Perunika, odnosnoiris, biljka je iz porodice jednosupnica koja pripada porodiciIridaceae, zajedno s rodovimagladiola (Gladiolus) išafrana (Crocus) , trajne zeleni s podancima igomoljima.Vrijeme cvatnje je odsvibnja dosrpnja.
Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tricvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščćeplave boje, pri dnu sažutim ilibjelkastim mrljama i prevučeniljubičastim žilicama.
Godine2000. proglašena jehrvatskim nacionalnimcvijetom na prijedlogHrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Naziv potječe od imenagrčke božice duge, glasnice bogovaIride (grč. - duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnogstaroslavenskog boga gromovnikaPeruna i njegove žene, boginje Perunike.Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike -Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice - bogiša, cvit ili kaćun nebeski, ili se pak odnose na mačasti, odnosno sabljasti obilik listova - mačinac, mačak, sabljarka, sabljić ili špade (lat. spadix - mač) uIstri.
PerunikaIris x rotschildii je križanac ilirske (Iris illyrica) i šarene perunike (Iris variegata). Prvi je put spominjebotaničarArpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica"1936.g.
Božica Iris je kao glasnica bogova,dugom šarala s visina prenoseći poruku naZemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnikaPeruna, izrastala je perunika, možda svaki put druge boje. NaIstoku uJapanu ona simbolizira pobjedu, a u dobaKarla Velikog koristi se kaofrancuskikraljevski simbol.
UBotaničkom vrt Prirodnoslovno-Matematičkogfakulteta uZagrebu perunike čine najveću zbirku trajnica, od oko 150 različitih vrsta i sorti. Zbog nedostatka prostora, na parteru i oko jezera posađeno je tek nekoliko desetaka različitih sorti ukrasnih perunika, većinom iz skupine bradatih perunika (Barbata Elatior).
U Vrtu se uzgajaju i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda, npr. osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se blijeda perunikaIris pseudopallida i jadranska perunikaIris adriatica.
Strogo zaštićene biljke iz porodiceIridaceae uHrvatskoj:
- Dalmatinskišafran (Crocus dalmaticus)
- Tomasijev šafran (Crocus thomasii)
- Močvarnagladiola (Gladiolus palustris)
- Jadranska perunika (Iris adriatica)
- Hrvatska perunika (Iris croatica)
- Ilirska perunika (Iris illyrica)
- Blijeda perunika (Iris pseudopallida)
- Sibirska perunika (Iris sibirica)
- Perunika (Iris x rotschildii)
Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i ufarmaciji te pri izradiparfema.U ljekovite svrhe sabire se uglavnom podanak (Rhizoma Iridis), koji se iskapa ulistopadu. Katkada se sabiru i listovi i to za uporabu u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati.Podanak sadržieterično ulje, veće količinesmole,tanine i glikozid iridin.U svojoj pradomovini,Americi, podanak perunike su od prastarih vremena koristiliIndijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti.
Florentinska perunika (Iris Florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijenljubice, a u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama zazube.
Hrvatska perunikaIris croatica je endemična vrsta u Hrvatskoj. Tipično razvijeni oblici hrvatske perunike pojavljuju se u svijetlimšumamahrasta medunca icrnoga graba. Za stanište bira dolomitne i vapnenačke obronke brdskih područja kontinentalne Hrvatske. Zauzima jugozapadni dio panonsko-pontskog areala koji je značajan po reliktnoj flori i vegetaciji. Najpoznatija su nalazištaMedvednica, Strahinčica,Samoborsko gorje iOgulinsko zagorje.
