Plinoviti div je vrstaplaneta koji, za razliku od kamenih iliterestričkih planeta, nemaju jasno definiranu površinu. Zbog toga nije moguće na jednostavan način definiratipromjer,površinu,volumen i površinskutemperaturu, pa se za promjer uzima onaj koji je vidljiv sa Zemlje ili se definira kao promjer planeta na kojem vlada određeni atmosferski tlak (npr. jednak onom na površini Zemlje).
Plinoviti divovi su sastavljeni prvenstveno odplina, a mogu imati i kamenu ili metalnu jezgru. Vjeruje se da je čvrsta jezgra nužna za formiranje ovih planeta, pa je vjerojatno svi plinoviti divovi imaju.
Većina mase plinovitog diva je plin (ili plin koji je pod tlakom prešao u tekuće stanje).
Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta -ledene divove ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom odleda istijenja te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udiovodika ihelija zbog njihove veće udaljenosti odSunca.
Izraz "plinoviti div" skovao jeJames Blish, pisacznanstvene fantastike. Izraz je zapravo pogrešan, jer su ovi planeti većinom tekući. Kod Urana i Neptuna su plinovite atmosfere poprilično tanke i debele su tek oko 1% promjera planeta. Argument u prilog ovom nazivu je činjenica da u kemijskom sastavu Jupitera i Saturna dominiraju vodik i helij, koji su pri manjem tlaku i pri temperaturama koje vladaju u tom dijelu Sunčevog sustava u plinovitom stanju.
Uplanetološkoj terminologiji, pojmovi "stijena", "plin" i "led" se koriste za označavanje klasa elemenata i kemijskih spojeva koji tvore tijela Sunčevog sustava, bez obzira u kojem seagregatnom stanju nalaze.
U vanjskom Sunčevom sustavu, vodik i helij su "plinovi", voda, metan i amonijak su "ledovi", asilikati su "stijenje". Kad se govori o dubokim unutrašnjostima planeta, često se pod "ledom" podrazumijevajukisik iugljik, pod "stijenjem" silikati, a pod "plinom" vodik i helij.
Uzevši u obzir ovu termilnologiju, dio astronoma Uran i Neptun nazivaju zajedničkim imenom "ledeni divovi", zbog velikog udjela "ledova" (u tekučem stanju) u njihovoj unutrašnjosti.
Uslijed činjenice da je velike planete mnogo lakše pronaći od malih, skoro sviplaneti pronađeni u orbitama oko drugihzvijezda su plinoviti divovi.
Većina od ovih planeta je toliko blizu njihovim matičnim zvijezdama, da su im temperature neusporedivo veće od onih koje nalazimo kod jovijanskih planeta. Zbog toga se vjeruje da ti planeti spadaju u neki posve novu klasu planeta.
Uzmemo li u obzir kemijski sastav svemira (više od 90% otpada na vodik), malo je vjerojatno da će se pronaći kameni planet mase Jupitera. S druge strane, dosadašnji modeli formiranja planetarnih sustava su ukazivali na nemogućnost nastajanja plinovitih divova na tako malim udaljenostima kakve su zabilježene kod već otkrivenih planeta.
Gornja granicamasesmeđeg patuljka je oko 70 masa jupitera (tj. oko 0.08 mase Sunca). Kod tijela veće mase, visoka temperatura i tlak uzrokujunuklearnu fuziju u središtu tijela, pa tijelo postajecrveni patuljak. Zanimljivo je da još uvijek nisu otkrivena tijela masa između masa 70 i 80 masa Jupitera (donja granica za crvene patuljke). Nedostatak ovih tijela bi sugerirao da sustavi sa velikim planetima i višestruke zvijezde nastaju u bitno različitim procesima.
