedia.com Nupedia]
Primetite da interviki linkovi koriste stilunutrašnjih veza.
Pogledajtemw:Interwiki_map za listu prečica; ako se mesto (site) ka kojem želite da povežete ne nalazi na spisku, koristite spoljašnju vezu (pogledajte gore).
Povezivanje ka ostalim vikijima:# [[Interviki]] veza: [[Vikirečnik:Zdravo]]# Imenovana interviki veza: [[Vikirečnik:Zdravo|Zdravo]]# Interviki veza bez prefiksa: [[Vikirečnik:Zdravo|]]Povezivanje ka Vikirečniku drugog jezika:# [[Wiktionary:fr:bonjour]]# [[Wiktionary:fr:bonjour|bonjour]]# [[Wiktionary:fr:bonjour|fr:bonjour]]
Postavite veze ka knjigama koristeći njihovISBN. Ovom povezivanju se daje prednost u odnosu na povezivanje ka određenim mrežnim prodavnicama knjiga, jer daje čitaocu izbor dobavljača.
ISBN vezama ne treba nikakvo dodatno obeležavanje, pod uslovom da koristite jedan od dva nvedena formata.
Koristi stranicu za opis slike za informacije o izvoru slike i pravu na kopiranje.
Daj tvojoj slici prije upload-a jasno i detaljno ime (npr. "Crkva djevice Marije.jpg" umjesto "Slika 1.jpg").
Obradi prethodno sliku tako da samo ono što je bitno sadrži.
Veličina slike kod fotografije treba najmanje 1024*768 Pixel iznositi, da bi kod prenosa na papir bio dovoljno dobar kvalitet (upozorenje, ne upload-ovati slike preko 100 kB možeš ignorirati).
Upload slika
Za upload slika služi posebna stranicaUpload. Upload-ovana slika se nalazi nakon toga u Listi slika. Vrlo je važno da koristite samo slobodne slike, tj. one koje nisu ograničene autorskim pravima.
Što ako je članak koji pišem postao ogroman i teško mi ga je uređivati? (template)
Za to postoješabloni. Potrebno je stvoriti novu stranicu "Šablon:Naziv_šablona", a u našem članku treba takav šablon uključiti tako da se okruži dvostrukim vitičastim zagradama. Npr. {{Template:Ime_stranice}}
Ima puno razloga za korištenje šablona. Prvi je upravo spomenut, teško je korisniku održavati ogromnu stranicu, ali postoje i hardverski razlozi, koji preporučuju dužinu članaka do 32000 slova.
