Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Pierre Abélard

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranicePetar Abelard)
Abelar i Helioza (njegova draga)

Petar Abelard (latinski:Petrus Abaelardus,francuski:Pierre Abélard iliPierre Abailard ;Le Pallet kodNantesa,1079. -St. Marcel,21. travnja1142.), francuskifilozof iteolog.

Biografija

[uredi |uredi kod]

Rođen je u obitelji sitnog plemića. Umjesto vojne karijere izabrao je studij zbog čega dolazi uPariz gdje se vrlo brzo sukobljava s utjecajnim učiteljemVilim iz Champeauxa. Zbog sukoba je prisiljen napustiti Pariz, ali reputacija sjajnog predavača ga prati te drži predavanja uCorbeilu iMelunu.[1] Uspjeh ga je potaknuo na povratak u Pariz, ali zbog obnovljenog sukoba s Vilimom vraća se u Melun. Ipak, nakon Vilimovog umirovljenja, Abelard preuzima njegov položaj vrhovnog filozofskog autoriteta u Parizu. Njegovu karijera naglo se prekinula1118. zbog ljubavne veze sHeloizom, kćerkom kanonika Fulberta. Veza je bila skandal zbog kojeg je Abelard kastriran, a oboje su zatvoreni u samostan. Heloiza je ondje rodila sina Astrolaba.[2] Iako javno osramoćen, Abelard se uskoro vratio u javni život, te je nakon sukoba s crkvenim autoritetima1122. osnovao samostan koji je posvetio Duhu Svetom,Paraklet. Probleme iz prehodnih godina opisao je u djeluPovijest nevolja koje je klasičan primjer srednjovjekovne autobiografije s moralnom porukom.[3]

Filozofija

[uredi |uredi kod]

Bio je francuski filozof kršćanskeskolastike (zrele faze srednjovjekovne filozofije, nakon razdoblja patristike). Europska intelektualna scena bila je do pojaverenesanse unutar okvira teoloških, skolastičkih kanona unutar kojih nije bilo puno prostora za snažnije inovacije. Međutim, u tim istim okvirima se vodila oštra diskusija u kojoj je Abelard bio na raziniTome Akvinskog iliRoscelina.[4] Abelard je puno radio naproblemu univerzalija i nije ga lako svrstati ni urealiste niti unominaliste. Uobičajeno ga se stoga smatra pripadnikom "nominalističko-konceptualnog" krila. Ono opće, po njemu, nije ni puka riječ, a ni transcendentna zbiljnost, nego je pojam u ljudskom umu. Dakle, Abelard je smatrao da se riječ ne izriče kao događaj nego kao smisao.[5] Abelard je pritom po mišljenju srodan spomenutom Rosceliniju, teGuanilomu.[6] Zbog svojih djela bio je osuđivan (na saboru uSoissonu1121. te na saboru uSensu1141.).

Njegov glasovitisic et non ključna je srednjovjekovna metoda istančanog pozivanja na autoritete kojom se nastoje ukloniti prividna razmimoilaženja između njih i temelju komparacije napraviti njihova hijerarhija.[7]

Djela

[uredi |uredi kod]
  1. De unitate et trinitate divina
  2. Theologia Christiana
  3. Sic et non
  4. Scito te ipsum
  5. Povijest nevolja
  6. Dialogus inter Judaeum
  7. Philosophum et Christianum

Napomene

[uredi |uredi kod]
  1. Jacques Le Goff,Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009, str. 75-76.
  2. Jacques Le Goff,Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009, str. 79.
  3. Jacques Le Goff,Civilizacija srednjovjekovnog zapada, Zagreb 1998, str. 363.
  4. Predrag Vranicki,Filozofija historije, vol. 1, Zagreb 2001, str. 23.
  5. Bertrand Russel,Mudrost zapada, Zagreb 2005, str. 153.
  6. Predrag Vranicki,Filozofija historije, vol. 1, Zagreb 2001, str. 76.
  7. Jacques Le Goff,Civilizacija srednjovjekovnog zapada, Zagreb 1998, str. 457.

Relevantni članci

[uredi |uredi kod]
Historija
Pojmovi
Apsolut Beskonačnost Bit Biće Večnost Vreme Vrlina Dobro Duh Duša Zlo Znanje Ideja Iskustvo Istina Karma Kretanje Lepota Logos Misao Mudrost Nebiće Nedelanje Nesopstvo Opažanje Otuđenje Postojanje Pravda Prostor Razum Saznanje Svest Sloboda Slobodna volja Sopstvo Spokoj Stvarnost Sudbina Tvar Uzročnost Um
Oblasti
Grane
Filozofi
Zaratustra Tales Anaksimandar Anaksimen Pitagora Buda Ksenofan Konfučije Lao Ce Heraklit Parmenid Anaksagora Zenon Empedokle Protagora Sokrat Leukip Demokrit Platon Diogen Aristotel Čuang Ce Piron Zenon iz Kitijuma Epikur Filon Epiktet Nagarđuna Plotin Avgustin Boetije Eriugena Al-Farabi Ibn Sina Al-Gazali Abelar Averoes Majmonides Dogen Toma Akvinski Skot Okam Bejkon Dekart Hobs Paskal Spinoza Lajbnic Berkli Hjum Volter Didro Ruso Kant Fihte Šeling Hegel Šopenhauer Kjerkegor Marks Mil Niče Huserl Suzuki Rasel Hajdeger Krišnamurti Sartr Jaspers Vitgenštajn Adorno Markuze Derida Fuko Žižek  Kripke
Historija katoličke teologije
Generalna historija
Početci Crkve
OdKonstantina
doGrgura I
Rani srednji vijek
Kasni srednji vijek
Misticizam i reforme
Protestantska reformacija i
katolička obnova
Odbaroka do
francuske revolucije
19. vijek
20. i 21. vijek
Normativna kontrolaUredi na Wikidati
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pierre_Abélard&oldid=42387747
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp