Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Pinjin

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranicePinyin)

Pinjin (kin.拼音, pin.pīnyīn, čita se „pin-jin“) je pomoćno kineskolatinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnogkineskog jezika. Pinjin u Kini ne zamjenjuje kinesko već služi samo kao pomoćno pismo.

Sama riječ „pinjin“ znači „spajanje glasova“, a u širem smislu znači „glasovno pismo“, „fonetski alfabet“. U Narodnoj Republici Kini koristi se širi termin „hanju pinjin“ (pojednostavljeni kineski: 汉语拼音;tradicionalni kineski: 漢語拼音; pinjin: Hànyǔ Pīnyīn), što znači „glasovno pismo kineskog jezika“. NaTajvanu je2002. godine usvojeno slično pomoćno pismo po imenu „tongjong pinjin“, ali nije šire prihvaćeno.

Hanju pinjin je odobren11. februara1958. godine na petom zasjedanju Svekineske narodne skupštine Narodne Republike Kine. Time je zamijenjen zapis „bopomofo“ kao način podučavanja standardnog kineskog jezika u kontinentalnoj Kini ikineski poštanski sistem romanizacije.Ujedinjene nacije su na zahtjev kineske vlade1979. godine preporučile svim svojim članicama hanju pinjin kao standardni sistemromanizacije. Godine 1979. ga je odobrila iMeđunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) kao način romanizacije standardnog kineskog jezika (ISO-7098:1991). Nakon toga pinjin je potisnuo stare sisteme romanizacije kao što je Vejd-Žil iz 1859. godine (nadopunjen 1892. godine) i Jejlovsku transkripciju kineskog jezika za englesko govorno područje, francuskuEFEO, te njemačku i brojne druge transkripcije koje se danas rijetko koriste. Godine 2001. Kineska vlada je izglasala zakon o zajedničkom narodnom jeziku, koji je dao pravnu osnovu za korišćenje pinjina[1].

Kineski jezik je tonalni jezik, apekinškonarječje kao osnova standardnog kineskog jezika ima četiri tona, koji su u pinjinu obilježeni slijedećim dijakritičkim znacima:

  1. ˉ gornji ton (makron)
  2. ˊ uzlazni ton (akut)
  3. ˇ blagosilazni, pa uzlazni ton (kukica)
  4. ˋ silazni i kratki ton (gravis)

Kada se pinjin koristi u drugim jezicima, tonovi se bilježe samo u stručnoj literaturi.

Važno je naglasiti da je pinjin latinični zapis kineskog jezika u kojem neka slova ne odgovaraju izgovoru u drugim jezicima koji se služe latinicom, te se razlikuje od drugih latiničnihtranskripcija.

Hanju pinjin i srpskohrvatska transkripcija

[uredi |uredi kod]

Slijede osnovne transkripcije sa pinjina:

  • ch se izgovara kao „č“
  • j se izgovara kao „đ“
  • q se izgovara kao „ć“
  • r se izgovara kao „ž“
  • sh se izgovara kao „š“
  • w se izgovara kao obično „v“
  • x se izgovara kao meko „š“, ekvivalent crnogorskom slovuś
  • y se izgovara kao „j“
  • z se izgovara kao albansko spojeno „dz“
  • zh se izgovara kao „dž“
  • slog yan i nastavak sloga -ian se izgovaraju kao „jen“
  • nastavak sloga -ong se izgovara kao „ung“

Slogovi u pinjinu

[uredi |uredi kod]

U slijedećoj tabeli su na lijevoj strani inicijali ili početni suglasnici a gore finali sloga. Nisu moguće sve kombinacije.

aaoaianangoouonguüuauaiuanuangueüeunuouieereienengiiaiaoiuieianiniangingiong
bbabaobaibanbangbobubeibenbengbibiaobiebianbinbing
ppapaopaipanpangpopoupupeipenpengpipiaopiepianpinping
mmamaomaimanmangmomoumumeimenmengmimiaomiumiemianminming
ffafanfangfofoufufeifenfeng
ddadaodaidandangdoudongduduandunduoduidedeidengdidiaodiudiedianding
ttataotaitantangtoutongtutuantuntuotuitetengtitiaotietianting
nnanaonainannangnounongnunünuannüenuoneneinennengniniaoniunienianninniangning
llalaolailanlangloulonglulüluanlüelunluoleleilenglilialiaoliulielianlinliangling
zzazaozaizanzangzouzongzuzuanzunzuozuizezeizenzengzi
ccacaocaicancangcoucongcucuancuncuocuicecencengci
ssasaosaisansangsousongsusuansunsuosuisesensengsi
zhzhazhaozhaizhanzhangzhouzhongzhuzhuazhuaizhuanzhuangzhunzhuozhuizhezheizhenzhengzhi
chchachaochaichanchangchouchongchuchuachuaichuanchuangchunchuochuichechenchengchi
shshashaoshaishanshangshoushushuashuaishuanshuangshunshuoshuishesheishenshengshi
rraoranrangrourongruruaruanrunruoruirerenrengri
jjujuanjuejunjijiajiaojiujiejianjinjiangjingjiong
qququanquequnqiqiaqiaoqiuqieqianqinqiangqingqiong
xxuxuanxuexunxixiaxiaoxiuxiexianxinxiangxingxiong
ggagaogaiganganggougongguguaguaiguanguanggunguoguigegeigengeng
kkakaokaikankangkoukongkukuakuaikuankuangkunkuokuikekeikenkeng
hhahaohaihanhanghouhonghuhuahuaihuanhuanghunhuohuiheheihenheng
wwawaiwanwangwowuweiwenweng
yyayaoyanyangyoyouyongyuyuanyueyunyeyiyinying
aaoaianangooueereieneng

Pinjin u jeziku formatiranja HTML

[uredi |uredi kod]

Slijedeća tabela opisuje kodove koji se koriste uHTML-u za pisanje znakova pinjina:

{highlight1}}Neutralni tonmakronakutsa kukicomgravis
aā = āá = áǎ = ǎà = à
eē =ēé = éě= ěè = è
iī =īí = íǐ= ǐì = ì
oō =ōó = óǒ= ǒò = ò
uū =ūú = úǔ= ǔù = ù
ü = üǖ =ǖǘ = ǘǚ = ǚǜ = ǜ

Povezano

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. ↑„Hanyu Pinyin system turns 50“, časopis „Strejt tajms“ (engleski:Straits Times), od11. februara 2008.

Literatura

[uredi |uredi kod]
  • Yin Binyong (尹斌庸) and Mary Felley (1990). Chinese Romanization. Pronunciation and Orthography (Hanyu pinyin he zhengcifa 汉语拼音和正词法). Beijing: Sinolingua.ISBN7-80052-148-6 /ISBN0-8351-1930-0.

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pinjin&oldid=41373237
Kategorije:
Sakrivena kategorija:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp